DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 156 — Položaj imovnih općina bio je do sad olakšan time, što su potrebe na drvu bile donekle namirivane i na račun ostalih šumovlasnika, naročito državnog šumskog erara, čije šume čine sa šumama imov. općine jedno proizvodno područje, a tek u manjoj mjeri na račun šuma i pašnjaka zemljištnih zajednica i ostalih šumovlasnika. Ova će vrela izdati prije ili kasnije, jer će zemljišne zajednice biti bezuvjetno uređene, a erar će još bolje čuvati svoje šume. Prema tomu je današnje stanje krajiških imovnih općina pasivno, ne samo prema općim potrebama okolice, nego i prema potrebama njihovih pravoužitnika. One ne mogu danas vršiti ni svoj prvi poziv t. j . obskrbljivati svoje pravo užitnike ogrijevnim drvom, a kašnje će to još manje moći. Da to potkrijepimo, spominjemo, da pravoužitnici, koji su prije segregacije podmirivali svu svoju potrebu na gorivu, građi, paši iz krajiških šuma, što bi im prema pravu služnosti danas imovne općine bezdvojbeno davati morale, dobivaju danas neki po 2 metra drva, a pretežni ih procenat dobiva oko 8 prostornih metara drva na godinu. Sto je to za jedno seljačko gospodarstvo, gdje su kuće slabo gradjene, gdje se kod kuće kuha, peče kruh, pari rublje, kuha za svinje i t. d. I ovu reduciranu potrebu podmiruju imovne općine neprestanim snizivanjem svoje drvne glavnice, pretvarajuć visoke šume u niske. Zato se kod nekih imovnih općina u bližim, a kod nekih u daljim razmacima vremena približujemo katastrofi gospodarstva. Preludij će joj biti dioba šuma po općinama i selima, kako je to i temeljni zakon od god. 1873. dobro predvidio. Ogromna gospodarstva raskomadat će se u sitne šumske udruge, zajednice, koje će konačno ako se naime ovako budu okolnosti razvijale i ako nas ne iznenadi što nova — stići žalostan udes gotovo svih malih seoskih zemljišnih zajednica. |