DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 139 — Red i Instrukcija* kako se imadu u buduće upravljati i uzčuvati šume vojne Krajine u kraljevini Slavoniji, te kako se pri izvršivanju tih svojih dužnosti imadu vladati šumari, koji će se za to postaviti. Prilog za povijest hrvatskog šumarstva. Priopćio B. Kosović. Pošto u tom pogledu nije dosada bilo nikakova reda, nego su najljepša i najvrijednija stabla obarana, a previšnja služba zahtijeva; da se u buduće koliko moguće predusretne posvemašnjem zabataljenju šuma i širenju pustošina, to se je pronašlo za dobro propisati slijedeći potanki šumski red : i 1. Sve krajiške šume u tim okružjima t. j . petrovaradinskom, brodskom i gradiškom imadu se razlučiti, ter za nadziranje istih postaviti četiri šumara (Waldbereiter) i to dvojicu u petrovaradinskom okružju, — jer je ono najveće i najprostranije - od kojih jednoga za dio od Martinaca do Rajevasela, a drugoga od Jarka do Boljevaca, trećega za brodsko, a četvrtoga za gradiško okružje. 2. Ti šumari imadu u službenom pogledu podpadati neposredno pod krajiško vojno zapovjedničtvo (General Militar-Comando) kraljevine Slavonije tako, da nemaju nikoga drugoga osim komandirajućeg generala smatrati svojom predpostavljenom oblašću, a od ovoga izdane im naredbe imadu najtočnije izvršivati. 3. Komandirajući general imade svakom šumaru odrediti njegovo sjedište, a ovaj se ima obratiti na zapovjednika dotične krajiške pukovnije (Regiments-Komandanten), u kojega * Original ovog Šumskog reda i Instrukcije nalazi se pohranjen u c. kr. dvor. ratnom arhivu u Beču, te nosi oznaku arkiva: ., o^o K. A. A. Acta 72 Ingenere. Mili. Gr. Verhandl. te izvana naslov: Instruction wie die Militar-Granitz-Waldungen in Slavonien fiirohin zu besorgen und zu Conservieren seyen und die aufstellende Wald-Bereitern sich diesfals zu verhalten haben Wien den 5 Septbr A" 1755 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 140 — području njegovo sjedište leži, da mu tako dugo doznači potrebni stan, dok se iz šumskih sredstava prinosima regimente nesagradi posebni stan za šumara. 4. Šumari imadu krajiške šume barem svakih 14 dana točno pregledati, a u slučaju, da to iz kojih opravdanih razloga nebi mogli učiniti, imadu takovu pregledbu svakako obaviti najmanje u četiri nedjelje jedanput. U tu svrhu moraju oni uvijek držati dobrog jahaćeg konja. 5. Nebi li šumar mogao dospjeti na sve s tim skopčane poslove, prepušta se slavonskoj General-Comandi, da mu ona sama, nakon što to dotični šumar kod nje zatraži, prema potrebj u pomoć dodijeli iz svoga okružja po jednog ili po dva i to islužena podčastnika, kojima se, u koliko to prihod šume dozvoljava, može za njihov trud dati njeka naplata. 6. Niti častniku niti podčastniku nije slobodno, a još je manje slobodno prostom Graničaru oboriti za gradjuili ogrjev sposobno stablo prije nego se najavi šumaru,. A treba li zbilja koji od tih za svoju porabu gradjevnog drva, te dobije za to cedulju od svoga zapovjednika pukovnije, imade mu se isto u gustom i sklopljenom, nipošto u drugom kojem predjelu šume doznačiti, a doznačnica po šumaru u svrhu vlastitog pokrića oduzeti. Tim će se vadjenjem s vremenom stabalje u tim predjelima u toliko prorediti, da će jedno stablo od drugoga biti udaljeno po 6 hvati razmaka, te će medju njima moći nicati i rasti mlado drveće. Dok god se šume podpuno neočiste od ležećeg i natrulog drveća te od grmlja, koje sprječava rastenje mladica, nesmiju šumari dozvoljavati, da se niti za pukovniju niti za proste graničare izradjuje ogrjev ni cjepka, niti da se prave daske od drugog drva osim od leževine ili iz po vjetru izvaljenog