DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 180 — Kako su šume VJIO manjkavo obrasle (radi neprestanih šteta i pašarenja) — osobitu pozornost svraćao je Zikmundovsky na kulture, jer će se, navada, racionalnim gojenjem šuma i posumljenjem nepošumljenih površina prihodi nakon prve ophodnje više nego podvostručiti. Vrijedno je spomenuti, da su tadanji članovi plaćali: 30°/o od podpune pristojbe za građu i ogrijev. 30% od podpune pristojbe za žirovinu. 10% od podpune pristojbe za pašarinu. Bilo je nešto preko 6000 krajiških obitelji, koje su sa pravoužitnim općinama dobivali cc. 60.000 m3 ogrijevnog drva. Potreba režije bila je godine 1875/6 cc. 50.000 for. Dohodci bili su godine 1875/6 cc. 75.000 for. Novi je taksator Kadić odmah konstatirao, da stara, na brzu ruku sastavljena gospodarstvena osnova, ne odgovara svojoj svrsi, da ima dosta pogriješaka, te je počeo sasma iz nova: ukinuo limitne pristojbe, (neoprostiva pogriješka) premda su dnevno rasle potrebe i članova i gospodarstva, jer se počelo intenzivnije gospodariti. Taksator iza njega današnji Hajek, na isti je način izradio i sastavio (a Metlaš dovršio) novu osnovu, nakon što je javno kritizao osnovu svoga predšasnika (Vidi Šum. List g. 1897. br. 4. 6. 7. . . .) i dokazao potrebu preuredjenja. Temelje uređenja nije spominjao, osim što je prigovorio zavedenju sitnog šumarenja u brdu a trebalo ga je zavesti u nizini. Pri tome opet nije naveo, kako bi se višcima (većim ogrjevnim prihodom) sitnih nizinskih šuma (koje su velikom većinom hrastove) a nalaze se više zapadno, izravnala potreba drva u istočnoj poli, gdje se nalazi tek 1. gospodarstvena jedinica hrastovih visokih šuma u ravnici. Ljudi shvataju naputak različito, pa jedan dokaže opravdanost svojega postupka, a onaj iza njega dokaže, da je rad predšasnika nevaljao, zabaci ga i provede uređenje na svoj način, tako, da zaista mogu mnoge imovne |