DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 3. i 4 OŽUJAK I TRAVANJ 1915. GOD. XXXIX.


ŠUMARSKI LI5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


Četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Podkornjaci Hrvatske (Scolytidae Croatiae).


Složio Dr. Aug. Langhoffer.


Medju neprilikama šumskog drveća zaslužuju podkor


njaci više pažnje, nego što im se obično daje, pa kako se


mi u tom pogledu još odviše oslanjamo na podatke u lite


raturi i to skoro samo na literaturu njemačku a naše pri


like su svoje vrsti, držim, da nije suvišno, ako saberem


ovdje podatke o našim podkornjacima.


Njemačke knjige opsežno govore o svim podkornjacima


crnogorice i to ne samo smreke i jele, koje sačinjavaju i


kod nas mjestimice cijele šume, nego i bora, a taj ima


kod nas tek sporednu, ili lokalnu važnost. Uz to govore


njemačka djela i o podkornjacima tise, ariša i cembrec a to


su vrsti crnogorice, od kojih prve dvije tu i tamo uprsnute


kao sastojine šuma jedva dolaze u račun, dok mi jedva da


imamo cembre. Nasuprot ističu te knjige od bjelogorice


bukvu, grab, brezu, jasen, javor, klen, dočim razmjerno manje


pažnje posvećuju hrastu, koji je glavna sastojina prostranih


naših šuma, zatim lipi, kestenu a još slabije prolaze crni


jasen (Fraxinus ornus), crni grab (Ostrya), bagrem, uljika,


i smokva od kojih prve tri vrsti drveća dolaze mjestimice kod


nas, dok se ostale vrsti goje u našem Primorju i Dalmaciji.


I glede pojavljivanja podkornjaka naši su odnošaji dru


gačiji, nego li u Njemačkoj, jer tu dolaze u obzir naša




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- 54 -


Slavonija ravna, zanimivi naš Gorski kotar i toplo naše Primorje,
predjeli svaki za sebe sa svojom osebinom.


Reći ću koju i glede sabranih podataka. Kr. ug. entomološka
postaja u Budimpešti priopćila je u dva svezčića u
šumama štetne kukce i po njima prouzročene štete pod naslovom
Jelentés az 1886—1889 években felmerult
erdei rovarkârokrôl i´Jelentés az 1890—1893 években
felmerult rovarkârokrôl dakle, za god. 1886
1889 i 1890—1893. Dobrotom predstojnika spomenute postaje
g. Jablonowskoga i trudom njegovog tadanjeg asistenta


g. Szerdahelyi-ja mogao sam te podatke dopuniti za god.
1894 - 1898. Sve one podatke, koje se tiču naših krajeva
mogao sam priopćiti u ovom našem listu god. 1899. pod
naslovom: U šumama štetni kukci Hrvatske i Slavonije.
God. 1900. priopćio sam kao II. dio pod istim
naslovom sabrane podatke iz našeg Šumarskog lista
uključivo sa god. 1898. U tim sabranim podacima su ipodkornjaci.
Od onoga doba sabralo se je dosta toga na sve strane.
Osvrćem se ovom zgodom i na Schlosserovu faunu kornjaša,
citiram podatke originalnim pravopisom i kraticama
za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (Hrv. Slav. Daim.). Znam
da su neki podaci u tom djelu sumnjivi, ali kako je teško
odlučiti, što spada na pomutnju ili nepouzdane podatke, navadjam
njegove podatke a budućnost neka o tome izreče
konačni svoj sud.


Dobro mi je došlo, da sam se mogao poslužiti podacima
muzejalne zbirke, gdje imaju Koča, Korlević, Onsea i
Šnap svoje zbirke. Zahvalan sam gospodi, koji su mi vrlo
ljubezno ustupili podatke, svaki iz svoje privatne zbirke i to
dr. A. Hensch u Krapini a nadkontrolor kr. ug. drž. željeznica
V. Stiller i nadporučnik R pi. Weingartner obojica u
Zagrebu. Osobitu hvalu dugujem prijatelju R. Tredlu knez.
šum. upravitelju u Skradu, jer me je ne samo osobito susretljivo
izvijestio o podkornjacima svoje okolice, nego mi je




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 55 kao
vrsni poznavalac podkornjaka priopćio i svoja opažanja
o njihovom pojavljivanju i rojenju, a ta opažanja već
u ovo nekoliko godina govore za posebne naše odnošaje.
Tredl je već jednom zgodom u posebnom članku* upozorio
na to, da je rojenje podkornjaka ovisno o broju pokoljenja
u godini kao i o geogr. širini, nadmorskoj visini i položaju
mjesta.


