DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 84 —


Novije šumarske visokogradnje u Bosni
i Hercegovini.


Napisao Julijo Sztehlo društveni nadmjernik, bivši gradjevni nadmjernik šumskogospodarskog
odjela bosansko-hercegovačke zemaljske vlade.


Dozvolom pisca preveo Dragutin Polaček, kr. šumarski savjetnik.


Poslije okupacije Bosne i Hercegovine bio je prinužden
tadanji šumarski odjel (Forstdepartement) zemaljske vlade
brinuti se i za ostvarenje potrebitih šumarskih visokogradnja.
Prema tada na razpolaganje stojećim materijalnim i inim
sredstvima mogle su se ali ove gradnje samo vrlo polagano
i odnošajima ne posvema odgovarajuć izvesti. Izprva moralo
se je pobrinuti samo za manje, primitivne, može se reći za
stanove iz nužde.


Ovo se je moglo naravno najbrže tim načinom izvesti,
da je vlada uz čim manju cijenu kupila već obstoječe, na
domaći način sagradjene zgrade.


Drugi način ostvarenja tih zgrada bio je taj, da je vlada
po manjim poduzetnicima dala sagraditi jeftine šumarske stanove,
za koje su dotični poduzetnici dobili drvo na panju
u njima odgovarajućim šumskim predjelima.


Treći način bio je taj, da su te vrsti zgrade sagradjene
na robotu tako, da je vlada imala samo za dobavu materijala
izdati gotov novac.


Najveći dio ovako ostvarenih šumarskih zgrada je naravno
već izrabljen, ili je već ruševan.


Današnjim odnošajima podnipošto ne odgovaraju ove
zgrade, stoga se je vlada morala pobrinuti za novije, bolje,
svrsishodnije i današnjim odnošajima bolje odgovarajuće
zgrade.


Pri ostvarenju ovih zgrada imao je dotični strukovni
odjel u glavnom slijedeće pred očima:


1. Zgrade se imadu po mogućnosti sagraditi uz prometne
ceste, na zemljištima koja nisu izvržena nepo


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 85 —


godam vremena, nu uvijek tako, da zgrade ne budu od
šumskih predjela spadajućih u njihov rayon tako daleko, da
bi se time prouzročilo šumarskom osoblju odviše trudagubitak vremena.


Ove je dvije okolnosti doduše često vrlo teško u sklad
dovesti, ali je to ipak osobitom obzirnošću i savjestnim
proučavanjem više puta uspjelo.


2. Pošto su prilike glede vode. naročito u Hercegovini,
u kraškim predjelima vrlo loše tako, da često na milje daleko
ne ima pitke vode, morala se je velika briga posvetiti
tome, da se šumarske zgrade sagrade po mogućnosti u blizini
vrela. Gdje to podnipošto nije bilo moguće, ondje su
se morale sagraditi nakapnice kao jedini način pribave vode.
3. Zgrade se imadu, u koliko je to moguće, graditi iz
kamena ili opeka te pokriti crijepom. Gdje je dobava
takovog materijala vrlo skupa, moralo se je misliti na gradnju
drvenih kuća.
4. U zgradi se nalazeći stan neka odgovara potrebama
dotičnog stanara (upravitelja šumarije, lugara i t. d.), t. j .
neka dotičnicima pruža onu stanovitu gradjansku udobnost,
koja se u današnjim odnošajima već može zahtijevati, a da
se o luksusu ni govoriti ne može. Svakome svoje prema
njegovom stališu. Po mogućnosti uzeti su u obzir i zahtjevi
njekojih šumarskih organa sa većom obitelju. Ovu okolnost
pako nije u najviše slučajeva bilo moguće — u koliko bi
to trebalo -- uzeti u obzir, pošto se šumarski organi često
puta premještavaju.
5. Gradnja neka bude gospodarstvena i jeftina.
6. Način gradnje zgrada neka bude takav, da se kod
istog u svakom pravcu uzmu u obzir klimatički odnošaji
(kiša, snijeg, bura, visoki položaj) i da se kod skupina zgrada
pojedine zgrade smjeste prema expoziciji i prema njihovom
odredjenju, pri čemu treba osobitu brigu posvetiti valjanom
smještenju stanbenih soba i odgovarajućem smještenju nuzgrednih
zgrada.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 36     <-- 36 -->        PDF

86 —


Prema ovim najglavnijim načelima sagradjeni su u Bosni
i Hercegovini noviji, može se sa pravom kazati današnjim
odnošajima posvema odgovarajući šumarski stanovi, koje možemo
razvrstati na slijedeći način :


I. Šumarije.
II. Šumarski stanovi.
III. Pisarne šumarija.
IV. Šumsko-čuvarski (manipulantski) stanovi.
V. Lugarski stanovi.
VI. Šumarske utočištne kuće.
VII. Lovačke kuće.
VIII. Sumsko-radnički stanovi.
IX. Šumske kolibe i barake te konačno
X.
Nuzzgrade.
Razpravljajmo ih dakle redom.
I. Šumarije.
Ovo su takove zgrade, kod kojih je stan upravitelja
šumarije te stan šumarskog vježbenika sa pisarničkim prostorijama
pod jednim krovom.


