DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 191 samo metagenetička forma od Diplodia Castaneae. Na korjenitim dlačicama konstatovao je Gibelli micelijski ovoj, ali se na istima nisu opažali posljedci te zajednice, te je došo do zaključka da „su neki parasiti podnosivi na korjenu kestena, a da ne prouzrokuju nikakvog zamjetljivog oštećenja biljke". Isto je mišljenje zastupao poslije za mnoge Cupuliferae kod kojih se je namjerio na sličan odnošaj izmedju micelija i korjena, a općenito je poznato, da je taj pojav poslije od Franka uveden u biljnu biologiju pod imenom „mikoriza". Prvo tumačenje uzroka bolesti pokušao je Gibelli obzirom na taj micelarni pokrov korjenja. On je naime držao, da nastupa izmedju obiju simbionata fiziološka konkurencija, koja nije tako dugo opasna, dok je stablo krepko, jer priječi micel u prejakom razvitku, no za slučaj oslabljenja drveta može ovaj preoteti mah, te oviti sve korjeuje. Na taj bi način biljka poradi pomanjkanja absorpcije uginula za kraće ili dulje vrijeme. No kako da se razjasni, da stari kesteni tijekom proljeća prolistaju, a onda početkom ljeta najedamput se sve lišće osuši? Gibelli kušao je, da to razjasni stavljajući naglo osušenje lišća u odnos sa nedostatnom absorpcijom korjenja naime: proljetno lišće razvije se na račun rezervnog materijala skupljenog prošlog ljeta, a kod biljka koje su već oslabile iscrpljene su rezervne tvari, te u novoj vegetacionoj fazi ne može se razviti lišće ni cvijeće poradi sprječavanja absorpcije po parasitirajućem miceliju. Ipak nije Gibelli ovo svoje razjašnjenje smatrao definitivnim rješenjem tog pitanja, jer je preostao još odgovor na glavno pitanje, koji je uzrok oslabljenju biljke, što omogućuje razvitak micelija na štetu korjenja. Kasnijim svojim radovima došao je isti Gibelli do drugog rezultata, da uzrok bolesti nije micel mikorize, već onaj drugi smedjih hifa, koji se nalazio na okrajcima korjenja, a prouzrokovao i uginuće same mikorize. Taj micelij nije mogao odrediti, ali je htio bar da odredi njegovo eventualno aatološko djelovanje na biljku*. * Gibelli G. : La malattia del castagno (L´Economia rurale. Torino 1897. Vol. 39). |