DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 170 — tvaramo mlade visoke u sitne šume, kad inače nemožemo neznamo namiriti potrebe članova, premda znamo, da nami visoki uzgoj u dobro određenoj ophodnji daje maximum i optimum drvnog materijala. Nema smisla osim s računarske i orientacione strane, da se pedantno držimo izvjesne ophodnje, dok nemamo temelja zato i dok su nam šume daleko od normalnosti. Duža ili kraća ophodnja zavisi o raznoj stojbini, sastojim, vrsti drva, i raznoj upotrebi drva. Do danas nemamo baš nikakvog stalnog mjerila, jer slabo poznajemo vlastite šume. Za to je i dužina ophodnje kao i razne pretvorbe vrsti uzgoja izručena milost uređača prigodom svake revizije, koji ju suzuje ili produžuje prema tome, kako će mu bilanca bolje ispasti. Znamo dobro, kako stojimo sa imovnim općinama. Za to se ne može dosta ne samo preporučiti, nego propisati što intenzivnije gospodarenje imovne općine sa svim njezinim kapitalijama i istraživanje i ispitivanje svih mogućih vrela prihoda odnosno osiguranja i povećavanja dohodaka, koji će kod uređenja gospodarstva doći u obzir. U prvom redu mislimo na ugljenikeu području i susjedstvu. Nakon ispitanja po vještacima u pogledu kakvoće i kolikoće, uzeti ćemo u obzir kod uređednja što niži prihod, jer kod ovakovih podhvata ipak nismo sasvim sigurni za točnost podataka kod istraživanja. Ako dođemo do zaključka, da nam izvjestan kompleks šume ne mogu članovi uživati, moramo se pobrinuti za njegovo iskorišćenje, tako, da izlučimo takve objekte u posebne gospodarske jedinice, podvrgnemo ih kalkuluexploatiramo u vlastitoj režiji. Relativna korist od toga ima dakako iči u prvom redu onima, koji su možda imali štetu, odnosno, koji se zaista nisu mogli koristiti svojim pravom iz opravdanog razloga. I inače se može desiti, da čitave komplekse radi |