Izmedju takovih može se kao najnovija spomenuti šumarija
u Ugaru i u Teslicu.


1. Šumarija u Ugaru (slika 1.) je jednokatna zgrada
sa zagradjenom površinom od po prilici 230 m´2, te sa slijedećim
prostorijama :
U prizemlju pisarničke prostorije, službena soba i
stan šumarskog vježbenika sa odgovarajućim nuzgrednim
prostorijama, i to :


nadkriveno predsoblje za stranke sa temeljnom površinom
od 10*50 m.-;


velika, sa višekrilnim prozorom providjena pisama za
pisainičko osoblje sa temeljnom površinom od 25 m.2;


velika, sa višekrilnim prozorom providjena pisama za
upravitelja šumarije, sa temeljnom površinom od 33-5 m.2;
velika sa višekrilnim prozorom providjena službena soba, sa
temeljnom površinom od 25-25 m.2;




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 87
* Pošto su klišeji dobiveni od Erdészeti lapok, to se radi razumijevanja
slike priobćuje prevod magjarskih riječi. I. emelet = I. kat, metszet = presjek,
elolnézet = pročelje, oldalnezet = zabat, szoba == s )ba, kamra = komora, iroda=pi
sarna, szole. szoba = službena soba, fôldszint = prizemlje, fiirdô szoba = kupaona,
cselédszoba -služinska soba, erkély somin, konyha .-= kuhinja.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 88
Soba za šumarske vježbenike sa temeljnom površinom od
2125 m-. sa jednim prozorom, sa k istoj spadajućom komorom
sa temeljnom površinom od 125 m.2, koja se medjutim
može i za spavaću sobu izvrstno rabiti;


k pisarni spadajuća komora od 7-5 m.~, sa jednim prozorom:
koja se je pokazala veoma dobrom za pismohranu ;


predsoblje od 19 nr. dobro razsvijetljeno sa dva manja
prozora; stubište sa temeljnom površinom od 17 m-, sa
jednim prozorom; zahod od 2-25 nr. sa odgovarajućim
prozorima.


Kako se iz tlocrta može razabrati, jesu pojedine prostorije
tako grupirane, da su za stranke i službeno osoblje napravljeni
posebni ulazi.


Ovakovo grupiranje odgovara najbolje svrsi, pošto se
osoblje i stranke samo u ustanovljenom vremenu u prostorijama
sastaju tako, da se nesmetaju i nisu jedan drugome
na putu.


U I. katu je stan upravitelja šumarije, koji se sastoji
iz slijedećih prostorija:


dobro razsvijetljenog predsoblja od 195 m.a;


trijuh stanbenih soba, sa ukupnom površinom od 85*5 m.-;
od kojih je svaka providjena sa jednim višekrilnim prozorom.
Ove se sobe mogu smatrati kao spavaća soba, blagovaona
i soba za primanje posjeta.
Iz spavaće se sobe ulazi u kupaonu od 8 m\ površine
sa jednim prozorom.
Iz blagovaone se ulazi na verandu od 11 25 m-. površine.
Iz predsoblja se može doći na somim od 7-00 ml površine.
Iz predsoblja se ulazi takodjer u kuhinju od 21´25 m2.
površine sa odgovarajućim štednjakom.
Iz kuhinje se dolazi u služinsku sobu od 7´5 nr. smočnicu
od 4´5 m\ površine.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 89 —


Iz predsoblja se ulazi takodjer u zahod primjerene veličine.
Na tlocrtu se može viditi, da se Iz stubišta kroz predsoblje
može doći u stan i u kuhinju.


Sve stanbene sobe smještene su jedna do druge, te se
iz jedne u drugu ulazi; veoma je dobro da je kupaona
smještena uz spavaću sobu.


Može se reći, da je kuhinja, služinska soba i smočnica
svrsishodno smještena, u koliko se nalaze tako rekuć u posebnom
krilu zgrade.


Osim ovih prostorija stoji još na razpolaganje podrum
od po prilici 30 m´\ te cijeli tavan.


Usuprot jednostavnosti je pročelje zgrade vrlo dopadno,
nije sa otvorima prenatrpano, što se je moglo u glavnom
postići uporabom pojedinih velikih višekrilnih prozora. Veoma
dobro izgledaju stalki za ruže pred prozorima na glavnom
pročelju, koji se danas na selskim zgradama često smještavaju
i koji zgradi podavaju stanovitu prijatnu vanjštinu.


Ukupni gradjevni trošak ovakove zgrade iznaša u
normalnim okolnostima po prilici 30.000 K.


Na ovom se mjestu može spomenuti i ono mnogo razpravljano
pitanje, da li je svrsishodno stan upravitelja šumarije
i pisarničke prostorije, nadalje vježbenički stan i
službenu sobu sagraditi pod jednim krovom, te ne bi li
bilo svrsishodnije stan upravitelja šumarije smjestiti u posebnoj
zg radi.


