DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 84 — Novije šumarske visokogradnje u Bosni i Hercegovini. Napisao Julijo Sztehlo društveni nadmjernik, bivši gradjevni nadmjernik šumskogospodarskog odjela bosansko-hercegovačke zemaljske vlade. Dozvolom pisca preveo Dragutin Polaček, kr. šumarski savjetnik. Poslije okupacije Bosne i Hercegovine bio je prinužden tadanji šumarski odjel (Forstdepartement) zemaljske vlade brinuti se i za ostvarenje potrebitih šumarskih visokogradnja. Prema tada na razpolaganje stojećim materijalnim i inim sredstvima mogle su se ali ove gradnje samo vrlo polagano i odnošajima ne posvema odgovarajuć izvesti. Izprva moralo se je pobrinuti samo za manje, primitivne, može se reći za stanove iz nužde. Ovo se je moglo naravno najbrže tim načinom izvesti, da je vlada uz čim manju cijenu kupila već obstoječe, na domaći način sagradjene zgrade. Drugi način ostvarenja tih zgrada bio je taj, da je vlada po manjim poduzetnicima dala sagraditi jeftine šumarske stanove, za koje su dotični poduzetnici dobili drvo na panju u njima odgovarajućim šumskim predjelima. Treći način bio je taj, da su te vrsti zgrade sagradjene na robotu tako, da je vlada imala samo za dobavu materijala izdati gotov novac. Najveći dio ovako ostvarenih šumarskih zgrada je naravno već izrabljen, ili je već ruševan. Današnjim odnošajima podnipošto ne odgovaraju ove zgrade, stoga se je vlada morala pobrinuti za novije, bolje, svrsishodnije i današnjim odnošajima bolje odgovarajuće zgrade. Pri ostvarenju ovih zgrada imao je dotični strukovni odjel u glavnom slijedeće pred očima: 1. Zgrade se imadu po mogućnosti sagraditi uz prometne ceste, na zemljištima koja nisu izvržena nepo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 85 — godam vremena, nu uvijek tako, da zgrade ne budu od šumskih predjela spadajućih u njihov rayon tako daleko, da bi se time prouzročilo šumarskom osoblju odviše trudagubitak vremena. Ove je dvije okolnosti doduše često vrlo teško u sklad dovesti, ali je to ipak osobitom obzirnošću i savjestnim proučavanjem više puta uspjelo. 2. Pošto su prilike glede vode. naročito u Hercegovini, u kraškim predjelima vrlo loše tako, da često na milje daleko ne ima pitke vode, morala se je velika briga posvetiti tome, da se šumarske zgrade sagrade po mogućnosti u blizini vrela. Gdje to podnipošto nije bilo moguće, ondje su se morale sagraditi nakapnice kao jedini način pribave vode. 3. Zgrade se imadu, u koliko je to moguće, graditi iz kamena ili opeka te pokriti crijepom. Gdje je dobava takovog materijala vrlo skupa, moralo se je misliti na gradnju drvenih kuća. 4. U zgradi se nalazeći stan neka odgovara potrebama dotičnog stanara (upravitelja šumarije, lugara i t. d.), t. j . neka dotičnicima pruža onu stanovitu gradjansku udobnost, koja se u današnjim odnošajima već može zahtijevati, a da se o luksusu ni govoriti ne može. Svakome svoje prema njegovom stališu. Po mogućnosti uzeti su u obzir i zahtjevi njekojih šumarskih organa sa većom obitelju. Ovu okolnost pako nije u najviše slučajeva bilo moguće — u koliko bi to trebalo -- uzeti u obzir, pošto se šumarski organi često puta premještavaju. 5. Gradnja neka bude gospodarstvena i jeftina. 6. Način gradnje zgrada neka bude takav, da se kod istog u svakom pravcu uzmu u obzir klimatički odnošaji (kiša, snijeg, bura, visoki položaj) i da se kod skupina zgrada pojedine zgrade smjeste prema expoziciji i prema njihovom odredjenju, pri čemu treba osobitu brigu posvetiti valjanom smještenju stanbenih soba i odgovarajućem smještenju nuzgrednih zgrada. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 36 <-- 36 --> PDF |
