DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 127 2— 3 puta isplijeviti, te su iste već u prvoj godini dobro razvite, 40 100 cm. visoke, da se idućeg proljeća mogu presadjivati. Tim načinom uzgojenih 1000 biljaka stoji 1 -50—2 K, dok isto takove biljke kod trgovaca stoje 5—8 K po 1000 komada bez podvoza. Bund ističe u svome opisu, da bagrem ne voli vlažno tlo. Iz iskustva pako znadem, da ne samo što bagrem ne voli vlažno tlo, već ga on nikako ne podnaša, pa bilo to samo takovo mjesto na kojemu vidimo dan dva vodu poslije jake kiše. Na takovim mjestima izginu bagremove biljke u brzo. U prvi mah i za vrijeme sadnje biljaka nemožemo takova mjesta niti opaziti, no već slijedeće godine vidjeti ćemo, da su na tima mjestima biljke ili posve izginule ili zakržljale, da se za 2—3 godine kašnje posve osuše. To se vrlo dobro vidi u šumi zemljištne zajednice Djakovačka Satnica. Zaprema li takovo mjesto 20 i više četvornih hvati, to će nam uspjeti na istima sadnja žira, jasenovih biljaka i t. d. no na manjim površinama ne koristi nam sadnja biljaka inih, jer ih susjedna bagremova stabla u brzo zasjenom unište. I to je iskušano u šumi imenovane zemljištne zajednice. U zadnje se vrijeme uzgaja bagrem vrlo uspješno i u vododerinama u bregovitim predjelima i na podnožju brda, ako je tlo u tima vododerinama dovoljno duboko i rahlo. Od velike je važnosti osobitu pažnju posvetiti njegi bagremove sastojine od rane mladosti. Bund u svojemu opisu preporuča čestu proredu, no proreda se je pokazala vrlo nepovoljnom, jer su uzgojena krošnjasta i većinom rašljasta stabla. Od godine 1899. iz koje potječe Bundov opis iskusilo se je još mnogo oko uzgoja bagrema. Da bagremova sastojina ne zahtijeva čestu proredu, neka bude dokazom i ovo. U šumi zemljištne zajednice Djakovačka Satnica, zasadjeno je prije 11 godina po jutru 5816 biljaka. Ova šuma nije još do danas proredjivana, a ipak |