U tom pogledu su stručnjačka mnijenja vrlo različita.
Jedni drže, da je bolje graditi pod jednim krovom, naprotiv
su drugi za oddijeljene gradnje. Njekoji drže, da je sa stajališta
udobnosti bolje, ako je stan upravitelja šumarije i pisama
u jednoj zgradi, drugi opet ne odobravaju takovu
gradnju. Za pravo ne ima ni proti jednoj, ni proti drugoj
uredbi stvarnih razloga, te je izbor izmedju tih dvijuh uredaba
više stvar ukusa. U obće uči nas ipak izkustvo, da je svrsishodnije
za stan upravitelja šumarije posebnu zgradu po




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 90 —


dići, a drugu za pisarničke prostorije, službene sobe i vježbenički
stan. Jer ako je sve to pod jednim krovom, pa
makar zgrada imala više i posebnih ulaza, ne može se nikada
podpunoma izbjeći tome, da obično većebrojna obitelj
upravitelja šumarije ne dodje često puta u neugodan i suvišan
doticaj sa strankama.


Mnogi mogu proti tome staviti prigovor, da su dvije
posebno stojeće zgrade uvijek skuplje, nego jedna eventualno
jednokatna zgrada.


Ovaj se prigovor pako može jedva u obzir uzeti ondje,
gdje gradilišta bezplatno na razpolaganje stoje.


Drugi opet navadjaju, da treba samo jedno krovište za
kuće, gdje su pod istim krovom stan upravitelja šumarije i
pisarničke prostorije.


I ovaj navod nije mjerodavan kod šumskog erara, koji
razpolaže sa mnogo i jeftinog drva, ali ne smijemo niti na
to zaboraviti, da je gradnja jednokatne zgrade već sama po
sebi skuplja. Ako pako stan upravitelja šumarije, pisama i
ine prostorije moraju biti pod jednim krovom, tada je jedini
probitačni način gradnja jednokatne zgrade, pošto je samo
kod takove moguće izbjeći tome, da obitelj upravitelja šumarije
ne dolazi u doticaj sa strankama.


Ini stvarni razlozi za gradnju katnih zgrada ne mogu se
navesti, pošto zdravstvenim zahtjevima (suhoti) može visoko
prizemlje baš tako odgovarati, kao katna zgrada.


Zla strana katnih zgrada je i mnogo hodanje po stubama,
koja okolnost doduše ne dolazi mnogo u obzir, ali može
ipak mnogima škoditi. Kao jedna prednost ladanjskih prama
gradskim kućama može se smatrati to, da se ne treba toliko
po stubama penjati.


Pitanje cijene gradilišta ne može ovdje doći u obzir,
pošto isto u najviše slučajeva bezplatno stoji na razpolaganje.


2. Šumarija u Teslicu (slika 2.).
I to je jednokatna zgrada sa verandom i sominom, sa
ukupnom zagradjenom površinom od po prilici 180 m*.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 91 —


U prizemlju su smještene prostorije za stranke i pisama,
kao i službena soba, te vježbenička soba sa potrebitim nuzgrednim
prostorijama.


Temeljne su površine pojedinih prostorija u obće manje,
nego kod šumarije u Ugaru,. ali su još uvijek dostatne i
prikladne.


Slika 2. Šumarija u Teslicu.*


Na katu je stan upravitelja šumarije, koji se sastoji iz
spavaće sobe, blagovaone i sobe za primanje, iz spavaće
sobe ide se u kupaonu, nadalje je kuhinja, siužinska soba,
smočnica i zahod.


Izmjere pojedinih prostorija su manje, nego kod šumarije
u Ugaru, ali odgovaraju svrsi.
Iz predsoblja može se doći na verandu, a iz blagovaone
na somin.
Predsoblje je tako veliko i svjetlo, da se može rabiti
za sobu, dapače dogodice i za blagovaonu.


* Halo szoba = spavaća soba, gyermek szoba = dječja soba.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 92 —
Osim ovih prostorija stoji upravitelju šumarije na razpo


aganje jedna podkrovna soba, odgovarajuće podrumske
prostorije i tavan.
Usuprot jednostavnosti je pročelje zgrade dopadno.
Može se još primjetiti, da je tvrdka „Bosnische Holz


verwertung Aktiengesellschaft in Tesl´ić" cijelu zgradu iz
dobrohotnosti providila sa električnom razsvjetom i vodovodom.


Ovo su velike prednosti, koje se samo ondje mogu polučiti,
gdje su u blizini takovih zgrada veće tvornice, kako
je to baš u tom slučaju.


Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može u
redovitim odnošajima iznašati 25000 K.


II. Šumarski stanovi.
Šumarski stanovi su zgrade, koje služe samo za stan
upravitelja šumarije te sadržavaju eventualno službene sobe
i sobe za upravitelja šumarije.


Slika 3. Šumarski stan u Sipovu*.
Padlâs — tavan, falyosô — hornik.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 94 —
pisarnom za osoblje sa temeljnom površinom od 18 m.-,
sa dva prozora, iz koje se ide u pismohranu od 6 nr. sa
jednim prozorom te u 2 nr. veliki prostor za smještenje
Wertheim-blagajne,


službenom sobom od 24 m2, sa dva prozora, te sobom
od 9 nr. i komorom od 375 m-.; za uredskog podvornika,
nadalje sa hodnikom od 18*25 nr. površine i konačno zahodom
od 3 m2.


