DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 120 treće oranje i sadnja bagrema. U trećoj godini može se konačno medju redove zasaditi okopavine. Na taj način može se tlo temeljito obradjivati bez ikakovih troškova ili dapače uz postignuće i neznatnog prihoda. Na slabome tlu je probitačno već u jeseni prve godine zasaditi bagrem. Sjetva. Prije sjetve mora se sjeme prirediti. U svrhu postignuća jednoličnog klijanja mora se sjeme pofuriti. Sjeme u kablu ili koritu polije se kipućom vodom, koja se odmah opet izlije. Nakon kakovih deset minuta nalije se ta voda, koja se je donekle već ohladila, ponovno na sjeme i ostavi na istome do potpunog ohladjenja (15 minuta). Sjeme se tada razgrne i toliko osuši, da se zrnje medjusobno nelijepi. To se može pospješiti, ako se prijmješa nešto suhog pjeska. Tako priredjeno sjeme treba bez oklijevanja odmah sijati i brzo zemljom pokriti. Pripomenuti mi je, da se u otvorenome polju, gdje je zalijevanje zasijanog sjemena više manje isključeno, upotrijebi fureno sjeme samo onda, ako je tlo vlažno ili ako možemo pouzdano očekivati kišu. Ne postoje li ove okolnosti, tada je probitačnije sijati nefureno sjeme. Nefureno sjeme klije nejednolično, te 1—2 tjedna kašnje. Želimo li prema tome sjetvom postići odmah pošumljenje dotične površine ili uzgojiti presadnice, provadjamo sjetvu sjemena u redove sa medjusobnom udaljenošću od 1—2 m., a o tome će ovisiti i udaljenost sjemenke od sjemenke u samim redovima. Obzirom na to, da bagremove biljke već u prvoj godini narastu 0-5- -15 m. visoko, nesmijemo sjeme u opće pregusto sijati, a naročito ako biljke ne kanimo vaditi. Sama sjetva imade se provesti radi velike osjetljivosti biljaka proti mrazu i brzog klijanja pofurenog sjemena, u kasnome proljeću (u Ugarskoj koncem travnja početkom svibnja). Za sjetvu upotrebljava se rog za sijanje ili se sije rukom, a zatim se sjeme pokrije 3—5 cm. debelo sipkom zemljom, kojase navuče grabljama. Upotrebljavaju se takodjer i razni |