86 — Prema ovim najglavnijim načelima sagradjeni su u Bosni i Hercegovini noviji, može se sa pravom kazati današnjim odnošajima posvema odgovarajući šumarski stanovi, koje možemo razvrstati na slijedeći način : I. Šumarije. II. Šumarski stanovi. III. Pisarne šumarija. IV. Šumsko-čuvarski (manipulantski) stanovi. V. Lugarski stanovi. VI. Šumarske utočištne kuće. VII. Lovačke kuće. VIII. Sumsko-radnički stanovi. IX. Šumske kolibe i barake te konačno X. Nuzzgrade. Razpravljajmo ih dakle redom. I. Šumarije. Ovo su takove zgrade, kod kojih je stan upravitelja šumarije te stan šumarskog vježbenika sa pisarničkim prostorijama pod jednim krovom. Izmedju takovih može se kao najnovija spomenuti šumarija u Ugaru i u Teslicu. 1. Šumarija u Ugaru (slika 1.) je jednokatna zgrada sa zagradjenom površinom od po prilici 230 m´2, te sa slijedećim prostorijama : U prizemlju pisarničke prostorije, službena soba i stan šumarskog vježbenika sa odgovarajućim nuzgrednim prostorijama, i to : nadkriveno predsoblje za stranke sa temeljnom površinom od 10*50 m.-; velika, sa višekrilnim prozorom providjena pisama za pisainičko osoblje sa temeljnom površinom od 25 m.2; velika, sa višekrilnim prozorom providjena pisama za upravitelja šumarije, sa temeljnom površinom od 33-5 m.2; velika sa višekrilnim prozorom providjena službena soba, sa temeljnom površinom od 25-25 m.2; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 87 * Pošto su klišeji dobiveni od Erdészeti lapok, to se radi razumijevanja slike priobćuje prevod magjarskih riječi. I. emelet = I. kat, metszet = presjek, elolnézet = pročelje, oldalnezet = zabat, szoba == s )ba, kamra = komora, iroda=pi sarna, szole. szoba = službena soba, fôldszint = prizemlje, fiirdô szoba = kupaona, cselédszoba -služinska soba, erkély somin, konyha .-= kuhinja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 88 Soba za šumarske vježbenike sa temeljnom površinom od 2125 m-. sa jednim prozorom, sa k istoj spadajućom komorom sa temeljnom površinom od 125 m.2, koja se medjutim može i za spavaću sobu izvrstno rabiti; k pisarni spadajuća komora od 7-5 m.~, sa jednim prozorom: koja se je pokazala veoma dobrom za pismohranu ; predsoblje od 19 nr. dobro razsvijetljeno sa dva manja prozora; stubište sa temeljnom površinom od 17 m-, sa jednim prozorom; zahod od 2-25 nr. sa odgovarajućim prozorima. Kako se iz tlocrta može razabrati, jesu pojedine prostorije tako grupirane, da su za stranke i službeno osoblje napravljeni posebni ulazi. Ovakovo grupiranje odgovara najbolje svrsi, pošto se osoblje i stranke samo u ustanovljenom vremenu u prostorijama sastaju tako, da se nesmetaju i nisu jedan drugome na putu. U I. katu je stan upravitelja šumarije, koji se sastoji iz slijedećih prostorija: dobro razsvijetljenog predsoblja od 195 m.a; trijuh stanbenih soba, sa ukupnom površinom od 85*5 m.-; od kojih je svaka providjena sa jednim višekrilnim prozorom. Ove se sobe mogu smatrati kao spavaća soba, blagovaona i soba za primanje posjeta. Iz spavaće se sobe ulazi u kupaonu od 8 m\ površine sa jednim prozorom. Iz blagovaone se ulazi na verandu od 11 25 m-. površine. Iz predsoblja se može doći na somim od 7-00 ml površine. Iz predsoblja se ulazi takodjer u kuhinju od 21´25 m2. površine sa odgovarajućim štednjakom. Iz kuhinje se dolazi u služinsku sobu od 7´5 nr. smočnicu od 4´5 m\ površine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 89 — Iz predsoblja se ulazi takodjer u zahod primjerene veličine. Na tlocrtu se može viditi, da se Iz stubišta kroz predsoblje može doći u stan i u kuhinju. Sve stanbene sobe smještene su jedna do druge, te se iz jedne u drugu ulazi; veoma je dobro da je kupaona smještena uz spavaću sobu. Može se reći, da je kuhinja, služinska soba i smočnica svrsishodno smještena, u koliko se nalaze tako rekuć u posebnom krilu zgrade. Osim ovih prostorija stoji još na razpolaganje podrum od po prilici 30 m´\ te cijeli tavan. Usuprot jednostavnosti je pročelje zgrade vrlo dopadno, nije sa otvorima prenatrpano, što se je moglo u glavnom postići uporabom pojedinih velikih višekrilnih prozora. Veoma dobro izgledaju stalki za ruže pred prozorima na glavnom pročelju, koji se danas na selskim zgradama često smještavaju i koji zgradi podavaju stanovitu prijatnu vanjštinu. Ukupni gradjevni trošak ovakove zgrade iznaša u normalnim okolnostima po prilici 30.000 K. Na ovom se mjestu može spomenuti i ono mnogo razpravljano pitanje, da li je svrsishodno stan upravitelja šumarije i pisarničke prostorije, nadalje vježbenički stan i službenu sobu sagraditi pod jednim krovom, te ne bi li bilo svrsishodnije stan upravitelja šumarije