Slika 4. Pisama šumarije u Šipovu*.


Kod proučavanja razdjeljenja upada u oči razmijerno
velika temeljna površina plsarničkih prostorija.


Može se reći, da je prostor za Wertheim-blagajnu vrlo
dobro smješten, pošto se ualazi od prilike u sredini zgrade,
što pruža veliku sjegurnost proti provali.


Dobro je i to, da ima uredski podvornik stan u zgradi
(za neoženjenog čovjeka), jerbo je na taj način pisarnička
zgrada uvijek pod nuždnim nadzorom.


* Vendégszoba soba za strane, Irattâr -; pismohrana, Alap -_ temelj.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 93 —


Izmedju ovih može se spomenuti zgrada u Sipovu,
Olovu i Han-pijesku, koje su sa malom razlikom sagradjene
na isti način.


Pošto je izmedju ovih najprije sagradjen šumarski stan
u Sipovu, to ćemo isti uzeti za predmet razprave.


Ova zgrada je visoko prizemlje, čiji je srednji dio na
kat izgradjen, sa zagradjenom površinom od 190 m2.


U prizemlju je stan upravitelja šumarije, dočim se u
dijelu izgradjenom na kat nalazi službena i vježbenička soba.


Stan upravitelja šumarije sastoji se iz trijuh jedna do
druge nalazećih se, svaka sa jednim dvostrukim prozorom
providjenih soba s pridadcima (kupaonom, kuhinjom, smočnicom,
hodnikom, služinskom sobom i zahodom).


Pred ulaznim se vratima nalazi mali pokriveni prostor
u tu svrhu, da bude ulaz u zgradu po mogućnosti zaštićen.
Osim toga su u zgradi potrebite podrumske prostorije
i tavan.


Temeljne površine pojedinih soba su manje od onih u
Ugaru, a veće od onih šumarije u Teslicu tako, da se temeljne
površine ovih soba mogu smatrati kao dobre popriječne
površine.


Kao nepovoljna strana može se smatrati to, da su tavanske
stube malo preuzke.
Pročelje zgrade je posvema prikladno, te izrazuje njezino
opredjeljenje.
Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati
po prilici 16.000 18.000 K.


.. Pisarne šumarija.


Izmedju ovih može se spomenuti zgrada u Sipovu i
Nemili.


Pisama šumarije u Sipovu (slika 4.) je zgrada na visoko
prizemlje sa temeljnom površinom od 45.5 nr. sa slijedećim
prostorijama:


pisarnom za upravitelja šumarije sa temeljnom površinom
od 24 m\, sa dva prozora;




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 96 predsoblje
za stranke;
mala komora za pisarničkog podvornika, te konačno
potrebite zahodske prostorije.
Na tavan se ide izvana po ljestvana.
Pročelje zgrade je najjednostavnije.
Sravnjivajuć ove dvije pisarničke zgrade, upada u oči


to, da zgrada u Nemili sa mnogo manjom temeljnom površinom
ima iste prostorije, kao zgrada u Sipovu, iz česa proizlazi,
da u tu svrhu nije uvijek nuždno graditi tako velike
prostorije, kakove su u zgradi u Sipovu. Time ali neka ne
bude rečeno, da ne gradimo i veće šumarijske pisarne, pošto
veličina istih ima biti primjerena prometu dotične šumarije
tako, da šumarija sa velikim prometom treba tri do četiri
pisarničke prostorije, te za stranke veću čekaonicu.


IV. Šumsko-čuvarski (šumsko-manipulantski) stanovi.
Šumsko-čuvarski (šumsko-manipulantski) stanovi su različiti,
ali su u bitnosti na slični kalup sagradjeni.
Od ovih donašamo pet.


1. Slika .. predočuje šumsko-čuvarski stan sa temeljnom
povržinom od 133 m2, sa slijedećim prostorijama:
Dvije stanbene sobe jedna do druge, svaka sa površinom
od 22.5 nr. i jednim dvostrukim prozorom;
službena soba u površini od 22 m2, sa dva prozora ;
predsoblje u površini od 13.75 m2. ;
kuhinja u površini od 14.25 m2, sa odgovarajućim šted


njakom ;
smočnica u površini od 4.25 m2, i konačno potrebita
zahodska prostorija.


Na tlocrtu vidi se, da je zgrada skoro podpunoma četverokutna.
Kako je poznato mogu se zgrade ovakovog oblika
najjeftinije sagraditi, uslijed česa imadu veliku gospodarsku
prednost. Može se kazati, da je malo neprikladno, što se u
podrum ulazi iz kuhinje, a na tavan iz predsoblja i to u
obadva slučaja kroz vrata na zaklop. Ove posljednje uredbe




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 46     <-- 46 -->        PDF

- 95 -


Službena soba je takodjer zgodno smještena.
Može se reći, da je smještenje tavanskih stuba u hodniku
donjekle neprikladno.
Pročelje zgrada je jednostavno i slično pročelju k i stoj
spadajućeg šumarskog stana.
Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati
od prilike 8000-9000 K.


