DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 49 <-- 49 --> PDF |
201 Često u Čitavoj kestenovoj šumi oboli tek nekoliko stabala, a ima dapače slučajeva da medju samim bolesnim ekzemplarima ostane po jedan posve zdrav. Karakteristično je širenje bolesti samo na jednu stranu a da nije zamjetljiv razlog zašto se ne širi isto tako i na drugu. Napokon je interesantno, da se isti Coryneum1 razvija na granama kestena u inače posve zdravim sastojinama, te da se u ovima ne pojavljuje ujedno i ovdje opisivana bolest. Prema svemu se čini, da valja spomenuti Coryneum, koji prouzrokuje osušenje stabala, smatrati samo onda sposobnim za naglo i jako djelovanje, kad je stablo, na kojem parasitira, za to disponirano, pa bi on bio tek sekundarni faktor, koji pospješuje uginuće kestena. S toga si moramo i u onom slučaju, ako prihvaćamo tumačenje Briosia i Turnetia, staviti pitanje, ne bi li možda biljke svejedno uginule, pa da i nema infekcije grana od Coryneum-a jer iz istraživanja pomenutih autora nije moguće zaključiti, da li se infekcija Coryneum-om pojavi prije od gnjilobe korjenja. To nam se pitanje nameće to više, što nam je neshvatljivo, kako bi biljke, koje uslijed djelovanja Coryneuma tako brzo uginu, mogle imati onako jako rastvoreno korjenje, kao što proizlazi iz opisa svih autora. Na temelju pokusa Briosia i Farnetia sa umjetnom infekcijom kestena kod koje su se osušile grane, ali se nije pojavila gnjiloba korjena, te oboljelih kestenika u Franceskoj, pokusa sa Diplodina Castaneae i Eudothia parasitica u Americi, moramo držati da gnjiloba korjena nastupa prije i da je neovisna o infekciji grana po Coryneumu. S toga bi valjalo istaknuti, da se tu radi o dvije bolesti, koje su do sada medjusobno miješane, a ne nalaze se na istom stablu slučajno već jedna uvjetuje pojav druge2. Time bi se možda i razjasnila različna brzina ugibanja nekih kestenovih biljaka, te i u Italiji a i Francuskoj razlikuju jednu brzu i jednu polaganu formu te bolesti. Prunet11 je 1 Salvi 0. : 11 Mal deli´ inchiostro (L´ Agricoltura italiana 1910.) - Peglion : „Le malattie crittogamiche delle piante coltivate" 3. Ed. 1912. 3 „C. R. Ace. des Se. CXL1X. 1909. |