stabalja. Time će se šuma očistiti i u obće staviti u valjano i uredno stanje. Stoga se podjedno odredjuje, da se u buduće nesmiju ograde oko dvorišta i vrtova praviti iz proštaca t. j . čije |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 141 panih komada, nego samo iz pletera i to stoga, da se u jednu ruku predusretne velikom uništavanju gradjevnog drva, koje tim cijepanjem nastaje, a u drugu ruku da se odstranjenjem grmlja očiste i poboljšaju oranice i livade Graničara. Da se ovaj uspjeh, za kojim se teži, što sjegurnije postigne, nalaže se ovim izričito zapovjednicima pukovnija, — koji su za sve ovima propisima protivne činitbe odgovorni, ali koje nije tako lahko prepriječiti, — da se oni imadu ne samo kroz zapovjednike kumpanija o tom od vremena do vremena valjano osvjedočiti, nego da imadu svaki puta o nenadano počinjenim prestupcima slavonskoj vojnoj General-Comandi što skorije podnijeti prijavu. Kad jednoć budu izvale i leževina sasvim iz šuma izvezene, te kroz to šume stavljene u valjan red, biti će onda bolje godimice stanovita okružja, a i cijele gromade iskorišćivanju podvrći i tamo, gdje se stabla sijeku u gromadama, odrediti, da se ostavi stablo od stabla po 4 hvata razdaleko i time načini mjesta, da se u tima medjuprostorima podigne mladik. 7. Razumije se samo po sebi da ono, što je gore bilo spomenuto glede doznake drva za Graničare, vrijedi i za susjedne gospoštijske podanike, koji inače, obzirom na smještaj svojih naselja, nebi mogli existirati bez ovih krajiških šuma. No to vrijedi jedino s tom razlikom, da se Graničarima za njihove potrebe ima drvo dati besplatno, dočim se drvo gospoštijskim podanicima ima dati uz slijedeće cijene: Od jednog stabla za kerep* (klada, mlinarica, Muhl-Schiîî) jerbo se time takodjer oštete i susjedna stabla 8 for. — nč Isto za jedan korab (korabalj) ... . 8 for. — nč Za oranicu (ormanica, oršenica,) ili veću ladju 3 for. — nč * Mlinovi na Savi obično zvani „vodenice" sagradjeni su na dva čamca ili na dvije izdubljene drvene klade, čega radi se takova vodenica zove i „1 a d j a r a" ili „kladara". Oba čamca ili klade skupa spojene za podlogu mlina zovu se „kerep". |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 142 - Za brzicu (vrst čamca) . Za šiklju (czinakl, čiklja, čamčić) .. . Za jedno stablo za mlinsko vreteno (Muhl- Grundl) Za jedno hrastovo stablo 6 hvati dugačko a 1 nogu debeloIsto od 3 hvata duljine a 1 nogu debjineOd jednog stabla mekog drva 6 hvati dugog i V2 noge debelogIsto od 3 hvata dugogOd jednog para za splavi (Gestorre) i od para kratkog drva Za jedan komad debelog kolja (za palisade, pilote) 2 hvata dugačkog .. . Kolari, koji prave kola za prodaju moraju platiti i to racki kolar godišnje .. . Njemački kolarHrastove daske i hrastova šindra od 100 komadaDužice za jednu bačvu od 6—10 akovaZa malu bačvu od 1—5 akova ... . Za jedan badanj ili kacu do 20 akova . Isto za jedan od 20—30 akova .. . Isto za jedan od 40—50 akova- .. . Od 100 komada velikih obruča .. . Od 100 komada srednjih obruča .. . Od svakog hvata tvrdog drva . . . . Isto od mekanog po hvatu . . . . . Isto tako imadu Provincijalisti platiti od svake košnice pčela koje drže u šumiProvincijalisti imadu platiti za svoje u mili tarske šume ugnate svinje i to Od svakog velikog komada . . . . .- Od srednjegOd malogU te se ne broje odojci. 