DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 4 <-- 4 --> PDF |
115 — U svemu imade danas u Ugarskoj 70.000 ha. bagremovih sastojima i to najviše čistih. Osobito kao pojedince primiješan dolazi vrlo rijetko, jer malo vrsti drveća mogu s njim držati korak. Bagrem se neprestrano rasprostranjuje, te je za pjeskovite, suhe dijelove nizine drvo budućnosti. Uzgoj se bagrema i sa strane države izdašno podupire, te se iz državnih biljevišta besplatno razdijeli svake godine 4—6 milijuna bagremovih biljaka. Ne mislim ovdje potanko botanički opisati bagrem, jer je općenito poznat. Dovoljno je opisati, da je on leptirnjača sa rijetkom krošnjom, da imade perasto lišće sa 13 do 15 listića. Postigne visinu od 25—30 m., a u višoj starosti mu je i debljina znatna. Godišnji rast traje mu sve do jeseni tako, da se neodrvenjeni krajnji izbojci od prvih mrazova smrznu, te se rast stabla budućeg proljeća nastavi iz najbližih postranih pupova. Njegova su ostala svojstva u koliko su važna za šumara navedena u daljnjem ovome opisu. Glavni razlozi, što u šumskom gospodarstvu u Ugarskoj daju bagremu toliku važnost, jesu njegovi slabi zahtjevi na tlo, njegov unatoč toga izvrstan rast, lagana sadnja i lagani odgoj već utemeljene šume uslijed neuništive izbojne snage njegovog korenja, a napokon i velika uporabna vrijednost njegovog drva, koja mu osjegurava prednost medju inače moguće jednake vrijednosti vrstima drveća. Bagrem zahtijeva najmanje umjerenu klimu, te lagano i suho tlo. Najbolje mu prija suho pjeskovito tlo, a rado uspijeva i na tlu od drugih sastavina sa izuzetkom teškog ljepivog tla i svih vlažnih mjesta. Čim njegovo inače ne preduboko žilje dospije do vlažnih slojeva, počme bagrem poboljevati. Zato on vlažna mjesta prepušta hrastu, topoli i jasenu. Cesto vidimo uzvisine pjeskulja pokrite bagremom, dok su svježe udolice naprotiv zapremljene ostalim spomenutim vrstama. Na taj način dolazi često kroz rasnolikost sastojine do vrlo karakterističnog izražaja u kvaliteti tla, te se pokazuju razlike u kvaliteti i takova tla, koje se na prvi |