DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 134 —


Dobrotom prijatelja g. Tredla imamo sada ovjekovječen
naš domaći primjerak takovoga, po likotoču napadnutoga
bora, te ga nećemo trebati preslikavati i pretiskavati iz stranih
stručnih dijela, kako se je to do sada činilo.


Dr. A. Langhoffer.


Siške naših hrastova.


Priopćuje Dr. Aug. Langhoffer.


Poznata je stvar, da različiti kukci stvaraju na bilju posebne
izraste, koje zovemo šiškama. Opće poznate su šiške
na lišću bukve postale od mušica ili one na brijestu i topoli
postale od ušenaca. Ovom zgodom kanim ja progovoriti
samo o šiškama naših hrastova što su postale od osa
šiškarica.


Naš zemaljski zoologički muzej ima uz ine šiške i hrastovih
šišaka, najviše iz okolice riječke a nešto i iz okolice
zagrebačke a tek malo iz inih mjesta. Te šiške ustupio je
našem muzeju svojedobno pokojni prof. Antun Korlević,
koji je u nizu godina ne samo marljivo sabirao šiške,
nego je iz šišaka sa uspjehom i ose šiškarice odgajao. Svoja
opažanja priopćio je u „Glasnik-u" hrv. prirodoslovnog
društva god. 1890. u svesku V. na str. 204—207. Njegovo
predavanje o šiškama u opće, što ga je držao u istom društvu,
izašlo je u „Glasniku" god. 1903. u svesku XIV. str. 91 —121
Njemu u čast prozvao je poznati strukovnjak Kieffer jednu
šišku iz Ike u okolici Opatije njegovim imenom Cynips
Korlevićii, što je priopćeno u „Glasnik-u" god. 1903. u
svesku XIV. str. 451—452.


Osim svih tih podataka, kojima ću se tu poslužiti, imam
dopunjke u muzealnoj zbirci šišaka, koje potječu od svojedobnih
pomagača muzejalnih gg. Š. Ugr eno vica ml. pokojnog
Mirka Šnapai Vladimira Polica, a nešto je podataka
i od mene samog.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 135 —
Nemamo naših izraza za razne vrsti šišaka, morao bi
ih tek skovati, a to je nezahvalan posao. S toga navodim
šiške po njihovom znanstvenom latinskom imenu, a u porednji
držim se Dalla-Torreovog „Catalogus Hymenopterorum"
Vol. II. Cynipidae. Lipsiae MDCCCXCIII.


Glede nalazišta većina je šišaka iz riječke okolice u
širjem smislu, naime oko Rijeke : Luković, Turnjić, Cicilinovo.
Orehovica, Draga, Žakalj, Vezica, Podvezica, Čavle,
Bakar i oko Opatije: Ika, Ičići, Klana, Veprinac. Iz zagrebačke
su okolice nalazišta: Tuškanac, Maksimir, Remete,
Gračani, Sljeme. Ima ih i iz Pregrade i Božjakovine. Za čudo
je Slavonija, bogata na hrastovim šumama upravo vrlo slabo
zastupana, imamo tek Psunj kod Gradiške, Gjeletovci, Boljevci
u Srijemu zastupane i još po ko koji podatak.


1. Neuroterus baccarum (L.) ..... Turnjić, Orehovica.
U okolici riječkoj. Na Quercus sessiliflora i pubescens.
2. N. fumipennis Htg. Zagreb, Maksimir. Na Quercus
pedunculata.
3. N. lanuginosus Gir. Veprinac, na Quercus cerris.
4. N. lenticulari s (01.) Scheck. Turnjić, Orehovica
Vezica, Zagreb. Na Quercus sessiliflora i pubescens.
5. N. leviusculus Schck. Zagreb. Na Quercus pedunculata.
6. N. numismalis (01.) ..... Turnjić, Orehovica.
Zagreb. Na Quercus sessiliflora i pubescens. Zagreb na Ušću
od Quercus pedunculata.
7. Dryophanta carnifex (Hlg.) Mayr. Ika.
8. D. fol i i (L.) Fôrst. Zagreb, Maksimir. Pregrada,
Okolica riječka. Na Quercus sessiliflora i pedunculata.
9. D. longiventris (Htg.) ..... Zagreb Tuškanac,
Maksimir. Na Quercus pedunculata.
10. D. pubescentis ..... Orehovica, Vezica, Ika. Na
Quercus pubescens.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 136 —