Važno je, kada se roje podkornjaci a u tom je pogledu
Tredl ustanovio pokusom, da se to ravna i kod onih u sobi
odgojenih prema vremenu izvan kuće, u prirodi. Pojedine
vrsti prema sjevernoj Evropi ili gorskom predjelu mogu kod
nas, koji smo više prema jugu, uz povoljne ine prilike imati
više pokoljenja u godini. Odnošaji u gori su drugačiji, nego
li u ravnici, i u istoj okolici bit će pojavljivanje drugačije, u
suhoj godini prema onoj .sa obiljem kiše. Sve to postaje
važnim osim inih razloga i radi toga, da se u pravo doba
poduzmu obranbene mjere proti tim štetnicima.


Glede nadmorske visine mjesta ne ću se osvrnuti na
ona u Primorju i u Slavoniji sa neznatnom visinom, ostala leže:


Bitoraj 1385 m Lokve 723 m


Brod Moravice 604 m Papuk 953 m


Dilj gora 471 m Risnjak 1528 m


Fužina 732 m Skrad 700 m


Hlevce 900 m Sljeme 1035 m


Jasenak 628 m Sniježnik 1506 m


Javorova kosa 5-900 m Velika Kapela oko 1000 m


Značajno je, da sam u našem Šumarskom listu za godine
1899.—1914. našao za naše podkornjake tek 4 podatka.
Poslužio sam se osim spomenutih još ovim literarnim
pomagalima:
Csiki E. Magyarorszâg szuféléi. Rovartani Lapok XIII.
1906, —XVII. 1910.


* Tredl R. Notizen iiber Fangzeiten der Borkenkafer Ent. Blatter. Schwabach
4 Ihg. 1908. str. 137—141.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 56 —


Eggers H. Beitrâge zur Kenntnis der Borkenkafer. Ent.


Blatter 7. 1911.
Eichhoff W. Die Europâischen Borkenkafer, Berlin 1881.
Kleine R. Die geographische Verbreitung der Ipiden.


Entomologische Blatter 9. 1913.


Kleine R. Die geographische Verbreitung der Ipiden-
Genera orbis terrarum Berl. ent. Zft. 1912. i 1913. za Phloeophthorus
cristatus i Eccoptogaster abhorrens.


Koča Gj. Prilog fauni gore Papuka i njegove okoline.
Glasnik hrv. narav, društva XII. Zagreb 1900.
Koča Gj. Popis tvrdokrilaca (kornjaša) vinkovačke okolice.
Glasnik hrv. nar. dr. XVII. 1905.
Kuthy D. Coleoptera. 1896. u djelu Fauua regni Hungariae
povodom milenija.


Langhoffer Aug. Prilozi entomološkoj fauni Hrvatske
Kornjaši Hrvatske I. 1886—1897. Rad jugoslavakad. 141.1900.
Reiter Edm. Ueber einige bekannte und neue Borken


kafer. Wien. ent. Zeitg. XIII. 1894.


Reitter Edm. Bestimmungstabellen der Borkenkafer (Scolytidae)
aus Europa und den angrenzenden Landern. Wien.
ent. Ztg. XXII. Wien 1905. Beiheft.


Schlosser-Klekovski Dr. I. Kr. Fauna kornjašah trojedne
kraljevine. U Zagrebu 1879.
Wichmann H. Ein neuer Eccoptogaster aus der multi


striatus-Gruppe. Wien. ent. Zeitg. XXXII. 1913.
Šumarski list 1899-1914.
Prema svim podacima poznato je za našu faunu 43 roda sa


107 vrsti u opsegu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kako


se naša fauna i flora obično obradjuje.
U poredjaju držim se Reitterovih tablica.
Brojevi iza nalazišta znače redom dan, mjesec, godinu.


