DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 118 — Na najboljim stojbinama daje nam dakle 20 godišnja bagremova sastojina prosječno skoro 17 cm. debela, 20 m. visoka stabla sa drvnom gromadom od 256 jedrih metara po hektaru. To je jamačno vrlo izdašna proizvodnja. Tekući prirast kulminira oko 15. godine, a popriječni prirast 5—10 godina kašnje. Visoke bagremove sastojine imadu nešto manji prirast. Visoko-šumski uzgoj bagremovih sastojina nije spomena vrijedan, jer se već kod samog utemeljenja sastojine upotrebljavaju obrezane biljke, a nakon prve sječe nije radi osobite izbojne snage u opće moguć drugi način gospodarenja, nego sitnošumski. Utemeljenje sastojina provadje se gotovo isključivo sadnjom biljaka, jer je uzgoj presadnica vrlo lagan i jeftin, a njihov uzrast vrlo brz. Vrlo rijetko se upotrebljava sjetva sjemena. Bagremovo sjeme, kojim rode svake godine već 4—6 godišnja stabla, dozrijeva u listopadu i može se kroz cijelu zimu sabirati. Otrgnute ili odrezane mahune osuše se na sunčanoj ili na drugoj kojoj umjerenoj toplini, zatim se meću u vreće do polovice, a onda se na podlozi od slame ili sijena u vrećama mlate. Uslijed toga ispane sjeme iz mahuna, te se od istih vijanjem razluči. Bagremovo sjeme zadrži klijavost kroz više godina, a čuva se u primjerenim hrpama ili u vrećama na suhom i zračnom mjestu. Postotak klijavosti je 40—75%; 1 hektolitar sjemena teži 70—80 kg.; 1 kg. sadržaje 40—60.000 sjemenki. Trgovci sjemenja u Ugarskoj prodaju 100 kg. bagremovog sjemena bez željezničkog podvoza za 60—70 maraka (70—80 K). Namjerava li se uzgoj bagrema provesti sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena, u svakom je slučaju od osobite važnosti temeljita priredba tla. Sa intenzitetom obrade tla povećaje se u velike i prirast bagrema, pa je razlika izmedju bagremovih kultura na tlu iste bonitete, ako je tlo manje razrahljeno ili temeljito obradjeno upravo napadna. Dok u prvome |