DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 128 — nalazimo sada po jutru samo 1840 stabala. Ostala su se stabla posušila i izginula, a taj proces se nastavlja i jasno vidi u toj šumi, koja će stabla podleći svojim susjedima jačima i naprednijima. Mjesto česte prorede provadja se danas češće okresivanje stabala, čime se spriječava nagi njanje bagremovih stabala, da postanu rašljasta, a uzgoji se veći broj stabala dakle postizava kvalitativno i kvantitativno više, jer su stabla u gušćemu sklopu ljepša, ravnija i višja od onih u rijetkome sklopu. Njega bagremovih sastojina na bivšim živim pjeskuljama u južnoj Ugarskoj provadja se ovako: Okresivanje bagremovih sastojina u prvom turnusu t. j . u visokoj šumi, obavlja se u 3., 6., 9. i 12. godini, a u slijedećim turnusima t. j . niskoj šumi u 2., 4., 6., 8. i 10. godini. Za taj se posao upotrebljavaju oštre sjekire ili male ručne pile. Ako radnici nisu dovoljno vješti okresivanju sjekirom, bolje je da rade pilama. Grane se odsijeku odnosno odrežu sasvim uz stablo, no oprezno, da se stablo ne ozlijedi. Kod prvog okresivanja dovoljno je, da se ostavi HA krošnje, kod drugog %, kod trećeg V2, a kod četvrtog ´% krošnje. Čim naime stablo postaje starije, to gornji dio stabla tim teže nadoknadjuje u doljnjem dijelu stabla izgubljenu množinu lišća. Prorede se u visokoj šumi obavljaju u 8., 11. i 15. godini, a u niskoj bagremovoj šumi u 7., 11. i 15. godini. Zanimivo je još pitanje : da li je na takvim šumskim površinama, na kojima na svakojem mjestu uspijeva bagrem, u opće probitačno i moguće uzgajati uz bagrem još i koju drugu vrst drveća. Držim, da je to moguće samo u prvome turnusu, no već u drugome će turnusu jamačno bagrem svaku drugu vrst posve uništiti. Mi ne imademo domaćih vrsti drveća, koje bi tako brzo napredovale kao bagrem, a to nam dokazuje i priležeća prihodna skrižaljka. Pa i one vrsti kao na primjer jasen, grab i t. d. koje doduše u mladosti podnašaju zasjenu, ipak ne mogu uvijek u zasjeni |