I. Scolytidae.
A. Scol ytinae.
Scolytus scol y t us Fabr. Po Henschu nekoliko primjeraka
iz Rume. Po Koči u Vinkovcima 12. 5. 03. On




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 57 —


kaže: na brijestu (u bijeli). Svuda po šumama oko Vinkovaca,
gdje imade brijesta (Kunjevci, Bok) zatim u Gradini
kod Otoka u Radiševu kod Rajevog sela i Drenovaca i t. d.
U maju. Često zajedno sa Se. multistriatus-om. Po Schlosseru
u Hrvatskoj i Slavoniji pod korom drvlja u bjelogoricama.
U muz. zbirci sa Kraljičinog zdenca 13. 2.00 od Snapa.


— sulcifrons Rey. Po Kleineu u Dalmaciji, ali on navadja
kao nalazište okolinu Gorice (Gorz). Tredl mi priopćuje, da
je ovu vrst našao šum. inž. J.Klimeschu okolini Sinja na brijestu.
— Ratzeburgi Jans. Po Koči u Pleternici u Dubokoj
pod korom breze. Ličinka živi u bijeli breze. Po Tredlu u
okolici Skrada često na brezi. G. 1913. rojio se od 17. 6. do 6. 7.
— laevis Chap. Po Tredlu nadjen je na Kranjskom
Sniježniku god. 1914. gdje je rijedak na brijestu. Spominjem
ga radi blizine naših predjela.
— pygmaeus Fabr. Po Koči legli su se 10. i 20. 5.
96. iz
mladih brestića donesenih iz šume Luščica (Grabarje)
kod Cerne.
Po Schlosseru dolazi u Hrv. i Slav.
mali Bechst. U R a d u sam spomenuo nalazište Osijek


25. 5. 90. Po Csikiju u Osijeku. Po Henschu često u Rumi i
Krapini. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. pod korom Šljivah.
Po Tredlu u okolici Skrada, Brod—Moravicama svake godine
na šljivama. U muz. zbirci sa Sljemena 12. 5. 03. i
4. 6. 03. od Šnapa.
— carpini Ratz. Po Tredlu rijedak u okolici Skrada
na grabu. Rojio se 25. 6. 16. 7. 1913. U muz. zbirci sa
Sljemena 4. 6. 03. od Šnapa.
intricatus Ratz. U zbirci pokojnog Onsee sa oznakom
Sljeme 20. 6. 93. a u onoj pokojnog Mirka Šnapa sa
oznakom Gračani 13. 6. 01. Sljeme 30. 7. 01., 4. 6. 03.
Po Tredlu dolazi u okolici Skrada na hrastu, bukvi i crnom
grabu (Ostrya). Rojio se 17. 6. 1913.


- rugulosus Ratz. Po Henschu u Rumi i Krapini
često. Koča ih je mnogo othranio iz granja voćaka (kruške,
jabuke, šljive, kajsije i višnje). Leti u aprilu i onda opet u


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 58 —


julu (Vinkovci 25. 26. i 30. 7. 00.). Po Schlosseru pod
korom Sljivah u Hrv. Slav. i Dalm. Po Tredlu u okolici
Skrada na sve strane u voćnjacima, na šljivama. Rojio se
10.—30. 6. 1912. U . uzejalnoj zbizci iz Fužine te Bregi


24. 7. 01. a od Šnapa sa Kraljičinog zdenca 5. 5. 01, sa
Sljemena 7. 2. 00. Po Csikiju u Vinkovcima i Fruškoj gori.
amygdali Guer. i ab. rufipennis Brancsik dolaze po
Csikiju u Primorju. Po Kleineu u Dalmaciji.


— abhorrens Wichm. — Po autoru u okolini Zadra.
Scolytochelus ensifer Eichh.PoEggersuuLudbregu.

triornatus Eichh. Po Reitteru i u Dalmaciji.
— multistriatus Mrsh. Po Henschu u Rumi dosta,
po Koči u Vinkovcima na brijestu ali ih je on našao i
vrtu na staroj gunji koncem maja. Po Kleineu u Dalmaciji.
Po Schlosseru u Hrv. Slav. i Dalm. u bielo i crnogoricah.
Po Tredlu rijedak je u okolici Skrada na brijestu. U
muz. zbirci sa Sljemena 4. 6. 03. od Šnapa.