smjestiti u posebnoj zg radi. U tom pogledu su stručnjačka mnijenja vrlo različita. Jedni drže, da je bolje graditi pod jednim krovom, naprotiv su drugi za oddijeljene gradnje. Njekoji drže, da je sa stajališta udobnosti bolje, ako je stan upravitelja šumarije i pisama u jednoj zgradi, drugi opet ne odobravaju takovu gradnju. Za pravo ne ima ni proti jednoj, ni proti drugoj uredbi stvarnih razloga, te je izbor izmedju tih dvijuh uredaba više stvar ukusa. U obće uči nas ipak izkustvo, da je svrsishodnije za stan upravitelja šumarije posebnu zgradu po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 90 — dići, a drugu za pisarničke prostorije, službene sobe i vježbenički stan. Jer ako je sve to pod jednim krovom, pa makar zgrada imala više i posebnih ulaza, ne može se nikada podpunoma izbjeći tome, da obično većebrojna obitelj upravitelja šumarije ne dodje često puta u neugodan i suvišan doticaj sa strankama. Mnogi mogu proti tome staviti prigovor, da su dvije posebno stojeće zgrade uvijek skuplje, nego jedna eventualno jednokatna zgrada. Ovaj se prigovor pako može jedva u obzir uzeti ondje, gdje gradilišta bezplatno na razpolaganje stoje. Drugi opet navadjaju, da treba samo jedno krovište za kuće, gdje su pod istim krovom stan upravitelja šumarije i pisarničke prostorije. I ovaj navod nije mjerodavan kod šumskog erara, koji razpolaže sa mnogo i jeftinog drva, ali ne smijemo niti na to zaboraviti, da je gradnja jednokatne zgrade već sama po sebi skuplja. Ako pako stan upravitelja šumarije, pisama i ine prostorije moraju biti pod jednim krovom, tada je jedini probitačni način gradnja jednokatne zgrade, pošto je samo kod takove moguće izbjeći tome, da obitelj upravitelja šumarije ne dolazi u doticaj sa strankama. Ini stvarni razlozi za gradnju katnih zgrada ne mogu se navesti, pošto zdravstvenim zahtjevima (suhoti) može visoko prizemlje baš tako odgovarati, kao katna zgrada. Zla strana katnih zgrada je i mnogo hodanje po stubama, koja okolnost doduše ne dolazi mnogo u obzir, ali može ipak mnogima škoditi. Kao jedna prednost ladanjskih prama gradskim kućama može se smatrati to, da se ne treba toliko po stubama penjati. Pitanje cijene gradilišta ne može ovdje doći u obzir, pošto isto u najviše slučajeva bezplatno stoji na razpolaganje. 2. Šumarija u Teslicu (slika 2.). I to je jednokatna zgrada sa verandom i sominom, sa ukupnom zagradjenom površinom od po prilici 180 m*. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 91 — U prizemlju su smještene prostorije za stranke i pisama, kao i službena soba, te vježbenička soba sa potrebitim nuzgrednim prostorijama. Temeljne su površine pojedinih prostorija u obće manje, nego kod šumarije u Ugaru,. ali su još uvijek dostatne i prikladne. Slika 2. Šumarija u Teslicu.* Na katu je stan upravitelja šumarije, koji se sastoji iz spavaće sobe, blagovaone i sobe za primanje, iz spavaće sobe ide se u kupaonu, nadalje je kuhinja, siužinska soba, smočnica i zahod. Izmjere pojedinih prostorija su manje, nego kod šumarije u Ugaru, ali odgovaraju svrsi. Iz predsoblja može se doći na verandu, a iz blagovaone na somin. Predsoblje je tako veliko i svjetlo, da se može rabiti za sobu, dapače dogodice i za blagovaonu. * Halo szoba = spavaća soba, gyermek szoba = dječja soba. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 92 — Osim ovih prostorija stoji upravitelju šumarije na razpo aganje jedna podkrovna soba, odgovarajuće podrumske prostorije i tavan. Usuprot jednostavnosti je pročelje zgrade dopadno. Može se još primjetiti, da je tvrdka „Bosnische Holz verwertung Aktiengesellschaft in Tesl´ić" cijelu zgradu iz dobrohotnosti providila sa električnom razsvjetom i vodovodom. Ovo su velike prednosti, koje se samo ondje mogu polučiti, gdje su u blizini takovih zgrada veće tvornice, kako je to baš u tom slučaju. Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može u redovitim odnošajima iznašati 25000 K. II. Šumarski stanovi. Šumarski stanovi su zgrade, koje služe samo za stan upravitelja šumarije te sadržavaju eventualno službene sobe i sobe za upravitelja šumarije. Slika 3. Šumarski stan u Sipovu*. Padlâs — tavan, falyosô — hornik. