DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 116 —


pogled čini posvuda jednako. Tek pobližim proučavanjem i
istraživanjem pokazuju se razlike u kvaliteti tla, na koju
šumar mora u pjeskovitom tlu puno više paziti, nego na
stojbinske faktore u brdu, jer se krivim izborom vrsta drveća
za pjeskulje dolazi često do potpunog ili djelomičnog
neuspjeha, koji se može ali brzo uočiti. Kvaliteta tla raspoznaje
se kod pjeskulja po njegovoj boji ili po na njemu se
nalazećim biljkama. Kod vrlo pomnog postupanja, kako se
to n. pr. čini u šumi lugarnice u Kirâlyhalma kod Segedina,
iskopaju se najprije jame za biljke i kada su se tim načinom
upoznali i dublji slojevi tla, odluči se za vrst drveća,
koja će se saditi. Po boji se razlikuje crni, smedji, crvenosmedji,
sivi, žuti i bijeli pijesak; po strukturi sitniji ili krupniji
; po mineraloškoj sastavini vapnenasti, salitrasti, onda
suhi ili vlažni, te više ili manje sa travama obrašteni pijesak.
Za bagrem su odlučujući osobito stupanj vlage i sadržaj
salitre, kojih nesmije biti naročito u najvišim slojevima tla.
Nadšumar Franjo Kis u Segedinu sastavio je dugi niz onih
bilina, koje označuju tlo za bagrem. Od ovih se navadjaju:
Euphorbia Gerardiana, Festuca vaginata, Thymus Marschallinus,
Cytisus nigricans, Silene, Centaurea paniculata, ....gium
campestre, Artemisia vulgaris, Cynodon Dactylon, Polygonum,
Anchusa tinctoria, Stipa pennata, Marrubium peregrinum,
Veronica prostrata, Helianthemum Fumana, Andropogon
Ischaemum, Echium vulgare, Secale Fragile i t. d.
Bagrem se i hrast mogu saditi ako se nalaze Galium verum,
Andropogon Gryllus, Ononis spinosa, Capsela bursa pastoris,
Canabis sativa, Achillea millefolium, Anthyllis vulneraria i t. d.


U glavnome je ipak pretežniji dio površine pjeskulja
sposoban za bagrem. Hrast, jasen, topola, vrba, trušljika,
brijest, pajasen, bor, crni bor, breza i Bignonia uspijevaju na
manjem dijelu površine pjeskulja.


Priležeće prihodne skrižaljke za sitne bagremove šume,
sastavljene po šumsko-uredjajnome uredu kneza Koburga,
prikazuju nam produkciju drvne gromade.