2 for. — nč 1 for. — nč 1 for. 30 nč 1 for. 30 nč — for. 45 nč — for. 45 nč — f. 22V2 nč — for. 15 nč — for. 6 nč 4 for. — nč 8 for. — nč — for. 30 nč — for. 30 nč — for. 20 nč 2 for. — nč 3 for. — nč 4 for. — nč — for. 12 nč - for. 7 nč -- for. 15 nč for. 12 nč - for. 3 nč for. 18 nč — for. 12 nč — for. 9 nč |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 143 — Graničari pako, koji imadu preko 15 komada, plate od svakog prekobrojnog svinjčeta pristojbu Od velikog — for. 12 nč Od srednjeg . . — for. 6 nč Od malog — for. 2 nč Ceduljarina ima se ubirati na slijedeći način: Siječe li se drvo za prodaju Provincijalistima ima se platiti za svaku izdanu cedulju pisarina — for. 3 nč Graničarima, koji trebaju drvo za vlastitu porabu neima se zaračunati ceduljarina. — for. - - nč Goni li Graničar svinjče u žirovinu ne plaća nikakve pristojbe za ceduljarinu ali Provincijalisti plaćaju od svake cedulje — for. 17 nč 8. Prijavi li se županijski ili gospoštijski činovnik ili podanik, (koji ima pristupiti sa svojim seoskim knezom) kod desetnika* (Quartiermeister, Viertelmeister) za drvo — kakove prijave imadu uslijediti tečajem mjeseca oktobra ili najdulje do polovice novembra, — to ima desetnik sa znanjem zapovjednika pukovnije rečenim strankama, nakon što od njih ubere u gornjem cjeniku naznačene pristojbe, izdati doznačnicu (cedulju), u kojoj mora biti naznačena vrst drva, njegova kolikoća i kakvoća. Seoski knez ima se tada uputiti na šumara, koji će stranki, nakon što za ceduljarinu ubere 3 nč, drvo doznačiti i uputiti ju da imade drvo, bilo ono za ogrjev ili gradju doznačeno, što skorije posjeći i to ogrjevno u razdoblju od 1. oktobra do polovice januara, a gradjevno tečajem mjesecih decembra, januara ili februara i to u dane od četvrtog dana poslije uštapa (punog mjeseca) do mladja (mladog mjeseca). Isto tako ima ga ufatiti (složiti u hvatove) i dati premjeriti. Isto tako dužan je žitelj iz Provinciala ogrjevno drvo izvesti do konca februara, a gradjevno drvo od januara do *Desetni k je bio vojnička uredovna osoba kod pukovnijskog stožera. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 144 polovice ili konca marta i to radi toga, jer se još dalnjim ležanjem drva u šumi smeta u rastu podmladak, koji u proljeće izbija, te nije dobro da se zgazi, odkine ili prelomi. U protivnom slučaju gubi on pravo na neposječeno i iz šume neizveženo drvo. 9. Ovim se ozbiljno propisuje, da se pod pretnjom teške i neminovne kazne nesmije iz šume ništa drugo osim ono stoje odkazano i u odredjenoj količini uzeti ili u hvatove složiti. Stabalje se nesmije po dosadanjem zločestom običaju odsijecati skoro u polovici debla, nego pri korenu, dapače, koliko je moguće neka se izvadi i sam panj. Pri obaranju za gradju odredjenog stabalja mora se paziti da se njihovim padanjem neozledjuju druga dobra stabla. Ako je potrebno, neka se stablo sveže uzetom i polahko spusti i to ne na koji panj ili na jaku granu da se neprelomi ili neraspukne. Oboreno stablo ima se sasvim, pa i grane s njega izraditi i tako šume riješiti odpadaka. Da se podupre što izdašnije krčenje panjeva i time napravi ne samo što bolje zemlje nego i što više mjesta za nicanje sjemena, dozvoljava se, — makar da se inače nikakove radnje nesmiju u šumi izvadjati osim u odredjeno vrijeme, — da se panjevi smiju krčiti i preko cijelog proljeća i ljeta, no ipak mora cijeli posao biti dovršen već u prvoj godini a ne smije se možda protegnuti na više godina. Pošto šume moraju u razdoblju od 15. februara i polovice marta do 15. oktobra sasvim mirovati, to se nesmije iz njih u tom razdoblju ništa davati Provincijalistima. 10. Drugačije je sa Graničarima. Za njih se taj termin skraćuje i dozvoljava im se, da smiju od 25. oktobra do konca marta svoju svakogodišnju potrebu na drvu posjeći i izvesti i to s razloga, jer se oni inače nebi mogli obskrbiti drvima, buduć potroše mnogo vremena na vršenje previšnje službe na čardacima, na pukovnijskim i garnizonskim stražama i patrolama ili pako vojnim vježbanjem. 