— Kirschi Skalitzky. Upozoren po g. šum. savj. O. Nyitrayu
u Senju našao sam ih na brijestovima u drvoredu,
možda su sa stablima došli iz Austrije. Senj 7. 8. 12.
B. Ipinae.
1. Hylesinini.
Phloeotribus scarabaeoides Bernard. Kleine navadja
Dalmaciju.
Phloeophthorus rhododactylus Mrsh. Po Henschu
iz Križevaca u ožujku. Po Schlosseru u Hrv. kod
Trakošćana i Krapine pod korom truloga drvlja. U muzejalnoj
zbirci iz Drage, te Orehovice 30. 5. 86. od Korlevića
a sa oznakom Sljeme 25. 4. 99. i Zagreb 2. 6. 99. od
mene, a Sljeme 7. 2. 00. od Šnapa.



Gillebeaui Reitt. Ercegnovi.
cristatus var. lineigera Guill. Kleine navadja
Dalmaciju.
Phthorophloeus spinulosus Rey. Po Tredlu u
obamrlim granama smreke Javorova kosa kod Ravne gore
5—900 m. visine, rijedak.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 59 —


Phloeosinus bicolor Brull. Po Koči iz Vinkovaca


22. 10. 01. On kaže, da ih je mnogo othranio iz borovice
donesene iz gore Dilja kod Ruševa, da je to interesantna
vrst, koju do sada nije nitko našao ni kod nas, ni u susjednoj
Ugarskoj. U Bosni da je već odavna konštatovana.
Po Kleineu u Dalmaciji.
thujae Perrris. Po Koči Vinkovci 1902, 29. 6. 03,


1. 7. 03, 9. 6. 04. On kaže, da ih je takodjer mnogo othranio
iz borovice, donesene iz Dilja. Legli su se od 1.—29.
jula 1903. a 9. 6. 04. našao ih je veliki broj živih medju komadima
spremljene borovice.
Hylesinus crenatus Fabr. Po Koči na jasenu, Vinkovci
u aprilu i maju, u Cerni na jasenovim hvatovima


9. 9. 99. Po Schlosseru kod Dubrave pod jasenovom korom.
Po Tredlu kod Brod Moravica nadjene su u kori jasena
kukuljice i mladi kornjaši koncem rujna 1914. Sa polja u
Licu donio sam ga 27. 6. 10. Po Stilleru iz Zagreba.
oleiperda Fabr. Csiki spominje kao nalazište Novi.
Po Henschu iz Karlovca i Krapine pojedini primjerci a 3
primjerka iz Rume. Po Schlosseru dolazi u hrv. Primorju i
Dalm. pod korom maslinah. Po Tredlu u uljiki kod Crikvenice
a u okolici Skrada (Zeleni vir) u bolesnom crnom jasenu.
Po Kleineu u Dalmaciji.


Leperisinus îraxiniPanz. OsimKočinih nalazištaspominje
Csiki još Sljeme i Gruž. Po Henschu u Krapini. Po
Koči je običan na jasenovim hvatovima i u šumi, gdje ima
jasena. Leti već u prvoj polovici aprila a onda i u julu. Vinkovci
(17. 3. 99, 13. 4. 00, 27. 7. 02.), Nijemci, Otok, St.
Mikanovci. Po Schlosseru u Hrv. Slav. i Dalm. pod korom
jasenah i briestah. Stiller ga je našao u okolici Rijeke. Po
Tredlu kod Dobre na jasenu. U Radu sam spomenuo nalazište
Sljeme 29. 4. 97. U muz. zbirci sa oznakama Sušak


24. 4. 87. od Korlevića; Sljeme 7. 2. 00. Kraljičin zdenac
15. 5. 03. i Šibje 12. 4. 05. od pokojnog Šnapa, Valpovo
12. 4. 05. od pokojnog VI. Polica.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 60 orni
Fuchs. Po Tredlu kod Zelenog vira i Brod Moravica
ljeti 1914. na jasenu. Kao da je češći od prijašnjega,
ima značajni bušotinjak (Frassfigur).