Pisarnička zgrada šum arije u Nemili ima manju
zagradjenu površinu ali ipak odgovara svrsi podpunoma.
Zagradjena površina iznaša 95 m´2., od koje odpada na nutarnju
površinu pojedinih prostorija od prilike 73 nr.


U istoj se nalaze slijedeće prostorije:
pisama za upravitelja šumarije,
pisama za osoblje,


prostorija za računarskog činovnika sa odgovarajućom priručnom
pismohranom i prostorijom za smještenje Wertheimblagajne,


— L§5 --|T~~i ´é´-.jt^li^i_|^"*t^**´
Slika 5. Pisarna u Nemili.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 97 —


mogu se jedino sa gospodarstvenog stajališta opravdati,
praksa je pako pokazala, da nisu tako neprobitačne, kako
to mnogi misle. Upravo zato i ima kuhinja te predsoblje
veću temeljnu površinu.


Pročelje zgrada je uz jednostavnost dosta dopadno.


Gradjevni troša k ovakovih zgrada može iznašati
6000-8000 K.
Hbprdj?, f,;-HosszmEfezel


Pojedine, prednavedenoj vrlo slične ovakove zgrade, sagradjene
su na isti način u površini od 133 nr. s tom jednom
razlikom, da je od velike službene sobe polovica izlucena
za pisarnu te osim toga, da imadu podkrovnu sobu.


Na ovom mjestu recimo koju o shodnosti p o dkr ovnih
soba.


Ondje, gdje se mora vrlo štedljivo graditi, t. j . gdje
potrebita sredstva jedva u dovoljnoj mjeri stoje na zaspolaganje
može se naprava podkrovnih soba odlučno preporučiti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 98
Nazadak tih soba je taj, da se do njih vodeće stube
baš radi štedljive gradnje često ne mogu u valjanim mjerama
izvesti. Mnogi prave i tu pogrješku, da tako rekuć cijeli
tavanski prostor sa sobama zagrade.


Može se reći, da je to posvema pogrješno riješenje,
pošto u takvom slučaju redovito ne preostaje dovoljno tavana
na raspolaganje a osim toga se stanari prizemlja i tavana
odviše smetaju u miru.


FoldszFl ftSHI-, Mrzi»


Slika 7. Šumsko-čuvarski stan II.


Nadalje kriju podkrovne sobe u sebi stanovitu veću pogibelj
od požara, akoprem nije pod podkrovnih soba u neposrednoj
svezi sa krovnom konstrukcijom.


Konačno su ovakove prostorije odviše izvržene nepogodam
vremena.


3. Slika 7. prikazuje zgradu sa sličnom razdiobom, nu
samo sa površinom od 109 m2, kod koje su često dvije
stražnje sobe u jednu sjedinjene.
Usuprot manjoj temeljnoj površini je šumsko-čuvarski
stan još uvijek dosta velik, te mogu zgrade takove vrsti, ako
se mora vrlo štedljivo graditi, veoma preporučiti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 49     <-- 49 -->        PDF

99 -


Gradjevni trošak ovih zgrada je prema zagradjenoj površini
naravno manji.


4. Gradjeni su još i manji šumsko-čuvarski stanovi, t. j .
sa površinom od 93.5 m2. Pojedine prostorije takove zgrade
su sljedeće:
soba od 20 m". površine sa dvostrukim prozorom;
soba od 16 mr. površine sa dvostrukim prozorom;
kuhinja u površini od 18 m~. sa dva prozora;
predsoblje od 9 nr. i nuždne nuzgredne prostorije.
Prednost ove zgrade je ta, da je kuhinja veća nego


obično, uslijed česa se može u slučaju potrebe upotrebljavati
i za prebivanje po danu.


FcHszinl t´.—l


Slika 8. Šumsko-čuvarski stan III.


Gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati
5000—7000 K.


5. Slika 8. prikazuje zgradu sa istim prostorijama ali
iz drva sagradjenu i osim toga sa jednom podkrovnom
sobom.
Napadno je kod ove zgrade to, da je zahod izvan
zgrade.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 50     <-- 50 -->        PDF

100 -


Smještenje zahoda kod ovakovih manjih šumsko-čuvarskih
stanova u zgradi ili izvan zgrade sačinjavala je već
predmet mnogih rasprava. Držimo, da se proti smještenju
zahoda u nutrašnjosti zgrade ne mogu nikakovi stvarni razlozi
navesti, ako se ta prostorija uvijek u čistoči drži i valjano
razkužuje. Kod nižeg šumarskog osoblja ne može se to dakako
uvijek polučiti. Naročito je u slučaju bolesti nepogodno
ako je zahod izvan kuće.


Osim spomenutih normalnih zgrada bilo je prema okolnostima
često potrebito graditi stanove sa osobitom razdiobom.


