DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 163 — prvih dužnosti, kako je to dobro shvatila i provela uprava državnih šuma u Gospiću. Odnošaj prirasta šuma prema izdatcima jest danas kod krajiških imovnih općina pasivan, usljed čega dolazi u opasnost sama substancija t. j . šuma. Ova se devastira i nosi sve manje dohodke. Dolazimo do pitanja, možemo li u opće, te ako možemo, na koji način i u kolikoj mjeri polučiti tako nužnu ekonomsku harmoniju izmedju prirasta šuma na drvu i nužnog podavanja drva kod imovnih općina, a da ne posežemo za drugim mjerama, odnosno, ako moramo posegnuti, kako i u kojoj mjeri. Organizovanim upravama krajiških imovnih općina, odnosno vrhovnom upravitelju kr. zem. vladi, mora biti stalo do toga, da se u pogledu podmirbe potrebe čitave okolice sa gorivim drvom u stanovitom šumskom predjelu na racionalan način — poluči sporazum i sklad svih šumovlasnika u okolici — inače neće biti moguće izbjeći podpunom iskvarenju šuma krajiških imov. općina. Dakle u kratko rečeno, u interesu općeg šum. gospodarstva dozvoliti nužnu podmirbu na drvu u svim šumama okolice na racionalan način. Zadatak jest zaista težak. Kako dakle da se izvede taj predlog? Ima li on bilo kakvog zakonskog uporišta? Tko je sve zvan da na tom poradi? Segregacija šum. služnosti obavljena je na temelju „dobrovoljne" nagodbe izmedju države, koju su zastupali u stvar upućeni ljudi i krajiškog naroda seljaka - koji nisu naprosto mogli znati, o čemu se radi. Jedini Ličani, kao da su nešto slutili, pa nisu pristali na diobu. Za to se sad ne kaju. Ne znamo bili nam uspjelo provesti reviziju diobe, no svakako bi trebalo svakom zgodom naglašivati potrebu revizije i tražiti svoje natrag, jer što god inače budemo tražili i eventualno dobili, smatrat će se milošću i uzdržavanjem. |