Pteleobius vittatus Fabr. Po Henschu u Rumi nije
rijedak. Po Koči iz Vinkovaca 14. 4. 98., 5. i 13. 4. 00.,


3. 03, Nemci 20. 3. 00. Koča kaže, da ga je našao na
brijestu, leti u martu, aprilu i julu. U Nijemcima našao ga
zajedno sa Pt. Kraatzi.
Kraatzi Eichh. Po Csikiju i Kuthyju iz Djakova i
Senja. Po Henschu u Rumi. Po Koči su nalazišta Vinkovci


2.
i 3. 4. 00., Nemci 20. 3. 00.
Chaetoptelius vestitus Rey. U muzejalnoj zbirci
iz Orehovice. Po Kleineu u Dalmaciji.
Kissophagus Novaki Reitt. Ima ga u Dalmaciji, po
Reitteru u Zadru. Csiki spominje kao nalazišta Zadar i Spljet.


— hedera e Schmidt. Csiki navadja Dalmaciju.
Hylastinus obscurus Mrsh. Po Henschu pojedini
primjerci iz Rume, Krapine i Karlovca, ali je rijedak. Po
Koči iz Vinkovaca i Kunjevci 9. 5. 03. Po Schlosseru u Hrv.
i Slav. na bijelo-pasanoj djetelini, Trifolium pratense L.


— Croatie us Fuchs. Nadjen je kod Varaždina na korjenu
zanovjeta, Cytisus nigricans kako veli Reitter.
— Fankhauseri Reitt. Po Tredlu rijedak u Klani kod
Opatije na zanovjetu Cytisus alpinus 1914.
2. Hylurgini.
Dendroctonus micans Kugelann. Po Schlosseru u
Hrv. na Kleku i Bitoraju pod korom jelah i omorikah. U
Stillerovoj zbirci sa oznakom Čačinci. U muz. zbirci iz Lokava
od Korlevića.


Blastophagus piniperda L. Hensch ga je našao u
Krapini. Po Schlosseru u Hrv. Slav. i Dalm. pod smrekovom
korom. Po Tredlu je rijedak u okolici Skrada na boru,
bušotinjaci su češći.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 61 -
m in or Hartig. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. na istih
mjestih kao prijašnji. U muz. zbirci iz Fužine od Korlevića
a sa Sljemena 1. 5. 02. od Šnapa.
Hylurgus ligniperda Fabr. Po Csikiju na Mljetu.
Po Schlosseru u Hrv. i Slav. pod korom smrekah. U muz.
zbirci iz Fužine od Korlevića a sa Sljemena 1.5. 01, 3. 6. 03.
od Šnapa. Po Kleineu u Dalmaciji.


— Micklitzi Wachtl. Ima ga u Dalmaciji. Po Csikiju
u Dubrovniku na Hvaru i Mljetu.
3. Hylastini.
Hylurgops glabratus Zett. Po Koči iz Ogulina
1892. Po Schlosseru u Hrv. na Kalničkoj gori i Moslavini.
U muz. zbirci iz Lokava od Korlevića.


palliatus Gyll. Po Csikiju iz Škara i Jasenka. Po
Koči iz Trnjana; legli su se polovinom jula 1904. iz omorikovih
grana donesenih iz šume Mlada Vodica kod Glogovice.
Iz Velike Kapele 20. 6. 1892. Kod Stillera je primjerak iz
Zagreba. Po Tredlu na smrekama u Javorovoj kosi kod
Ravne gore, rojio se god. 1914. koncem svibnja. Entom. postaji
u Pešti prijavljen je 10. lipnja 1886., da je u Škarama
žup. ličko-krbavske nadjen na nekoliko izvaljenih jela, ali
šteta je bila neznatna. U muz. zbirci iz Fužine od Korlevića
a sa Sljemena 1.5.02 od Šnapa.


Hylastes ater ..... Po Csikiju na Mljetu. Po Henschu
u Krapini. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. pod smrokovom
korom. U muz. zbirci iz Fužine od Korlevića. Po Kleinen u
Dalmaciji.


cunicularius Er. Po Csikiju iz Fužine i Delnica.
Po Henschu iz Krapine i Fužine. Po Kuthyju iz Fužine. Po
Schlosseru u Hrv. i Slav. pod smrokovom korom. U muz.
zbirci iz Fužine od Korlevića a sa Kleka 5. 6. 98. od mene.
Po Tredlu je čest ua smreki u okolici Skrada, rojio se u
Javorovoj kosi kod Ravne gore 7. lipnja 1912. U muz. zbirci
sa Sljemena 7. 2. 00. od Šnapa. Po Stilleru iz Delnica.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 62 —


linearis v. corticiperda Er. Csiki ga spominje


iz Spljeta.


