DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 127 2—
3 puta isplijeviti, te su iste već u prvoj godini dobro
razvite, 40 100 cm. visoke, da se idućeg proljeća mogu
presadjivati. Tim načinom uzgojenih 1000 biljaka stoji
1 -50—2 K, dok isto takove biljke kod trgovaca stoje 5—8 K
po 1000 komada bez podvoza.


Bund ističe u svome opisu, da bagrem ne voli vlažno
tlo. Iz iskustva pako znadem, da ne samo što bagrem ne
voli vlažno tlo, već ga on nikako ne podnaša, pa bilo to
samo takovo mjesto na kojemu vidimo dan dva vodu poslije
jake kiše. Na takovim mjestima izginu bagremove biljke
u brzo. U prvi mah i za vrijeme sadnje biljaka nemožemo
takova mjesta niti opaziti, no već slijedeće godine vidjeti
ćemo, da su na tima mjestima biljke ili posve izginule ili
zakržljale, da se za 2—3 godine kašnje posve osuše. To se
vrlo dobro vidi u šumi zemljištne zajednice Djakovačka
Satnica. Zaprema li takovo mjesto 20 i više četvornih hvati,
to će nam uspjeti na istima sadnja žira, jasenovih biljaka
i t. d. no na manjim površinama ne koristi nam sadnja
biljaka inih, jer ih susjedna bagremova stabla u brzo zasjenom
unište. I to je iskušano u šumi imenovane zemljištne
zajednice.


U zadnje se vrijeme uzgaja bagrem vrlo uspješno i u
vododerinama u bregovitim predjelima i na podnožju brda,
ako je tlo u tima vododerinama dovoljno duboko i rahlo.


Od velike je važnosti osobitu pažnju posvetiti njegi bagremove
sastojine od rane mladosti. Bund u svojemu opisu
preporuča čestu proredu, no proreda se je pokazala vrlo
nepovoljnom, jer su uzgojena krošnjasta i većinom rašljasta
stabla.


Od godine 1899. iz koje potječe Bundov opis iskusilo
se je još mnogo oko uzgoja bagrema.


Da bagremova sastojina ne zahtijeva čestu proredu, neka
bude dokazom i ovo. U šumi zemljištne zajednice Djakovačka
Satnica, zasadjeno je prije 11 godina po jutru 5816
biljaka. Ova šuma nije još do danas proredjivana, a ipak