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 94 — pisarnom za osoblje sa temeljnom površinom od 18 m.-, sa dva prozora, iz koje se ide u pismohranu od 6 nr. sa jednim prozorom te u 2 nr. veliki prostor za smještenje Wertheim-blagajne, službenom sobom od 24 m2, sa dva prozora, te sobom od 9 nr. i komorom od 375 m-.; za uredskog podvornika, nadalje sa hodnikom od 18*25 nr. površine i konačno zahodom od 3 m2. Slika 4. Pisama šumarije u Šipovu*. Kod proučavanja razdjeljenja upada u oči razmijerno velika temeljna površina plsarničkih prostorija. Može se reći, da je prostor za Wertheim-blagajnu vrlo dobro smješten, pošto se ualazi od prilike u sredini zgrade, što pruža veliku sjegurnost proti provali. Dobro je i to, da ima uredski podvornik stan u zgradi (za neoženjenog čovjeka), jerbo je na taj način pisarnička zgrada uvijek pod nuždnim nadzorom. * Vendégszoba soba za strane, Irattâr -; pismohrana, Alap -_ temelj. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 93 — Izmedju ovih može se spomenuti zgrada u Sipovu, Olovu i Han-pijesku, koje su sa malom razlikom sagradjene na isti način. Pošto je izmedju ovih najprije sagradjen šumarski stan u Sipovu, to ćemo isti uzeti za predmet razprave. Ova zgrada je visoko prizemlje, čiji je srednji dio na kat izgradjen, sa zagradjenom površinom od 190 m2. U prizemlju je stan upravitelja šumarije, dočim se u dijelu izgradjenom na kat nalazi službena i vježbenička soba. Stan upravitelja šumarije sastoji se iz trijuh jedna do druge nalazećih se, svaka sa jednim dvostrukim prozorom providjenih soba s pridadcima (kupaonom, kuhinjom, smočnicom, hodnikom, služinskom sobom i zahodom). Pred ulaznim se vratima nalazi mali pokriveni prostor u tu svrhu, da bude ulaz u zgradu po mogućnosti zaštićen. Osim toga su u zgradi potrebite podrumske prostorije i tavan. Temeljne površine pojedinih soba su manje od onih u Ugaru, a veće od onih šumarije u Teslicu tako, da se temeljne površine ovih soba mogu smatrati kao dobre popriječne površine. Kao nepovoljna strana može se smatrati to, da su tavanske stube malo preuzke. Pročelje zgrade je posvema prikladno, te izrazuje njezino opredjeljenje. Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati po prilici 16.000 18.000 K. .. Pisarne šumarija. Izmedju ovih može se spomenuti zgrada u Sipovu i Nemili. Pisama šumarije u Sipovu (slika 4.) je zgrada na visoko prizemlje sa temeljnom površinom od 45.5 nr. sa slijedećim prostorijama: pisarnom za upravitelja šumarije sa temeljnom površinom od 24 m\, sa dva prozora; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 96 predsoblje za stranke; mala komora za pisarničkog podvornika, te konačno potrebite zahodske prostorije. Na tavan se ide izvana po ljestvana. Pročelje zgrade je najjednostavnije. Sravnjivajuć ove dvije pisarničke zgrade, upada u oči to, da zgrada u Nemili sa mnogo manjom temeljnom površinom ima iste prostorije, kao zgrada u Sipovu, iz česa proizlazi, da u tu svrhu nije uvijek nuždno graditi tako velike prostorije, kakove su u zgradi u Sipovu. Time ali neka ne bude rečeno, da ne gradimo i veće šumarijske pisarne, pošto veličina istih ima biti primjerena prometu dotične šumarije tako, da šumarija sa velikim prometom treba tri do četiri pisarničke prostorije, te za stranke veću čekaonicu. IV. Šumsko-čuvarski (šumsko-manipulantski) stanovi. Šumsko-čuvarski (šumsko-manipulantski) stanovi su različiti, ali su u bitnosti na slični kalup sagradjeni. Od ovih donašamo pet. 1. Slika .. predočuje šumsko-čuvarski stan sa temeljnom povržinom od 133 m2, sa slijedećim prostorijama: Dvije stanbene sobe jedna do druge, svaka sa površinom od 22.5 nr. i jednim dvostrukim prozorom; službena soba u površini od 22 m2, sa dva prozora ; predsoblje u površini od 13.75 m2. ; kuhinja u površini od 14.25 m2, sa odgovarajućim šted njakom ; smočnica u površini od 4.25 m2, i konačno potrebita zahodska prostorija. Na tlocrtu vidi se, da je zgrada skoro podpunoma četverokutna. Kako je poznato mogu se zgrade ovakovog oblika najjeftinije sagraditi, uslijed česa imadu veliku gospodarsku prednost. Može se kazati, da je malo neprikladno, što