— attenuatu s Er. Po Henschu iz Krapine. Po Schlosseru
u Hrv. i Slav. pod korom drvlja. Po Kleineu u Dalmaciji.
— angustatus Herbst. Po Csikiju na Mljetu. Po
Henschu iz Krapine i Ivanca. Po Koči izlegao se je jedan
eksemplar u Vinkovcima iz borića donesenog iz okoline pleterničke.
Po Schlosseru u Hrv. i Slav. osobito u bijelogoricah
pod korom drvlja. U muz. zbirci iz Lokava i Fužine
od Korlevića. Po Kleineu u Dalmaciji.
opacus Er. Po Schlosseru u Hrv. kod Samobora
pod javorovom korom.


Po Schlosseru imala bi biti vrst marginatus Duft. u Hrv.
i Dalm. u crnogoricah pod korom drvlja. Vrst toga imena
ne nalazim ni u iscrpivoj radnji Reitterovoj.


4. Polygraphini.
Polygraphus grandiclava Thoms. Ono, što za
vrst polygraphus spominje Schlosser pod korom trešnje i
višnje spada pod ovu vrst.


— polygraphus L. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. pod
korom trešnjah i višnjah kadšto i pod onom jelah i smrekah.
Po Tredlu na smreki u Javorovoj kosi kod Ravne gore 1912.
U muz. zbirci iz Žaklja od Korlevića.
Carphoborus pini Eichh. Ima ga u Dalmaciji po
Csikiju na Lokrumu i Mljetu.
Estenoborus Perrisi Chap. Ima ga po Csikiju u
Dalmaciji.
Liparthrum mori Aube. Ima ga po Reitteru u Dalmaciji.


— St. Georgi Knotek. Po Csikiju u Budvi u Dalmaciji.
Hypoborus ficus Erichs. Po Eichhoffu u Dalmaciji.
Csiki navadja nalazišta; Rijeka, Bakar, Novi, Senj te Mljet.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 13     <-- 13 -->        PDF

_ 63 _


Po Henschu u Rumi. Po Schlosseru u hrv. Primorju i Dalmaciji
pod korom Smokovinah. Po Tredlu u Crikvenici na
granama smokve 1912. U muz. zbirci iz Žaklja te Rijeke u
travnju 1901. Našao ga opetovano i odgojio Korlevic, a pod
Orehovicom našao sam ga i ja u granama smokve.


5. Crypturgini.
Crypturgus pusillus Gyll. Po Schlosseru u Hrv. i
Dalm. u crnogoricah. U muz. zbirci iz Žaklja od Korlevića.
cribrellus Reitt. Po Csikiju ima ga u Dubrovniku
i na Mljetu. Po Reitteru na Hvaru.


— činereus Herbst. Po Schlosseru u Hrv. u zagrebačkoj
gori i Velebitu.
— numidicus Ferrari. Po Csikiju na Mljetu i Hvaru.
Po Reitteru u Dalmaciji, osobito na Hvaru.
Cisurgus Karamani Reitt. Po Reitteru u Kaštelima
kod Spljeta.


6. Cryphalini.
Cryphalus piceae Ratzb. Po Csikiju iz Vrata. Po
Henschu. iz Krapine. Po Koči iz Ogulina. Po Tredlu čest na
jeli u okolici Skrada, rojio se početkom svibnja 1912., a i
1.—20. rujna 1914. U muz. zbirci iz Fužine 28. 8. 98 i sa
Sljemena 25. 4. 99 oboje od mene.


— saltuarius Wse. Po Henschu u Krapini. Po Kleineu
u Dalmaciji.
— abietis Ratzb. U muz. zbirci iz Lokava od Korlevića.
Ernoporus tiliae Panz. Po Schlosseru u Hrv. i Slav.
pod korom bukvah. U muz. zbirci iz Žaklja od Korlevića.


