DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1915 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 122 —


se upotrebljavaju za jesensku sadnju biljke potjecajuče od
proljetne sjetve iste godine, a u školu dolaze biljke isplijevljene
iz preguste sjetve ili uslijed kojeg drugog razloga
dovoljno nerazvijene. Za školu odredjene biljke prerezu
se prije sadnje oštrim škarama u visini 5—10 cm. iznad
žilja, a ujedno se odrežu i oštećene žilice. Sjetvom uzgojenih
1—2 godišnjih 1000 biljaka trebaju površinu od 30
do 80 ml, a u školi trebaju 2—3 godišnjih 1000 biljaka
160—200 m2.


Biljevište je potrebno ograditi samo tada, ako u njemu
ostaju biljke preko zime. U tome slučaju moraju se biljke
dovoljno zaštititi od zečeva, jer ovi vrlo rado glodju koru
mladog bagrema.


Uzgoj biljaka u vrtovima nije jedini način nabave biljaka,
jer se ove mogu nabaviti i iz sječina bagremovih šuma.
Izvrstne biljke za sadnju jesu takodjer i 1—2 godišnji izdanci
iz žilja, kojih imade na sječinama vrlo mnogo, a lahko
se vade.


U svrhu povećanja rasta, običaje se bagremove biljke
prije sadnje obrezati isto tako kao i prije školanja. Na mnogim
se mjestima obično one biljke, koje su posadjene u jeseni,
obrezuju tek u proljeće. Sadnja obavlja se isključivo u jamice
u vrlo različitom medjusobnom stavu. Razmak biljaka i
redova manji od 1 m. upotrebljava se samo onda, kada se
želi postići brzi obrast. Nije li taj slučaj predvidjen, tada je
dovoljan razmak redova 1*5—2 metara, a razmak biljaka


l´O—.5 m. No i redovi u razmaku od 3—4 m. stvaraju
s vremenom potpuni obrast, jer izdanci iz žilja nakon prve
sječe bujno istjeraju medju redovima. Tim načinom si prisvoji
bagrem nakon svake sječe na rubovima šume nešto tla, ako
joj ne stavljaju zaprijeke vlaga potonjega ili ine okolnosti.
U većim razmacima utemeljeni bagremovi nasadi mogu se
i prije sječe gušćima učiniti, ako se nakon ojačanja nasada
izmedju redova biljka zemlja plugom zapara, uslijed čega
nastanu mnogobrojni izdanci iz žilja.