DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 187 —


Isto tako ne može Bijela Stijena u Kričko—Raić—brdo,
kao što ni Trnakovac i Gornji Bogićevac u Corinac i t. d.


Nimalo lako pristupni srezovi!


Nitko ovdje ne može primjetiti, kako su prije morali,
neka idu i sada.
Nije uzet nadalje u račun potrošak od godišnjih, 2.000
do 3.000 m:i drva i to hrastovog za ugljenike.


Nepotrošivu glavnicu također ne spominje gosp. uređač.
Možda će se u smislu propisa upotrebiti za dobavu drva od države
ili kopanje ugljena? Nepotrošiva glavnica iznaša 3,020.000 K, te
se hvala dobroj upravi, pretvara u novo kupovanje šuma.


Smijem se nadati, da se je većina cijenjenih čitalaca
složila s razlaganjem u općenitoj mojoj raspravi.
Ako posije toga pročitamo raspravu g. H. dolazi nam
na um slijedeće:


Sume gradiške imovne općine mogu se kako god hoćemo
urediti, uz ovake prilike, kakve su danas — idemo u susret
devastiranju šuma i konačno slomu.


Da tomu i stim skopčanim kritičkim sospodarskim posljedicama
na vrijeme izbjegnemo, nužno je:


1.) da se gradiška imovna općina sa erarom, zemalj. zajednicama
i privatnicima (n. pr. Cernik...) organizuje u
svrhu opskrbe područnog žiteljstva gorivom.


2.) Cijene gorivu na panju trebaju spomenuti šumovlasnici
razmjerno prema kvaliteti i načinu dopreme što prije
povisiti, pogotovo tamo, gdje je potreba veća, jer će se i
na taj način svesti uporaba drva na najnužniju mjeru.


3.) Brdske šume gradiške imovne općine jesu danas
sve nepristupačnije, jer s pomnažanjem naroda biva isti sve
siromašniji i slabiji, dakle biva sve teža dobava ogrijevnog
drva. Za to je nuždno elimiranje mnogih šumskih kompleksa
u posebne jedinice te s njima posebno gospodariti,
naravno, kako to gospodarske potrebe iziskuju.


4.) Za osiguranje potreba uprave, gospodarenja te za
nužne investicije (eksploatacije, kup šuma), za rezerve (u