Izmedju ovih donašamo na slici 9. čuvarski stan u
Otežni nalazeći se u području šumarije u Zavidoviću, koji
je sagradjen iz drva, te se može reći, da je tipični čuvarski
stan, koji se je pokazao vrlo dobrim.


Slika 9. Šumsko-čuvarski stan u Otežni IV.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 101 —


Razdioba, kao i ini podatci ove zgrade mogu se razabrati
iz slike, stoga se ne ćemo upuštati u opširniji opis iste.


V. Lugarski stanovi.
Gore opisani manji čuvarski stanovi grade se često i
za inteligentnije lugare.
Izmedju lugarskih stanova u užem smislu donašamo samo
jedan normalni tip.


...... DtgtggXgWHfcgjj <.


Slika 10. Lugarski stan.


Slika 10. prikazuje lugarski stan sa zagradjenom po


vršinom od 74 m2., sa slijedećim prostorijama:
sobom od 16.75 nr. sa dvostrukim prozorom;
sobom od 12.00 m-, sa jednim prozorom;
kuhinjom od 15.5 m2, sa dva prozora te nuždnim nuz


grednim prostorima, kao i podkrovnom sobom.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 102
Ovo su jednostavne, ali zahtjevima lugara podpunoma
odgovarajuće zgrade sa 3-00 nr. visokim sobama, podrumom
i prikladnim tavanom.


Gradjevni trošak može u normalnim odnošajima
iznašati 4000—6000 K.


2. Sagradjene su i još jednostavnije zgrade, ali samo
za niže lugarsko osoblje, sluge i t. d. Kod ovih iznaša
ukupna zagradjena površina od prilike 45 m2., te je
u cijeloj zgradi samo jedna soba, kuhinja, predsoblje, smočnica
i zahod.
Gradjevni trošak može iznašati 2000—3000 K.


Ove zgrade imadu tu veliku prednost, da se mogu radi
male zagradjene površine i na najizvrženijim mjestima razmjerno
lahko sagraditi.


Izkustvo je pokazalo, da su dotičnici za koje su takovi
stanovi sagradjeni, sa istima posvema zadovoljni, čemu doprinaša
u veliko ta okolnost, da su se te zgrade mogle sagraditi
po prilici u sredini srezova tako, da u istina stanujući
šumski organ može lahko doći na mjesto svojeg službovanja,
te ne treba daleko i često puta tegotno putovati dok
stigne u svoj srez.


VI. Šumske utočištne kuće.
To su većim dijelom manje, posvema jednostavne, pretežno
iz drva sagradjene kućice ili suše, redovito sa predsobljem
i putničkom sobom. U Hercegovini sagradjene
su ove utočištne kuće iz kamena, često sa suhozidom i to
radi toga, pošto tamo ne ima drva i osim toga jer klimatički
odnošaji tako zahtijevaju (slika 12 —13):


Ukupni gradjevni trošak takove vrsti zgrada sagradjenih
iz drva može iznašati po prilici 300—500 K, onih
pako sagradjenih iz kamena po prilici 800 1000 K.


Pošto su ove utočištne kuće posvema slične lovačkim
utočištnim kućama, to ćemo se sa potankim opisom istih
dalje pozabaviti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 103 —


VII Lovačke kuće.


Gore opisani šumsko-čuvarski i lugarski stanovi su i za
lovačke svrhe veoma prikladni. Ima medjutim u Bosni i specijalnih
lovačkih kuća, izmedju kojih prikazujemo lovački
stan u Mehinojluci i Igmanhegyu.


1. Lovački stan u Mehinojluci (Alborihtitte) vidimo
na slici 11.
Ç&xat. :W?ifma^

Slika 11. Lovački stan u Mehinojluci.


U toj zgradi sa zagradjenom površinom od 80 m*, je
predsoblje, tri putničke sobe, jedna kuhinja i smočnica, te
ulazna veranda u površini od 7 m2. Osim toga su i dvije
podkrovne sobe.


Prizemne sobe su za lovačke goste, a podkrovne za
lovačko osoblje.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 111
Koncem godine 1912. bilo je u Bosni i Hercegovini:


7 šumarijskih zgrada;


8 šumarskih stanova;


7 šumarijskih pisama;


307 šumsko-čuvarskih, lugarskih i lovačkih zgrada te
konačno
81 šumsko-utočištna kuća, ukupno dakle 410 zgrada
osim k istima spadajućih nuzzgrada.


, ffhprajZ jVezel


Kere^zlmEÎzzeî Hožžzmđžzđ


i


IF "0"


Slika 18. Nuzzgrada lugarskog stana II.


Zagradjena površina ovih zgrada iznaša 48.000 m-.,
dočim k istima spadajuća dvorišta, vrtovi, livade, oranice i
ine površine zapremaju po prilici 1,845.557 m2.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 108 —


I * ,


Slika 15. Šumske kolibe.


Slika 15. prikazuje tri takove gradjevine, koje ali nije
vrijedno potanko opisati. Troškovi su u opće vrlo maleni,
često si ih prave sami radnici uz jedinstvenu cijenu za izradbu
drva.