11. Prijave li se, radi velike udaljenosti šumarevog sjedišta, podanici kod pukovnijskog desetnika (Quartiermeister), |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 145 — nesmije im on ipak izpostaviti doznačnice, nego ih ima uputiti na šumara. 12. Razumijeva se samo sobom da Graničari pod nikakvom izlikom nesmiju davati drvo Provincijalistima, koji nemaju prava na besplatno drvo. Na to imadu najstrožije i revno paziti šumari, te zapovjednici kumpanija i pukovnija. 13. Zateče li se Graničar ili gospoštijski podanik gdje u krajiškim šumama bez dozvole ili bez doznake siječe uzgorna (stojeća) stabla, ima mu se za prvi puta oduzeti sjekira, te se ima opomenuti, da to više ne čini. Zateče li se on na takovom činu i po drugi put, ima se i on i blago skupa sa kolima dotjerati i predati zapovjedniku pukovnije. Zaplijenjeno blago i kola imadu muse kao kontraband prodati javnom dražbom, a o svemu se ima obavijestiti General-Comanda. Za zaplijenjeno blago i kola unišli utržak ima se, kao i ostali fiskalni prihodi, odposlati ratnoj i krajiškoj blagajni (Kriegs- und Granz-Cassa). Ako prekršitelji nisu Krajišnici nego Provincijalisti ili stranci, ima se od njih osim toga ubrati i u istu blagajnu odpremiti još i šumska pristojba, dočim se od Graničara neima ubrati takova pristojba (jer oni imadu pravo na besplatnu gradju). Šumari imadu o svima sbivšim se dogodjajima podnašati General-Comandi mjesečna izviješća, kojima imadu uvjek priložiti u dva vlastoručno podpisana primjerka izkaz unišlih šumskih pristojba. Dogodi li se šta osobita, netreba čekati na rok kad se podnaša izviješće, nego neka se o takovom dogadjaju bezodvlačno prijava podnese. 14. Žirovina jest i ostaje regalno pravo, kojeg je izvršivanje pridržano za državu, no ipak se dozvoljava slavonskoj General-Comandi da može, kada žirovina pomoću božjom obilato urodi, saslušav dotičnog, odnosno dotične, zapovjednike pukovnija i ovozemsku ratnu hrvatsku Substituciju (darlandige Krgs. Kroatische Substitution) dati dozvolu, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 146 — da svaki služeći i za službu enrolirani Graničar i njegovi pomoćnici * smije 15 komada, bilo velikih ili mladih, svinja slobodno i besplatno u šumu u žirenje tjerati, no za prekobrojne da mora odmah kod utjeranja uplatiti u gornjem šumskom cjeniku sadržane pristojbe. Da se pri tom nebudu dogadjale zloporabe odredjuje se podjedno : 15. da za svinje Graničara imadu cedulje izdavati zapovjednici kumpanija, koju cedulju imadu Graničari odnijeti pukovnijskom desetniku, koji će prema u toj cedulji sadržanim podatcima ubrati naznačeni novac, te cedulju kod sebe pridržati i sa pukovnijskim a u d i t o r o m protokolirati, a vlastniku svinja izdati drugu cedulju, s kojom se Graničar ili Provincijalist ima uputiti k šumaru, koji će takodjer desetnikovu cedulju morati protokolirati. Naročito pako 16. biti će dužnost šumareva nakon dovršenog ugona svinja šume projašiti, svinje izbrojiti, te u koliko se pronadje višak u qualiteti ili u kakvoći isti zaplijeniti. Od zaplijenjenog pripada doušniku (denuncijantu), koji je to odkrio i šumaru, u čijem se je to okružju sbilo, šesti dio. Osim toga ima se takav prestupitelj radi dalnje odluke prijaviti General-Comandi i zapovjedniku pukovnije, ter naznačiti količina zaplijenjenih svinja. Pošto se protupropisno u šume utjerane i zaplijenjene svinje, koje propadaju u korist države, nemogu držati obaška, imadu se iste odmah dotjerati u štopsko mjesto i predati zapovjedniku pukovnije. Nikome se nesmije, pa bio on komu drago, dozvoliti, da