11. Aphelonix cerricola Gir. Čavle na Quercus
cerris, Ika, Gjeletovci.
12. Biorhiza aptera (Bosc) Westw. Draga. Šiške na
korenu od Quercus pubescens i sessiliflora.
13. B. termi nali s (Fabr.) ..... U okolici riječkoj na
pupovima od Quercus sessiliflora i pubescens. Iz sišaka sa
Cicilinova sabranih 15. 4. 1885. izašlo je Korleviću 7. i 8.
5. 1885. nekoliko stotina osa šiškarica.
14. Cynips argentea Hlg. Na Quercus pubescens u
okolici riječkoj : Orehovica, Draga, Žakalj, Cicilinovo zatim
Bakar, Ika a i sa Krka, Monte Promina od Šnapa. Iz sišaka
po Korleviću sabranih 18. 3. 1885. izlazile su ose šiškarice
6, 16 i 20. 5. 1885.
15. C. ari es Gir. Na Quercus pedunculata u zagrebačkoj
okolici (Botanički vrt, Maksimir, Adolfovac).
16. C. calicis Bgsdf. Na Quercus pedunculata obična.
Zagreb, Pregrada. Iz sišaka sabranih po Korleviću u Pregradi
20. 9. 1885. izlazile su ose šiškarice 29. i 30. 12.
1885, 26. 1.; 5, 20, 22, 25 i 27. 2.; 12 i 26. 3.; 9. i 11.
4. 1886. Obična i u slavonskim šumama.
17. C. caput medusae Htg. Na Quercus pubescens i
sessiliflora u okolici riječkoj (Luković, groblje), Orehovica,
Čavle a osim toga Monte Promina. Iz sišaka sabranih na
Orehovici 18. 3. 1885. izašle su ose šiškarice 6. 3. 1887. a
iz sišaka Čavle 6. 4. 1885. dne 26. 2. 1886.
18. C. conglomerata Gir. Orehovica Ika, Zagreb
Sljeme.
19. C. conifica Hlg. Na Quercus pubescens u okolici
riječkoj. Iz sišaka po Korleviću sabranih izašle su ose
šiškarice i to šiškarice i to šiške sa Orehovice sabrane 17.
3. 1886. dne 6. 3. 1887.; iz sišaka 18. 3. 1885. dne 6. i
17. 12. 1886.; iz Cicilinova 20. 3. 1886. dne 21. 2. 1887;
u dolini Riečine 6. 4. 1885. dne 20. 2. 1886.
20. C. coriaria Haimh. Na Quercus pubescens u okolici
riječkoj (Orehovica, Draga) te medju Ikom i Lovranom.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 25     <-- 25 -->        PDF

- 137 —
Iz šišaka sabranih 25. 2. 1885. izašlo je Korleviću vrlo
mnogo stanara i nametnika ali ni jedna osa šiškarica.


21. C. galeata Gir. Ika.
22. C. g lutin osa. Na Quercus pubescens i sessiliflora
ali rijetko. Klana, Sljeme.
— v. coronata Gir. rijetko. Čavle.
23. C. hartigi Htg. Rijetka. Turnjić, Orehovica. Korlević
veli da je iza Žakaljskoga mlina 27. 7. 1885. našao
na jednom stablu kojih 50—60 komada ljepe ove šiške. Iz
tih šišaka dobio je osice 11. 1.; 24. i 27. 2.; 11. 12. i 18.
3.; 4. i 11. 4. 1886.
24. C. hungarica. Na Quercus pedunculata. Rijeka.
Maksimir. Ja sam ih našao i u srijemskim šumama.
25. C. kol 1 ari Htg. Na Quercus pubescens i sessiliflora.
Orehovica, Ika, Zagreb, Sljeme. Ja sam ih našao u
šumi kraj Boljevaca u Srijemu. Iz šišaka sa Orehovice 18.
3. 1885. izašle su osice 26. 5. 1885.
26. C. Korlevićii Kieff. Ika. Na Quercus pubescens
medju Opatijom i Lovranom. Iz šišaka što ih je Korlević sabrao
27. 8. 1906. dobio je 14. 9. 1906. tek jednu jedincatu
osu.
27. C. lignicola Htg. Na Quercus sessiliflora. Orehovica),
Ika, Zagreb, Sljeme.
28. C. mayri Kieff. Podvezica, Klana, Psunj.
29. C. polycera Gir. Na Quercus pubescens i sessiflora.
Vezica, Klana, Ika. Rijetka šiška. Iz šišaka iz Klane u
rujnu 1885. sabranih izašle su osice 26. 2. 1886.
30. C. Štefani Kieff. Na Quercus pubescens. Ika, Ičići,
poznata inače iz Italije i Male Azije.
31. C. tinctoriae (01.) Br. & Ratz. Na Quercus sessiliflora
i pubescens u okolici riječkoj (Turnjić, Orehovica).
v. no str a s Dest. Ika. Poznata iz Sicilije.
32. Andricus curvator Htg. Maksimir.
33. A. fecundatrix (Htg.) ..... Na Quercus pedunculata
i Qu. pubescens. Orehovica, Zagreb, Maksimir, Sljeme,
(