se u podrum ulazi iz kuhinje, a na tavan iz predsoblja i to u obadva slučaja kroz vrata na zaklop. Ove posljednje uredbe |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 95 - Službena soba je takodjer zgodno smještena. Može se reći, da je smještenje tavanskih stuba u hodniku donjekle neprikladno. Pročelje zgrada je jednostavno i slično pročelju k i stoj spadajućeg šumarskog stana. Ukupni gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati od prilike 8000-9000 K. Pisarnička zgrada šum arije u Nemili ima manju zagradjenu površinu ali ipak odgovara svrsi podpunoma. Zagradjena površina iznaša 95 m´2., od koje odpada na nutarnju površinu pojedinih prostorija od prilike 73 nr. U istoj se nalaze slijedeće prostorije: pisama za upravitelja šumarije, pisama za osoblje, prostorija za računarskog činovnika sa odgovarajućom priručnom pismohranom i prostorijom za smještenje Wertheimblagajne, — L§5 --|T~~i ´é´-.jt^li^i_|^"*t^**´ Slika 5. Pisarna u Nemili. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 97 — mogu se jedino sa gospodarstvenog stajališta opravdati, praksa je pako pokazala, da nisu tako neprobitačne, kako to mnogi misle. Upravo zato i ima kuhinja te predsoblje veću temeljnu površinu. Pročelje zgrada je uz jednostavnost dosta dopadno. Gradjevni troša k ovakovih zgrada može iznašati 6000-8000 K. Hbprdj?, f,;-HosszmEfezel Pojedine, prednavedenoj vrlo slične ovakove zgrade, sagradjene su na isti način u površini od 133 nr. s tom jednom razlikom, da je od velike službene sobe polovica izlucena za pisarnu te osim toga, da imadu podkrovnu sobu. Na ovom mjestu recimo koju o shodnosti p o dkr ovnih soba. Ondje, gdje se mora vrlo štedljivo graditi, t. j . gdje potrebita sredstva jedva u dovoljnoj mjeri stoje na zaspolaganje može se naprava podkrovnih soba odlučno preporučiti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 98 Nazadak tih soba je taj, da se do njih vodeće stube baš radi štedljive gradnje često ne mogu u valjanim mjerama izvesti. Mnogi prave i tu pogrješku, da tako rekuć cijeli tavanski prostor sa sobama zagrade. Može se reći, da je to posvema pogrješno riješenje, pošto u takvom slučaju redovito ne preostaje dovoljno tavana na raspolaganje a osim toga se stanari prizemlja i tavana odviše smetaju u miru. FoldszFl ftSHI-, Mrzi» Slika 7. Šumsko-čuvarski stan II. Nadalje kriju podkrovne sobe u sebi stanovitu veću pogibelj od požara, akoprem nije pod podkrovnih soba u neposrednoj svezi sa krovnom konstrukcijom. Konačno su ovakove prostorije odviše izvržene nepogodam vremena. 3. Slika 7. prikazuje zgradu sa sličnom razdiobom, nu samo sa površinom od 109 m2, kod koje su često dvije stražnje sobe u jednu sjedinjene. Usuprot manjoj temeljnoj površini je šumsko-čuvarski stan još uvijek dosta velik, te mogu zgrade takove vrsti, ako se mora vrlo štedljivo graditi, veoma preporučiti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 49 <-- 49 --> PDF |
99 - Gradjevni trošak ovih zgrada je prema zagradjenoj površini naravno manji. 4. Gradjeni su još i manji šumsko-čuvarski stanovi, t. j . sa površinom od 93.5 m2. Pojedine prostorije takove zgrade su sljedeće: soba od 20 m". površine sa dvostrukim prozorom; soba od 16 mr. površine sa dvostrukim prozorom; kuhinja u površini od 18 m~. sa dva prozora; predsoblje od 9 nr. i nuždne nuzgredne prostorije. Prednost ove zgrade je ta, da je kuhinja veća nego obično, uslijed česa se može u slučaju potrebe upotrebljavati i za prebivanje po danu. FcHszinl t´.—l Slika 8. Šumsko-čuvarski stan III. Gradjevni trošak ovakovih zgrada može iznašati 5000—7000 K. 5. Slika 8. prikazuje zgradu sa istim prostorijama ali iz drva sagradjenu i osim toga sa jednom podkrovnom sobom. Napadno je kod ove zgrade to, da je zahod izvan zgrade. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 50 <-- 50 --> PDF |
