DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 170 —
tvaramo mlade visoke u sitne šume, kad inače nemožemo
neznamo namiriti potrebe članova, premda znamo, da nami
visoki uzgoj u dobro određenoj ophodnji daje maximum i
optimum drvnog materijala.


Nema smisla osim s računarske i orientacione strane, da
se pedantno držimo izvjesne ophodnje, dok nemamo temelja
zato i dok su nam šume daleko od normalnosti.


Duža ili kraća ophodnja zavisi o raznoj stojbini, sastojim,
vrsti drva, i raznoj upotrebi drva.
Do danas nemamo baš nikakvog stalnog mjerila, jer
slabo poznajemo vlastite šume.


Za to je i dužina ophodnje kao i razne pretvorbe vrsti
uzgoja izručena milost uređača prigodom svake revizije,
koji ju suzuje ili produžuje prema tome, kako će mu bilanca
bolje ispasti.


Znamo dobro, kako stojimo sa imovnim općinama. Za
to se ne može dosta ne samo preporučiti, nego propisati što
intenzivnije gospodarenje imovne općine sa svim njezinim
kapitalijama i istraživanje i ispitivanje svih mogućih vrela
prihoda odnosno osiguranja i povećavanja dohodaka, koji
će kod uređenja gospodarstva doći u obzir.


U prvom redu mislimo na ugljenikeu području i
susjedstvu. Nakon ispitanja po vještacima u pogledu kakvoće
i kolikoće, uzeti ćemo u obzir kod uređednja što niži prihod,
jer kod ovakovih podhvata ipak nismo sasvim sigurni za
točnost podataka kod istraživanja.


Ako dođemo do zaključka, da nam izvjestan kompleks
šume ne mogu članovi uživati, moramo se pobrinuti za
njegovo iskorišćenje, tako, da izlučimo takve objekte u
posebne gospodarske jedinice, podvrgnemo ih kalkuluexploatiramo u vlastitoj režiji. Relativna korist od toga ima
dakako iči u prvom redu onima, koji su možda imali štetu,
odnosno, koji se zaista nisu mogli koristiti svojim pravom
iz opravdanog razloga.


I inače se može desiti, da čitave komplekse radi