X. Nuzzgrade.
K šumarskim stanovima spadaju i nuzzgrade.
Prema odredjenju šumarskih stanova su i ove zgrade
veće ili manje.
Na slici 16. predočujemo nuzzgradu spadajuću k jednom
šumarskom stanu.
Ova se sastoji iz staje, drvarnice i praonice, u kojoj je
i krušna peć, nadalje iz komore, kotca i kokošinjaka.
Ukupna zagradjena površina iznaša 48 nr., gradjevni
trošak po prilici 2000—3000 K.
Na slici 17. i 18. vidi se nuzzgrada spadajuća šumskoçuvarskom
ili lugarskom stanu.


\




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 109 —


Zagradjena površina iznaša 33 m´2., nu dok jedna
ima staju, drvarnicu, praonicu, kotac i kokošinjak, ima druga
samo dvije staje i jednu drvarnicu.


Može se odrješito kazati, da je prva bolja, ali druga
odgovara bolje pojedincima, kao n. pr. nižim lugarima, pošto
običavaju i svinje te perad u staji držati.


FbMsztrt


Slika 16. Nuzzgrada šumarskog stana. *


Gradjevni trošak ovakovih zgrada iznaša po prilici
500-800 K.


Nuzzgrade su naročito za život nižeg šumarskog osoblja
veoma važne, jer bi na exponiranim mjestima veći dio lugara
sa malom plaćom jedva mogao živiti, kada se ne bi i sa


* Faszin = drvarnica, mosôkonyha - praonica, marhaistâllâ = staja za
marvu. — Disznoôl kotac, tynkôl = kokošnjak.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 110 —


gospodarstvom malo bavio. To im se može samo tim načinom
omogućiti, ako se grade prostrane nuzzgrade sa potrebitim
prostorijama.


ca-Tatvtaic. Xirtatiin&knu.


Slika 17. Nuzzgrada lugarskog stana I.


a) kotac, b) kokošnjak, c) praonica, d) staja, e) drvarnica.


Konačno će biti možda zanimivo, ako priopćimo njekoje
statističke podatke odnoseće se na postojeće šumarske
stanove u Bosni i Hercegovini:




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 104 —


Zgrada se rabi samo prigodom lova, inače je zatvorena
i pod stalnom pazkom, pošto je u blizini iste lovački stan.


Može se reći, da razmještenje i površina pojedinih soba
svrsi podpunoma odgovara.


U ovom slučaju su podkrovne sobe vrlo umjestne, pošto
ovdje ne treba tavana, te je glavno da se na maloj zagradjenoj
površini uz jeftinu gradnju napravi čim više soba.


— .. . A —


Slika 12. Utočištna kuća I.*


Zgrada sagradjena je iz drva na temelju iz kamena,
a pokrivena je krovnom daskom. Pročelje je vrlo dopadno.


Teško je naznačiti popriječni gradjevni trošak ovakovih
zgrada, pošto se iste redovito grade na exponiranim
mjestima, gdje je dobava većeg dijela gradjevnog materijala
često puta vrlo tegotnate zato i skuplja. Gradjevni troškovi
mogu od prilike iznašati 5000—8000 K.


* 1—3 = stolovi, 4—7 = kreveti, 8 = peć, 9 = štednjak, 10—11 =s zastori


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 55     <-- 55 -->        PDF

105


2. Lovački stan u Igmanhegyu je prizemna zgrada
sa podkrovnim sobama sa zagradjenom površinom
od 75 ..^.
.&.. Q-%.


Slika 13. Utočištna kuća H.


U prizemlju ima nuždnih nuzgrednih prostorija, stalni
stan lovopazitelja, koji se sastoji iz sobe i kuhinje, nadalje




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 106 —


ima jedna putnička soba. Na tavanu su dvije putničke sobe.
Zgrada sagradjena je na osobiti način. Prizemne stijene jesu
Schnellove šuplje betonske stijene sa željeznim
u metci m a, koje su pokusa radi upotrebljene.


Zgrade ovakove vrsti su razmjerno vrlo skupe, pak se
već stoga ne mogu preporučiti.
Osim gore opisanih većih zgrada ima još lovačkih utočištnih
kuća, izmedju kojih donašamo dvije na slici 12. i 13.


Ovo su koliko moguće jednostavne drvene gradnje manje
vrsti. Razdioba i ini podatci vide se na slici, stoga nije
nuždan posebni opis.


Gradjevni trošak takovih kuća iznaša po prilici
300—500 K.


VIII. Šumsko-radničke kuće.
Sumsko-radničke kuće sagradila je vlada samo u području
šumarije u Hancompagnie kod središnje ugljenare
u Kruščici.


Normalni nacrt ovakovih prizemnih radničkih zgrada
donašamo na slici 14.
Zagradjena površina pojedinih zgrada iznaša 68 nr. te
ima svaka slijedeće prostorije:
Soba od 16.7 mž. temeljne površine sa dva prozora za
nadziratelja ;
kuhinju od 11.4 nr. temeljne površine sa jednim prozorom
i štednjakom takodjer za nadziratelja;
sobu od 26.2 nr. temeljne površine sa dvostrukim prozorom
za sedam radnika.


