DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 114 — a dokaz je za to okolnost, sto se bagrem kod nas sve vize sadi. Evo što piše o uzgoju bagrema Dragutin Bund tadanji kr. ug. šum. upravitelj u časopisu „Zeitschrift fur Forst und Jagdwesen" Berlin. Verlag von Julius Springer. Godina 1899. Strana 199—209.: „U svojem službovanju doznao sam, da je jedan šumski gospodar u sjevernoj Njemačkoj u provinciji Rajna pokušao uspješno saditi bagrem (Robinia Pseudoacacia L.) što ga je ponukalo, da se popita i za iskustva, koja su stečena kod uzgoja bagrema u Ugarskoj, gdje se bagrem već dulje vremena kultivira na velikim površinama. Obzirom na to mislim, da će i ostale Njemačke šumarske krugove zanimati, ako imovne ovime prikazem u kratko bagremove kulture u Ugarskoj. Gdjegdje moći će se opisano moguće i upotrebiti, a nadam se, da će opis ovakovog šumskog gospodarenja, koje je njemačkom šumaru posve nepoznato, zanimati i takove, koji nisu neposredno interesirani. Kako je poznato potiječe bagrem iz sjeverne Amerike, ali se u Ugarskoj tako udomio, da čini tipičnu drva vrst ugarske nizine. U početku je bagrem sadjen u vrtovima, zatim u drvoredima uz zemaljske ceste, i za ograde polja; naskoro se je ali razabralo, da je bagrem vrst drveta, koja je od osobite važnosti za pošumljenje ogromnih pjeskulja u ugarskoj nizini. Danas je u glavnome bagrem, koji u obliku malih šumica ili rasprostranjenih šuma, prekida jednoličnost ugarskih nepreglednih polja i stepa. No ne igra bagrem samo u nizini veliku ulogu, već se je, od kako se je podiglo šumsko gospodarstvo u Ugarskoj, kroz zadnja dva decenija rasprostranio i na brežuljcima kao i u podgorju. U brdima se pojavljuje samo na pustošinama, vododerinama, strmim nasipima i željezničkim prosjecima za kojih je pošumljenje osobito rasprostranjen i uporabiv. |