100 - Smještenje zahoda kod ovakovih manjih šumsko-čuvarskih stanova u zgradi ili izvan zgrade sačinjavala je već predmet mnogih rasprava. Držimo, da se proti smještenju zahoda u nutrašnjosti zgrade ne mogu nikakovi stvarni razlozi navesti, ako se ta prostorija uvijek u čistoči drži i valjano razkužuje. Kod nižeg šumarskog osoblja ne može se to dakako uvijek polučiti. Naročito je u slučaju bolesti nepogodno ako je zahod izvan kuće. Osim spomenutih normalnih zgrada bilo je prema okolnostima često potrebito graditi stanove sa osobitom razdiobom. Izmedju ovih donašamo na slici 9. čuvarski stan u Otežni nalazeći se u području šumarije u Zavidoviću, koji je sagradjen iz drva, te se može reći, da je tipični čuvarski stan, koji se je pokazao vrlo dobrim. Slika 9. Šumsko-čuvarski stan u Otežni IV. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 101 — Razdioba, kao i ini podatci ove zgrade mogu se razabrati iz slike, stoga se ne ćemo upuštati u opširniji opis iste. V. Lugarski stanovi. Gore opisani manji čuvarski stanovi grade se često i za inteligentnije lugare. Izmedju lugarskih stanova u užem smislu donašamo samo jedan normalni tip. ...... DtgtggXgWHfcgjj <. Slika 10. Lugarski stan. Slika 10. prikazuje lugarski stan sa zagradjenom po vršinom od 74 m2., sa slijedećim prostorijama: sobom od 16.75 nr. sa dvostrukim prozorom; sobom od 12.00 m-, sa jednim prozorom; kuhinjom od 15.5 m2, sa dva prozora te nuždnim nuz grednim prostorima, kao i podkrovnom sobom. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 102 Ovo su jednostavne, ali zahtjevima lugara podpunoma odgovarajuće zgrade sa 3-00 nr. visokim sobama, podrumom i prikladnim tavanom. Gradjevni trošak može u normalnim odnošajima iznašati 4000—6000 K. 2. Sagradjene su i još jednostavnije zgrade, ali samo za niže lugarsko osoblje, sluge i t. d. Kod ovih iznaša ukupna zagradjena površina od prilike 45 m2., te je u cijeloj zgradi samo jedna soba, kuhinja, predsoblje, smočnica i zahod. Gradjevni trošak može iznašati 2000—3000 K. Ove zgrade imadu tu veliku prednost, da se mogu radi male zagradjene površine i na najizvrženijim mjestima razmjerno lahko sagraditi. Izkustvo je pokazalo, da su dotičnici za koje su takovi stanovi sagradjeni, sa istima posvema zadovoljni, čemu doprinaša u veliko ta okolnost, da su se te zgrade mogle sagraditi po prilici u sredini srezova tako, da u istina stanujući šumski organ može lahko doći na mjesto svojeg službovanja, te ne treba daleko i često puta tegotno putovati dok stigne u svoj srez. VI. Šumske utočištne kuće. To su većim dijelom manje, posvema jednostavne, pretežno iz drva sagradjene kućice ili suše, redovito sa predsobljem i putničkom sobom. U Hercegovini sagradjene su ove utočištne kuće iz kamena, često sa suhozidom i to radi toga, pošto tamo ne ima drva i osim toga jer klimatički odnošaji tako zahtijevaju (slika 12 —13): Ukupni gradjevni trošak takove vrsti zgrada sagradjenih iz drva može iznašati po prilici 300—500 K, onih pako sagradjenih iz kamena po prilici 800 1000 K. Pošto su ove utočištne kuće posvema slične lovačkim utočištnim kućama, to ćemo se sa potankim opisom istih dalje pozabaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 111 Koncem godine 1912. bilo je u Bosni i Hercegovini: 7 šumarijskih zgrada; 8 šumarskih stanova; 7 šumarijskih pisama; 307 šumsko-čuvarskih, lugarskih i lovačkih zgrada te konačno 81 šumsko-utočištna kuća, ukupno dakle 410 zgrada osim k istima spadajućih nuzzgrada. , ffhprajZ jVezel Kere^zlmEÎzzeî Hožžzmđžzđ i IF "0" Slika 18. Nuzzgrada lugarskog stana II. Zagradjena površina ovih zgrada iznaša 48.000 m-., dočim k istima spadajuća dvorišta, vrtovi, livade, oranice i ine površine zapremaju po prilici 1,845.557 m2. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 108 — I * , Slika 15. Šumske kolibe. Slika 15. prikazuje tri takove gradjevine, koje ali nije vrijedno potanko opisati. Troškovi su u opće vrlo maleni, često si ih prave sami radnici uz jedinstvenu cijenu za izradbu drva. X. Nuzzgrade. K šumarskim stanovima spadaju i nuzzgrade. Prema odredjenju šumarskih stanova su i ove zgrade veće ili manje. Na slici 16. predočujemo nuzzgradu spadajuću k jednom šumarskom stanu. Ova se sastoji iz staje, drvarnice i praonice, u kojoj je i krušna peć, nadalje iz komore, kotca i kokošinjaka. Ukupna zagradjena površina iznaša 48 nr., gradjevni trošak po prilici 2000—3000 K. Na slici 17. i 18. vidi se nuzzgrada spadajuća šumskoçuvarskom