DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 119 — slučaju nastaje u uzrastu znatna stagnacija, koja se tek nakon prve sječe gubi, dotle u rigolanome tlu naraste dvogodišnji bagrem 1´5—2 m. visoko. Eklatantan primjer za ovu okolnost vidi se u šumama grada Nagy Kôrôs u peštanskoj županiji, gdje se je do pred malo godina pošumljivalo velike i mnogobrojne čistine sa vrlo površno obradjenim tlom. Te kulture naliče grmlju, koje se nikako ne miče s mjesta. Desetgodižnji nasadi su jedva 1 m. visoki. Naprotiv kulture od zadnjih 2—3 godine, koje su zasadjene na 60 cm. duboko rigolanome tlu pokazuju upravo tropski prirast. Trogodišnje su sastojine visoke 3—4 m. i gotovo su neprolazne guštare. Svakako stoji rigolanje po hektaru 150—160 Maraka (180 do 190 K), ali vlastnici te šume, dobro situirani seljaci žrtvuju posve rado i opravdano za povećanje rentabiliteta u tu svrhu jedanput za uvijek znatnu svotu kao jedan dio prihoda svoje šume. Na manje zatravljenome i nerazrahljenome tlu razlika je doduše manja, nego sada opisana, ali još uvijek tako znatna, da temeljito razrahljivanje tla moramo smatrati rentabilnim izdatkom, dapače, kao temeljni uvjet za bujno napredovanje bagrema. U ravnici susrećemo rjedje samo lopatom ili motikom obradjeno tlo na krpe. Taj se način upotrebljava često samo tamo, gdje se radi o zasadjenju bagrema na pustošima manje površine i pošumljenju strmih nasipa. Strmine vododerina i udubine imadu često od naravi vrlo rahlo tlo. Često vidimo razrahljivanje tla u prugama, koje se redovito obavlja plugom. Skupocijeno rigolanje je dosta malo razšireno, naprotiv se najčešće upotrebljava jeftino oranje, pa i na samim pjeskuljama, ako su ove dovoljno snažne, spaja se rado sa poljskom težatbom. Ovo rijetko obavlja sam vlastnik, već se obično za pošumljenje odredjene površine daju u primjerenim parcelama u zakup. Obično izore zakupnik tlo u proljeću prve godine 25 cm. duboko i uzgaja okopavine. U jeseni nakon drugog oranja zašije se koja žitarica. Nakon žetve u jeseni druge zakupne godine uslijedi |