klati žir sa stabalja prije reda ili da ga vozi kući i jerbo: 17. ništa toliko ne škodi šumskom podmladku koliko ovce i blago, — jerbo ono mladice brstenjem ili sasvim uništi ili ga učini za dalnji rast nesposobnim, — neobhodno je nuždno da se ugon blaga u šume ograniči (stegne). * Pomoćnici iBeihelfer). Djelatno služeći Krajišnici morali su se sami uzdržavati, čega radi nisu svi za službu sposobni vršili službe, nego su na svakoga služećega ostavljena 2—3 kod kuće, da skrbe za njegovo uzdržavanje. Nije li bilo u kući služećega takovih „pomoćnika" vršili su njihove dužnosti neslužeći i u tu vrhu kod kuće ostavljeni vojni sposobnjaci iz koje druge kuće u selu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 147 — U onim šumskim predjelima, gdje je već izbio mladik, a gdje je nedavno sječeno, ima se ugon blaga skroz obustaviti, te se u nutri nesmije dozvoliti ni paša goveda, ni ovaca ni svinja sve dotle, dok vrhovi stabala zubu marve ne odrastu. Nadalje se ima paziti nato, da se ostali dio šume stavi u zabranu odmah, čim se jedan dio šume zatvori za ugon blaga. No nikad se nesmije za pašu otvoriti ona okružja, u kojima se je nedavno sjeklo i gdje ima podmladka, jerbo mladik nigdje ne izbija tako rado i brzo kao u mjestima gdje su sječine mirne. Pošto su koze po šumu najsretnije, to se pod prijetnjom osjetljive kazne jednoč za uvjek najstrožije zabranjuje u šume ih uganjati. Isto se tako zabranjuje žeti, kositi ili bud kojim načinom iskoriščivati travu iz mladika, jer se time mladik ozledjuje i uništava. 18. Za čamove (crnogorične) je šume veoma štetno struganje mašine te podkresivanje (odsijecanje tanjih grana) i obrezivanje (odsijecanje ili klaštrenje debljih grana) stabala, jerbo se struganjem mašine odkriva i ozledjuje korenje stabalja, a okresivanjem se i obrezivanjem stabala spriječava njihov rast, te okresano drvo ne može nikako izrasti u pravo za gradju ili zašto drugo sposobno drvo. Crnogorična se stabla razlikuju od stabala listača time, da crnogorična stabla to bolje rastu u visinu, ako im se grane oprezno podkrešu, no ako im se grane okljaštre (odsijeku) onda se na mjestima, gdje su grane odsječene, nakupi često puta toliko smole, da stablo postane kvrgavo i da se izobliči, a gdjekoje se i osuši. Toga radi se zabranjuje i okresivati i obrezivati stabla. Neimadu li žitelji dovoljno stelje u svrhu gnojenja njihovog posjeda, ovlašćuje se slavonska General-Comanda, da može od vremena do vremena po svojoj najboljoj uvidjavnosti prema potrebi odkazati dotičnim žiteljima stanovite dijelove šume za sgrtanje stelje, jer će se time u ostalim dijelovima šume očuvati mlade biljke. Isto se tako ovlaš |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 148 — čuje General-Comanda, da im dozvoli okresivati za skorašnju sječu odredjena stabla, nu nipošto ona, koja su za dalnji rast pridržana. Gdje je uobičajeno okresivanje listača, dozvoljava se isto i nadalje na zabitnijim mjestima gdje nema podmladka. 19. Isto tako treba čuvati šume, koje sadržavaju drveće sposobno za cijepanje šindre, dužica, te za pravljenje obruča i pletenje košara. Bačvarima i cjepačima šindre nesmije se dozvoljavati, da si oni za svoj posao u šumi izabiru sposobna uzgorna (stojeća) stabla, niti da u svrhu izabiranja takovih stabala stabla zasijecaju ili španjaju. Drvo za dužice i šindru neka se izabere od onog stabalja, koje se obori kad se drveće obara za kakve druge potrebe ili najviše u onima predjelima, koji su odredjeni za skoraš nju sječu. Dužice i šimla neka se cijepa koliko je moguće izvan šume. Nijednom bačvaru ni košaraču nesmije se dozvoli ti da u šumi siječe obruče, odnosno šibe, nego neka si ih sijeku izvan šume po vrbacima i ljeskarima, jer će inače oni iskorjeniti mlado hrašće i ostale listače. Biti će stoga shodno da se izda odredba, neka bi se po prikladnim mjestima sadile i gojile vrbe, koje i onako nije teško gojiti, te da se sa sadnjom istih nastavlja. 