ili lugarskom stanu. \ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 109 — Zagradjena površina iznaša 33 m´2., nu dok jedna ima staju, drvarnicu, praonicu, kotac i kokošinjak, ima druga samo dvije staje i jednu drvarnicu. Može se odrješito kazati, da je prva bolja, ali druga odgovara bolje pojedincima, kao n. pr. nižim lugarima, pošto običavaju i svinje te perad u staji držati. FbMsztrt Slika 16. Nuzzgrada šumarskog stana. * Gradjevni trošak ovakovih zgrada iznaša po prilici 500-800 K. Nuzzgrade su naročito za život nižeg šumarskog osoblja veoma važne, jer bi na exponiranim mjestima veći dio lugara sa malom plaćom jedva mogao živiti, kada se ne bi i sa * Faszin = drvarnica, mosôkonyha - praonica, marhaistâllâ = staja za marvu. — Disznoôl kotac, tynkôl = kokošnjak. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 110 — gospodarstvom malo bavio. To im se može samo tim načinom omogućiti, ako se grade prostrane nuzzgrade sa potrebitim prostorijama. ca-Tatvtaic. Xirtatiin&knu. Slika 17. Nuzzgrada lugarskog stana I. a) kotac, b) kokošnjak, c) praonica, d) staja, e) drvarnica. Konačno će biti možda zanimivo, ako priopćimo njekoje statističke podatke odnoseće se na postojeće šumarske stanove u Bosni i Hercegovini: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 103 — VII Lovačke kuće. Gore opisani šumsko-čuvarski i lugarski stanovi su i za lovačke svrhe veoma prikladni. Ima medjutim u Bosni i specijalnih lovačkih kuća, izmedju kojih prikazujemo lovački stan u Mehinojluci i Igmanhegyu. 1. Lovački stan u Mehinojluci (Alborihtitte) vidimo na slici 11. Ç&xat. :W?ifma^ Slika 11. Lovački stan u Mehinojluci. U toj zgradi sa zagradjenom površinom od 80 m*, je predsoblje, tri putničke sobe, jedna kuhinja i smočnica, te ulazna veranda u površini od 7 m2. Osim toga su i dvije podkrovne sobe. Prizemne sobe su za lovačke goste, a podkrovne za lovačko osoblje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 104 — Zgrada se rabi samo prigodom lova, inače je zatvorena i pod stalnom pazkom, pošto je u blizini iste lovački stan. Može se reći, da razmještenje i površina pojedinih soba svrsi podpunoma odgovara. U ovom slučaju su podkrovne sobe vrlo umjestne, pošto ovdje ne treba tavana, te je glavno da se na maloj zagradjenoj površini uz jeftinu gradnju napravi čim više soba. — .. . A — Slika 12. Utočištna kuća I.* Zgrada sagradjena je iz drva na temelju iz kamena, a pokrivena je krovnom daskom. Pročelje je vrlo dopadno. Teško je naznačiti popriječni gradjevni trošak ovakovih zgrada, pošto se iste redovito grade na exponiranim mjestima, gdje je dobava većeg dijela gradjevnog materijala često puta vrlo tegotnate zato i skuplja. Gradjevni troškovi mogu od prilike iznašati 5000—8000 K. * 1—3 = stolovi, 4—7 = kreveti, 8 = peć, 9 = štednjak, 10—11 =s zastori |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 55 <-- 55 --> PDF |
105 2. Lovački stan u Igmanhegyu je prizemna zgrada sa podkrovnim sobama sa zagradjenom površinom od 75 ..^. .&.. Q-%. Slika 13. Utočištna kuća H. U prizemlju ima nuždnih nuzgrednih prostorija, stalni stan lovopazitelja, koji se sastoji iz sobe i kuhinje, nadalje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 106 — ima jedna putnička soba. Na tavanu su dvije putničke sobe. Zgrada sagradjena je na osobiti način. Prizemne stijene jesu Schnellove šuplje betonske stijene sa željeznim u metci m a, koje su pokusa radi upotrebljene. Zgrade ovakove vrsti su razmjerno vrlo skupe, pak se već stoga ne mogu preporučiti. Osim gore opisanih većih zgrada ima još lovačkih utočištnih kuća, izmedju kojih donašamo dvije na slici 12. i 13. Ovo su koliko moguće jednostavne drvene gradnje manje vrsti. Razdioba i ini podatci vide se na slici, stoga nije nuždan posebni opis. Gradjevni trošak takovih kuća iznaša po prilici 300—500 K. VIII. Šumsko-radničke kuće. Sumsko-radničke kuće sagradila je vlada samo u području šumarije u Hancompagnie kod središnje ugljenare u Kruščici. Normalni nacrt ovakovih prizemnih radničkih zgrada donašamo na slici 14. Zagradjena površina pojedinih zgrada iznaša 68 nr. te ima svaka slijedeće prostorije: Soba od 16.7 mž. temeljne površine sa dva prozora za nadziratelja ; kuhinju od 11.4 nr. temeljne površine sa jednim prozorom i štednjakom takodjer za nadziratelja; sobu od 26.2 nr. temeljne površine sa dvostrukim prozorom za sedam radnika. U toj sobi ima radi toga samo 7 ležaja, pošto kod pougljivanja na jednog nadziratelja odpada 7 radnika, uslijed česa dolazi jedno radničko društvo pod jedan krov. Pošto su ugljenari većim dijelom iz tuzemstva, pobrinuli smo se i za otvoreno ognjište smješteno po prilici šest metara daleko od zgrade i osim toga za potrebite zahode. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 107 — Gradjevni trošak pojedine zgrade ujedno sa pripa dajućim nuzzgradama iznaša po prilici 4000—5000 K. Tavanske stube smještene su izvana izpod strehe zabata. U porabi su se ove zgrade pokazale vrlo dobrima. .— -1 - il-.j-- :- - "I--i -~. | i m . ^H.v.-imctmt ^" 7. AU,. ..^.. I ftlj!» t.^fl.I.) 1 s*-***"* W—e^Érji´´ ij******«-^ |.».^ ....;.ti.i."lt a luj.fUuilkli, -LA HSH M flimijtr.ifi lp . : Dit &&W 4; -EP Ifcar pno Slika 14. Šumsko-radnička zgrada.** XI. Šumske kolibe i barake. Ovo su najjednostavnije gradjevine iz odpadaka (izvala), koje nalazimo u svakom šumskom poslu. Služe za obitavanje šumskih radnika, te imadu samo privremeni značaj. Često se rabe samo 2—3 mjeseca. Ovamo spadaju takodjer kod šumarstva dobro poznate tako zvane kranjske kolibe, jer su ih najprije gradili kranjski šumski radnici. ** Nyilt tiizhely — otvoreno ognjište, Ârnyékczék = zahod. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 112 — Ukupni gradjevni trošak ovih zgrada ujedno sa možebitnim odkupom privatnih zemljišta iznaša 1,457.500 K, dočim troškovi uzdržavanje i popravaka mogu iznašati 227.400 K. — Osim toga izdano je na uredjenja 44.500 K tako, da može cijelokupna investicija iznašati 1,779.400 K. Različite vijesti. j* Vinko Nagy, kr. ministerijalni savjetnik umro je, kako pri zaključku lista doznajemo, dne 27. ožujka t. g. u Budimpešti. Životopis vrloga pokojnika i opis njegovoga uspješnoga rada na sum. polju, donjeli smo već u 2. broju Š. 1. prošaste godine, radi česa ga sada nedonašamo. Jedino moramo po kroničarskoj dužnosti još zabilježiti, da se njegovome uplivu pripisuje svojevremeno premještenje sjedišta kr. šum. ureda iz Otočca na Sušak i neprimanje absolvenata kr. šum. akademije zagrebačke u državnu službu, koje dvije stvari nisu u hrvatskoj javnosti ostavile najpovoljniji dojam. Premještenjem kr. šum. ureda na Sušak jako je štetovalo ubavo mjesto Otočac, a pravoužitnici još nesegregirane ličke imov. obćine primorani su od tada u svojima šumskima poslovima ići na daleki Sušak, šio je skopčano sa veliktm troškovima i gubitkom vremena. Neprimanjem pako absolvenata kr. šum. akademije zagrebačke u državnu službu prouzročeno je, da se ta akademija nije mogla razviti onako, kako se je kod njenoga osnutka predmijevalo, da će se razviti. Ovakovo zapostavljanje našega najvišega šumarskoga zavoda drugima zavodima stranih zemalja istoga stepena nije ničim opravdano, po gotovo ako se uzme u obzir da se slušatelji kr. šum. akademije zagrebačke — jer su većinom štipendiste — rekrutiraju iz ponajboljih učenika srednjih zavoda cijele Hrvatske i Slavonije, te za koje se stoga mora opravdano predmijevati, da će kao svršeni šumari u svakoj, pa i u državnoj šum. službi dostojno izpunjavati svoje mjesto. Nadajmo se, da će uvidjavnosti nasljednika vrloga pokojnika poći za rukom povratiti sjedište kr. šum. ureda sa Sušaka opet u njegovo starodrevno sjedište Otočac, te da će se i vrata državne šum. službe u Hrvatskoj i Slavoniji otvoriti našim domaćim sinovima absolventoma kr. šum. akademije zagrebačke, na koja mjesta oni i po temeljnim državnim zakonima imadu neosporivo pravo prvenstva. Izpravak. Na str. 32 u prošastom broju Š. 1. ima u mjesto 11.4, 11-3 i 11-7 .biti 0´4, 0-3 i 0-7. Na str. 34 umjesto Dr. G. Janda ima biti Dr. G. Janka. Na str. 36 umjesto 4 g. ima biti 40 g. Dopisi uredništva. P. n. gg. i uredi koji su naručili brošuru: Prvi opis velebitskih šuma, dobiti će iste čim budu uvezane. Uredjuje kr. *.em. šum. hadz. Bogoslav Kosović. Tiskara C. Albrecht Zagreb. |