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 138 —


34. A. lue i dus (Htg.) Mayr. Na Quercus pubescens i
sessiliflora. Orehovica, Čavle, Ika. Iz šišaka na Orehovici
sabranih 13. 3. 1885. izašle su osice 11. i 14. 3. 1886, na
Čavlima 15. 3. 1886. dne 21. 2., 30. 3. i 4. 4. 1887. a iz
onih od 6. 4. 1885. dne 20., 24., 25. i 27. 2. i 1. 3. 1886.
35. A. multiplicatus Gir. Na Quercus pubescens.i
sessiliflora Lopača, Čavle, Maksimir, Božjakovina.
36. A. ostreus (Gir) ..... Maksimir.
37. A. p an teli Tavares. Tuškanac, Maksimir.
38. A. sieboldii (Htg) ..... Lijepu ovu šišku našao
je prof. Dr. A. Heinz iza Gračana.
39. A. so litar i us (Fonsc.) ..... Ika, Orehovica, Žakalj.
Dakle u svemu 39 vrsti i to :
rod Neuroterus sa 6 vrsti
Dryophantasa 4
Aphelonix sa 1
Biorrhira sa 2
Cynips sa 18 „ i 2 odlike
Andricus sa 8
Iz okolice riječke 31, zagrebačke 18, iz Slavonije tek


5, a udrugo dd 3 nalazišta.


Kako se vidi i tu treba još izdašne pomoći gospode
šumara i šumarskog osoblja i svih nas, koji se zato zanimamo,
da zbirka našeg zemaljskog zoologičkog muzeja bude
slika naših prilika i u tom pogledu.


»




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 139 —


Red i Instrukcija*


kako se imadu u buduće upravljati i uzčuvati
šume vojne Krajine u kraljevini Slavoniji, te
kako se pri izvršivanju tih svojih dužnosti imadu
vladati šumari, koji će se za to postaviti.


Prilog za povijest hrvatskog šumarstva. Priopćio B. Kosović.


Pošto u tom pogledu nije dosada bilo nikakova reda,
nego su najljepša i najvrijednija stabla obarana, a previšnja
služba zahtijeva; da se u buduće koliko moguće predusretne
posvemašnjem zabataljenju šuma i širenju pustošina, to se
je pronašlo za dobro propisati slijedeći potanki šumski red :


i


1. Sve krajiške šume u tim okružjima t. j . petrovaradinskom,
brodskom i gradiškom imadu se razlučiti, ter za
nadziranje istih postaviti četiri šumara (Waldbereiter) i to
dvojicu u petrovaradinskom okružju, — jer je ono najveće i
najprostranije - od kojih jednoga za dio od Martinaca do
Rajevasela, a drugoga od Jarka do Boljevaca, trećega za
brodsko, a četvrtoga za gradiško okružje.
2. Ti šumari imadu u službenom pogledu podpadati
neposredno pod krajiško vojno zapovjedničtvo (General
Militar-Comando) kraljevine Slavonije tako, da nemaju nikoga
drugoga osim komandirajućeg generala smatrati svojom predpostavljenom
oblašću, a od ovoga izdane im naredbe imadu
najtočnije izvršivati.
3. Komandirajući general imade svakom šumaru odrediti
njegovo sjedište, a ovaj se ima obratiti na zapovjednika
dotične krajiške pukovnije (Regiments-Komandanten), u kojega
* Original ovog Šumskog reda i Instrukcije nalazi se pohranjen u c. kr. dvor.
ratnom arhivu u Beču, te nosi oznaku arkiva: ., o^o
K. A. A.
Acta 72 Ingenere. Mili. Gr. Verhandl. te izvana naslov: Instruction wie die
Militar-Granitz-Waldungen in Slavonien fiirohin zu besorgen und zu Conservieren
seyen und die aufstellende Wald-Bereitern sich diesfals zu verhalten haben
Wien den 5 Septbr A" 1755