20. Počme li se mjestimično stabalje uslijed nepogodnog vremena ili inih kakovih prirodnih upliva sušiti, neće se doduše moći proti tomu uporabiti kakovo obće sredstvo, no ipak je dužnost šumara, da budu na oprezu, te da revnim i savjestnim nadziranjem osušeno stabalje pronadju i odrede, da se ono kao ogrjev ili kojim drugim načinom iskoristi prije nego sagnjije. Počmu li se ali sušiti cijeli predjeli šuma, neće biti dovoljno, da se samo osušeno stabalje izsiječe, nego će biti potrebno, da se iskopaju izmedju posušenih i zdravih predjela i duboke grabe, te time prepriječi širenje zaraze kroz žile stabalja, a po tom predusretne i uništenju cijelih šuma, kakovo je već često puta znalo uslijediti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 149 — 21. Da se predusretne znatnim štetama u šumama uslijed požara, koji nastaju iz obijesti ili nemarnosti užiganjem smole ili suhog drva, zabranjuje se najozbiljnije kroz ljetne mjesece od Gjurgjeva do Galova (do sv. Luke) bud pod kakovom izlikom paliti bilo veliku bilo malu vatru u šumi, a prestupitelji ove odredbe imadu se najstrožije kazniti. U zimskim mjesecima, u kojima se nemože u šumi biti bez vatre, slobodno je ložiti umjerenu vatru na mjestima, gdje nema suhog i smolastog stabalja, no ložaći vatre nesmiju se pod prijetnjom kazne odstraniti prije iz šume, nego što naloženu vatru utrnu. Kome se dokaže, da je prouzročio u šumi požar iz neopreznosti, ima se kazniti po uvidjavnosti (arbitrarno) onako, kao što se kazne oni, koji prouzroče iz neopreznosti požar u selu ili u gradu, Oni pako, koji zlobno i svjestno prouzroče požar, imadu se kazniti po zakonu kao svaki drugi palikuća. Dogodi li se bud iz neopreznosti, bud iz zlobe ili iz kakog mu drago uzroka požar u šumi, dužan ga je svaki žitelj ići trnuti. Šumar ili tko bilo, koji prvi požar opazi, dužan je to u selu razglasiti zvonjavom zvona ili inim načinom, te u svrhu gašenja požara dignuti ljude. Najbliži stanovnici u mjestu dužni su otići na garište pod vodstvom starešina sa krampovima, (budacima, rovicama, trnokopima) lopatama i motikama te sličnim orudjem, te tako dugo tamo trnuti vatru dok to bude nuždno, te se nesmiju tako dugo udaljiti sa garišta, dok nebudu drugima ljudima izmijenjeni ili dok neb ude vatra sasvim utrnuta i stišana. K tome gašenju požara moraju doći krepki ljudi ne samo iz blizine nego i iz daljega kraja već prema tome da li je vatra jača ili šuma veća i to bezplatno. Tko bi se kratio gasiti požar ima se primjereno kazniti. 22. Pošto je u slavonskim šumama zadnjih godina načinjeno toliko novih puteva, da niti više šumara, kad bi se postavili, nebi mogli šume nadzirati, to se odredjuje i za to šumari drže odgovornima, da se imadu svi u šumama |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 150 — suvišni putevi prekopati i radi lakšeg nadziranja ostaviti u svaku šumu samo 4 glavna puta. Da se to provede, ima se na slavonske regimente izdati shodna odredba, da se za prekopavanje tih puteva dadu potrebni težaci, te da se ti putevi nesmiju više otvoriti pod prijetnjom teške i neminovne kazne. Da se nebude nitko mogao izpričavati radi neznanja ove odredbe, ima se ona svestrano proglasiti. 