U toj sobi ima radi toga samo 7 ležaja, pošto kod
pougljivanja na jednog nadziratelja odpada 7 radnika, uslijed
česa dolazi jedno radničko društvo pod jedan krov.


Pošto su ugljenari većim dijelom iz tuzemstva, pobrinuli
smo se i za otvoreno ognjište smješteno po prilici šest
metara daleko od zgrade i osim toga za potrebite zahode.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 107 —


Gradjevni trošak pojedine zgrade ujedno sa pripa


dajućim nuzzgradama iznaša po prilici 4000—5000 K.
Tavanske stube smještene su izvana izpod strehe zabata.
U porabi su se ove zgrade pokazale vrlo dobrima.


.— -1 - il-.j-- :- - "I--i -~. |


i m .


^H.v.-imctmt


^" 7.


AU,.


..^..


I


ftlj!» t.^fl.I.)
1 s*-***"* W—e^Érji´´ ij******«-^ |.».^


....;.ti.i."lt a luj.fUuilkli,


-LA
HSH M
flimijtr.ifi


lp . :


Dit


&&W


4; -EP


Ifcar


pno


Slika 14. Šumsko-radnička zgrada.**


XI. Šumske kolibe i barake.
Ovo su najjednostavnije gradjevine iz odpadaka (izvala),
koje nalazimo u svakom šumskom poslu. Služe za obitavanje
šumskih radnika, te imadu samo privremeni značaj. Često se
rabe samo 2—3 mjeseca.


Ovamo spadaju takodjer kod šumarstva dobro poznate
tako zvane kranjske kolibe, jer su ih najprije gradili
kranjski šumski radnici.


** Nyilt tiizhely — otvoreno ognjište, Ârnyékczék = zahod.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 112 —


Ukupni gradjevni trošak ovih zgrada ujedno sa možebitnim
odkupom privatnih zemljišta iznaša 1,457.500 K, dočim
troškovi uzdržavanje i popravaka mogu iznašati 227.400 K.


— Osim toga izdano je na uredjenja 44.500 K tako, da
može cijelokupna investicija iznašati 1,779.400 K.
Različite vijesti.


j* Vinko Nagy, kr. ministerijalni savjetnik umro je, kako pri
zaključku lista doznajemo, dne 27. ožujka t. g. u Budimpešti. Životopis
vrloga pokojnika i opis njegovoga uspješnoga rada na sum.
polju, donjeli smo već u 2. broju Š. 1. prošaste godine, radi česa ga
sada nedonašamo. Jedino moramo po kroničarskoj dužnosti još zabilježiti,
da se njegovome uplivu pripisuje svojevremeno premještenje
sjedišta kr. šum. ureda iz Otočca na Sušak i neprimanje absolvenata
kr. šum. akademije zagrebačke u državnu službu, koje dvije stvari
nisu u hrvatskoj javnosti ostavile najpovoljniji dojam.


Premještenjem kr. šum. ureda na Sušak jako je štetovalo ubavo
mjesto Otočac, a pravoužitnici još nesegregirane ličke imov. obćine
primorani su od tada u svojima šumskima poslovima ići na daleki
Sušak, šio je skopčano sa veliktm troškovima i gubitkom vremena.


Neprimanjem pako absolvenata kr. šum. akademije zagrebačke
u državnu službu prouzročeno je, da se ta akademija nije mogla
razviti onako, kako se je kod njenoga osnutka predmijevalo, da će
se razviti.


Ovakovo zapostavljanje našega najvišega šumarskoga zavoda
drugima zavodima stranih zemalja istoga stepena nije ničim opravdano,
po gotovo ako se uzme u obzir da se slušatelji kr. šum. akademije
zagrebačke — jer su većinom štipendiste — rekrutiraju iz
ponajboljih učenika srednjih zavoda cijele Hrvatske i Slavonije, te za
koje se stoga mora opravdano predmijevati, da će kao svršeni šumari
u svakoj, pa i u državnoj šum. službi dostojno izpunjavati
svoje mjesto.


Nadajmo se, da će uvidjavnosti nasljednika vrloga pokojnika
poći za rukom povratiti sjedište kr. šum. ureda sa Sušaka opet u
njegovo starodrevno sjedište Otočac, te da će se i vrata državne šum.
službe u Hrvatskoj i Slavoniji otvoriti našim domaćim sinovima absolventoma
kr. šum. akademije zagrebačke, na koja mjesta oni i po
temeljnim državnim zakonima imadu neosporivo pravo prvenstva.


Izpravak. Na str. 32 u prošastom broju Š. 1. ima u mjesto
11.4, 11-3 i 11-7 .biti 0´4, 0-3 i 0-7. Na str. 34 umjesto Dr. G. Janda
ima biti Dr. G. Janka. Na str. 36 umjesto 4 g. ima biti 40 g.


Dopisi uredništva.


P. n. gg. i uredi koji su naručili brošuru: Prvi opis velebitskih
šuma, dobiti će iste čim budu uvezane.
Uredjuje kr. *.em. šum. hadz. Bogoslav Kosović. Tiskara C. Albrecht Zagreb.