DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 163 —


prvih dužnosti, kako je to dobro shvatila i provela uprava
državnih šuma u Gospiću.


Odnošaj prirasta šuma prema izdatcima jest danas kod
krajiških imovnih općina pasivan, usljed čega dolazi u opasnost
sama substancija t. j . šuma. Ova se devastira i nosi sve
manje dohodke.


Dolazimo do pitanja, možemo li u opće, te ako možemo,
na koji način i u kolikoj mjeri polučiti tako nužnu ekonomsku
harmoniju izmedju prirasta šuma na drvu i nužnog podavanja
drva kod imovnih općina, a da ne posežemo za
drugim mjerama, odnosno, ako moramo posegnuti, kako i u
kojoj mjeri.


Organizovanim upravama krajiških imovnih općina, odnosno
vrhovnom upravitelju kr. zem. vladi, mora biti stalo
do toga, da se u pogledu podmirbe potrebe čitave okolice
sa gorivim drvom u stanovitom šumskom predjelu na racionalan
način — poluči sporazum i sklad svih šumovlasnika
u okolici — inače neće biti moguće izbjeći podpunom iskvarenju
šuma krajiških imov. općina.


Dakle u kratko rečeno, u interesu općeg šum. gospodarstva
dozvoliti nužnu podmirbu na drvu u svim šumama okolice
na racionalan način.


Zadatak jest zaista težak. Kako dakle da se izvede taj
predlog? Ima li on bilo kakvog zakonskog uporišta?
Tko je sve zvan da na tom poradi?


Segregacija šum. služnosti obavljena je na temelju „dobrovoljne"
nagodbe izmedju države, koju su zastupali u stvar
upućeni ljudi i krajiškog naroda seljaka - koji nisu naprosto
mogli znati, o čemu se radi. Jedini Ličani, kao da su nešto
slutili, pa nisu pristali na diobu. Za to se sad ne kaju.


Ne znamo bili nam uspjelo provesti reviziju diobe, no
svakako bi trebalo svakom zgodom naglašivati potrebu revizije
i tražiti svoje natrag, jer što god inače budemo tražili
i eventualno dobili, smatrat će se milošću i uzdržavanjem.