— fagi Fabr. Po Tredlu u okolici Skrada na bukvi,
jedva štetan.
Trypophloeus asperatus Gyll. Po Henschu iz
Rume. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. u crnogoricah te pod
korom topolah i vrbah. Po Tredlu nadjeni bušotinjak na




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 64 trepetljiki
u okolici Skrada. Šnap ima sa oznakom : Kraljičin
zdenac 3.6.13, Sljeme 4.6.13.


— granulatus Ratzb. Po Henschu iz Rume. Po
Schlosseru pod korom jelah na Bitoraju.
7. Xyloterini.
Xyloterus domesticus L. Po Henschu iz Krapine.
Po Schlosseru u Hrv., Slav. i Dalmaciji pod bukovom
korom. Po Tredlu čest, nadjen u bukvi i johi. Skrad 20.3.12.
Po Weingartneru Zagreb 15.2 i 15.3.05 u kući. U muz.
zbircie iz Fužine i Gerova od Korlevića, od Onsee sa oznakom
Sljeme 28.4.93, 13.5.93, 3.5.98, 21.5.98, od Šnapa
Sljeme 7. 2. 00 a Zagreb 15. 3. 01 sabora, a ja sam ga dobio
1901. iz okolice Gospića.


— signa tus Fabr. Po Henschu iz Krapine. Po Tredlu
kod Skrada u obamrlim ili polomljenim johama i divljim
trešnjama. Rojio se od 18.-— 30. ožujka, a onda opet 6.—31.
srpnja 1912., ima dakle dva pokoljenja. Po Weingartneru
Zagreb 17.3.07. U muz. zbirci iz Fužine. Upozoren od prof.
Dra A. Petračića potražili smo 4. srpnja 1914. u Petrinjskoj
šumi Kotar trupce hrastova, oko 100 godišnja stabla i tu
sam sabrao pomoću slušača šumara za čas nekoliko desetaka
tog podkornjaka.
— line at u s Oliv. U ovom je listu god. 1889. spomenuo
VI. Kiseljak štetu iz Fužine, a 1900. od Kolibaša iz
Ravne gore. Po Henschu nije rijedak u Krapini. Po Koči sa
Kapele 20.6.02. Po Kuthyju iz Fužine i Lokava. Po Stilleru
iz Lokava. Po Schlosseru u Hrv. i Dalm. u jelovom i smrekovom
drvlju. Po Tredlu u stablima smreke i jele čest i vrlo
štetan, kod Hlevca ima ga svake godine. Entomološkoj postaji
u Budimpešti stigla je prijava iz županije modruškoriječke
i to u god. 1887. iz Fužine od 2. lipnja a iz Lokava
od 6. svibnja. U god. 1900. iz Ogulina od 7. lipnja. Navalio
je na jele i smreke i to na one, koje je vjetar polomio,
kao što i na posječene. U Ogulinu je navalio na pro


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 65 —


štoru od 70—80 rali na prevaljene i bolesne borove, ali nije
velike štete počinio. Po Onseu iz Maksimira 9.4.97. Po Weingârtneru
Zagreb travanj 1909. U muz. zbirci iz Fužine od
Korlevića, a ja sam ih dobio 1902. iz Drežnice.


8. Dryoc oetini.
Dryocoetes autographus Ratzb. Po Henschu iz
Vinkovaca i Krapine. Po Koči iz Duboke, Velike (pod korom
omorikovih panjeva u aprilu 1901.) i Ogulina. Po
Schlosseru u Hrv. na zagrebačkoj gori i na Velebitu. Po
Tredlu nije rijedak kod Hlevca na smreki. Rojio se 7. lipnja
1912. U muz. zbirci ima ih iz Lokava i Fužine od Korlevića
a sa Sljemena 13.6.99 od Onsee, a sa Sljemena 7.2.00,


1.5.01 i 7.7.01 od Šnapa. Dobio sam sa Štirovače 30.6.12.
— vil los u s Fabr. Sljeme 13.6.90 od Onsee.
sardus Strohm. Po Henschu iz Ivanca, Krapine i
Karlovca.