23. Kano što se svim gore navedenim ide u obće za što boljim očuvanjem i njegovanjem šuma, odredjuje takodjer Njeg. c. i kr. Apost. Veličanstvo najmilostivije, da se mladik šumski ima u buduće najbrižnije podizati, te posječene šume, čim budu propisno očišćene, radi podizanja mladika zabraniti, a osim toga, da se one imadu svojski po šumarima nadzirati radi preprečenja kvara, nedozvoljene paše blaga i drugih prekršaja. Isječena mjesta imadu se staviti u zabranu, a sasvim opuščeni predjeli imadu se preorati, te sjetvom ili sadnjom opet pomladiti. Na takovim se mjestima paša blaga zabranjuje posvema, te se ima sve poduzeti, da se postigne cilj oko podizanja i unapredjenja slavonskih šuma. 24. Konačno se primjećuje, da se lov kao i do sada i u buduće zabranjuje, i prostom Graničaru i podčasniku kao i časniku, a šumari imadu paziti, da se proti toj odredbi negriješi. Zateče li se prosti Graničar u lovu, ima mu se oduzeti puška i predati štopskoj oblasti (Stab=štop=puk. stožer) dočim se u lovu zatečeni časnik ima prijaviti zapovjedniku pukovnije. Njegovo Veličanstvo nalaže, da se ovaj šumski red za slavonsku Krajinu ima u cijelosti najtočnije provadjati i obdržavati, a šumari su naročito obvezani na savjestno, vijerno i revno ispunjavanje svojih šumarskih dužnosti. 0 desivšim se dogadjajima, koji nisu u ovom šumskom redu predvidjeni, jer se i onako ne može sve predvidjeti, ima šumar izvijestiti vojnu General-Comandu u kraljevini |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 151 - Slavoniji, te na to izviješće dobivene odredbe kao i u obće i sve ine njezine zapovjedi dužnom poslušnošću provesti. Za tu njihovu službu, jerbo si moraju držati konja i jašiti, te biti pošteni vijerni i revni, daje im se godišnja plaća od 200 ranjskih forinti, koje oni, prema predlogu Ratnog- Komesarijata, imadu iz ovdašnje ratne i krajiške blagajne (Kriegs und Grânz-Cassa) iz unišlih šumkih i zirovinskih pristojba četvrtgodišnje podizati, bez da se zato pita General - Kriegs - Komesariat i to sadanja 4 šumara od 1. novembra 1754. kao od dana njihovog privremenog namještenja. Izprazni li se koje šumarsko mjesto, ima to General- Comanda izvijestiti c. i k. ratnom vijeću (k. k. Hof-Kriegsrat), te glede popunjenja dotičnog mjesta staviti obrazloženi predlog. Dano u Beču 5. Jula 1755. Osobne vijesti. Njegovo cesarsko i Apostolsko kraljevsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim svojim riješenjem dtto Beč, dne 28. travnja 1915. imenovati kr. šumarskog savjetnika kod kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu Emila Tordonya , kr. šumarskim nadsavjetnikom sa sistemizovanim berivima VI. plaćevnog razreda, a kr. šumarskim nadinžinirima Karmelu pl. Zajcu i Maksi Brausilu pako podijeliti naslov kr. šumarskog savjetnika. Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je naslovnog kr. šum. savjetnika i upravitelja kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog trasa u Senju Otton a Nyitray a kr. šum.savjetn´kom u VII. plaćevnom razredu, zatim kr. šum. inžinira Slavo ljuba Stellera upravitelja kr. državne šumarije u Vojiiću kr. šum. nadinžniirom u VIII. plaćevno.n razredu, kr. šum. inžin. pristava. Teodora Budi savlj evićaupraviteljadrž.šumarij u Kalju kr. Šum. inžinirom u IX. plaćevnom razredu, te bezplatnog kr. šum. inž. vježbenika Ivana Bellu privremenim kr. šum. inž. vježbenikom sa adjutumom i konačno premjestio je u interesu službe kr. šum. naiinžinira Em ila Km etonyi-a iz p jd učjakr. šum. ravnateljstva zagrebačkog u glavni šumarski odsjek I. B. kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo u Budimpešti. Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo imenovao je u području kr. nadšumarskog ureda u Vinko.cima kr. šumarskog inžinira Ladi slava pl. Hamara kr. šumar, nad nžinirom, kr. šumarske inžin´rske |