DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 54     <-- 54 -->        PDF

206 —


u početku bolesti. Jedino je sigurno, da nije Polyporus sulphureus
jer je po njemu prouzročena gnjiloba drukčija. Čini
se da infekcija nastupa kroz rane na bazi debla ili na jakom
korjenju, a ta crna gnjiloba može biti smatrana kao
primeran, ali i kao sekundaran pojav t. j . kao posljedica
predhodne rastvorbe drva, te su doista brojni slučajevi, da
se pojavljuju crne pjege na kori kao vanjski znak rastvorbe.


Kulture micelija, koji prouzrokuju pocrnenje (tkanina)
drva pokazale su, da su oni saprofitičke naravi, a čini se,
da dolazi njihovim djelovanjem do tvorbe pravog crnila, jer
se u bolesnim tkaninama nalazi mnogo treslene kiseline i
željeznih spojeva.


Polagano napredovanje bolesti očituje se najbolje u padanju
prirasta grana, te se ustanovilo, da su one biline, koje
mi tek u stanovito doba smatramo bolesnima već pred 8—9
godina inficirane. Ta činjenica dokazuje nam takodjer, da
nije uzrok padanju prirasta grana poremećenje fotosintetičkih
procesa u lišću koje ima dosta kloroplasta u normalnom
stanju ili u najgorem slučaju tek na početku desorganizacije


— već u manjku mineralnih tvari, što jasno dokazuje množina
pepela u granama zdravih i bolesnih bilina. Najnovija
su istraživanja ustanovila, da je doista gnjiloba bijelike panja
i debelog korjenja uzrok umanjenju dovedenih mineralnih
tvari iz tla.
Brzo ugibanje starih biljka nije čudno, kad se uvaži
dugotrajan patološki proces, koji se prije toga neviđeno
odigravao, a postaje nam još shvatljivije, ako bude uz to
još biljka napadnuta od Coryneuma. S toga i može iskusno
oko razlikovati na oborenim stablima dvije zone rastvorbe.


Rezultat bi najnovijih istraživanja prema tomu bio ovaj :
Uginuće kestenovih stabala nastupa uslijed dvostruke infekcije,
a u konačnom stadiju bolesti bilo bi teško reći, koja
se od njih pojavila prije, kad crna gnjiloba panja i korjenja
ne bi imala očite znakove duge prošlosti.


Vladimir Skori ć, cand. šumarstva.