DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 49     <-- 49 -->        PDF

201


Često u Čitavoj kestenovoj šumi oboli tek nekoliko stabala,
a ima dapače slučajeva da medju samim bolesnim ekzemplarima
ostane po jedan posve zdrav.


Karakteristično je širenje bolesti samo na jednu stranu
a da nije zamjetljiv razlog zašto se ne širi isto tako i na
drugu. Napokon je interesantno, da se isti Coryneum1 razvija
na granama kestena u inače posve zdravim sastojinama,
te da se u ovima ne pojavljuje ujedno i ovdje opisivana
bolest. Prema svemu se čini, da valja spomenuti Coryneum,
koji prouzrokuje osušenje stabala, smatrati samo onda sposobnim
za naglo i jako djelovanje, kad je stablo, na kojem
parasitira, za to disponirano, pa bi on bio tek sekundarni
faktor, koji pospješuje uginuće kestena. S toga si moramo i
u onom slučaju, ako prihvaćamo tumačenje Briosia i Turnetia,
staviti pitanje, ne bi li možda biljke svejedno uginule,
pa da i nema infekcije grana od Coryneum-a jer iz istraživanja
pomenutih autora nije moguće zaključiti, da li se infekcija
Coryneum-om pojavi prije od gnjilobe korjenja. To
nam se pitanje nameće to više, što nam je neshvatljivo,
kako bi biljke, koje uslijed djelovanja Coryneuma tako brzo
uginu, mogle imati onako jako rastvoreno korjenje, kao što
proizlazi iz opisa svih autora. Na temelju pokusa Briosia i
Farnetia sa umjetnom infekcijom kestena kod koje su se
osušile grane, ali se nije pojavila gnjiloba korjena, te oboljelih
kestenika u Franceskoj, pokusa sa Diplodina Castaneae
i Eudothia parasitica u Americi, moramo držati da gnjiloba
korjena nastupa prije i da je neovisna o infekciji grana po
Coryneumu. S toga bi valjalo istaknuti, da se tu radi o dvije
bolesti, koje su do sada medjusobno miješane, a ne nalaze
se na istom stablu slučajno već jedna uvjetuje pojav druge2.


Time bi se možda i razjasnila različna brzina ugibanja
nekih kestenovih biljaka, te i u Italiji a i Francuskoj razlikuju
jednu brzu i jednu polaganu formu te bolesti. Prunet11 je


1 Salvi 0. : 11 Mal deli´ inchiostro (L´ Agricoltura italiana 1910.)


- Peglion : „Le malattie crittogamiche delle piante coltivate" 3. Ed. 1912.
3 „C. R. Ace. des Se. CXL1X. 1909.