— al ni Georg. Po Tredlu je u okolici Skrada cestna
smreki. U muz. zbirci iz Lokava i Fužine od Korlevića.
Coccotrypes dactyliperda Fabr. Schlosser veli,
da je nadjen opetovano u Smokvah i Datuljah u Zagrebu i
na Rieci. Strogo uzeto ne spada k nama.


9. Xyleborini.
Anisandrus dispar Fabr. Po Henschu nije rijedak,
ima ih on iz Rume, Krapine i Zagreba. Po Koči na raznom
drveću i voćkama, zato ga možemo i po vrtovima naći.
Svuda običan. U aprilu, maju i opet u julu i augustu. Vinkovci
26.4.93, 29.7.98, 14.4.00, 3.4.02, Trajani 6.04 a i iz
Ruševa i Pleternice. Po Schlosseru u bjelogoricah pače u
istih voćnjacih kod Križevaca i u Moslavini. Po Weingartneru
Sljeme 7.6.05, Zagreb 12.4.09. U muz. zbirci još iz
Fužine i Lokava od Korlevića, a sa Sljemena 1.5.01. i Zagreba
1.4.03 od Šnapa. Ja sam ga donio sa pokojnim Snapom
iz Ozlja 16.7.02, a dobio sa Sljemena 14.5.99. Vukma




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 66


niča 20.6.00, Vojnića 22.6.00, Broda na Savi 7.4.01, iz Zagreba
1.7.03, Petrinje 3.5.05. Po Kleineu u Dalmaciji.


Xyleborus eurygraphus Ratzb. Po Eichhoffu ima
ga i u Dalmaciji. Po Schlosseru u Hrv. pod smrekovom
korom na Velebitu. Po Kleineu u Dalmaciji.


Pfeili. Ratzb. Po Schlosseru pod korom javorah i
hrastah u samoborskoj gori.
monographu s Fabr. Entomološkoj postaji u Budimpešti
stizale su prijave kroz više godina i to:
1886. Jamina, Raca, Strošinci 7. lipnja; Nemci6. lipnja,


30. srpnja, 3. rujna, 1. listopada; Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo
6. srpnja; Županja 31. svibnja, 4. kolovoza, 4. rujna.
1888. Nemci 1. svibnja, 31. svibnja, 30. lipnja, 1. kolovoza;
Vrbanja, Drenovci i Rajevoselo 30. travnja, 5. srpnja,


7.
kolovoza.
1889. Nemci 1. srpnja, 12. kolovoza; Vrbanja, Drenovci
i Rajevoselo
3. lipnja, 3. srpnja, 4. kolovoza.
1890. Nemci 31, srpnja; Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo


10.
svibnja.
1891. Drenovci, Rajevoselo, Vrbanja 11. svibnja, 1. lipnja,
2.
srpnja, 15. kolovoza.
1892. Drenovci, Rajevoselo, Vrbanja 1. svibnja, 3. lipnja,
1.
srpnja, 1. kolovoza; Nemci 31. srpnja.
1893. Drenovci, Rajevoselo, Vrbanja 1. svibnja, 1. srpnja,
1.
kolovoza, 1. rujna, 30, rujna; Nemci 31. kolovoza.
1894. Vrbanja 31. svibnja, 8. lipnja, 3. srpnja, 24. rujna,
3.
listopada.
1895. Vrbanja 19. svibnja, 4. lipnja, 23. srpnja, 15. kolovoza,
2. rujna, 4. listopada.
1896. Vrbanja 2. svibnja, 2. lipnja, 4. srpnja, 11. kolovoza,
3. rujna, 10. listopada ; Vinkovci 6. svibnja.
1897. Vrbanja 30. travnja, 31. svibnja; Nemci 30. travnja.
1898. Vrbanja 30. travnja, 31. svibnja, 30. lipnja, 31.
srpnja, 31. kolovoza.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 17     <-- 17 -->        PDF

- b7 -


Ovaj je potkornjak počinio na hrastovima srijemske županije
mjestimice znatne štete, tako je u okolici Vrbanje sa
velikom strižibubom na toliko izbušio drvo, da se nije moglo
u tehničke svrhe upotrijebiti. U Nemcima je napao stara
bolesna stabla, u ostalim je mjestima bila šteta neznatna.
Dok je redovito bušio sa ličinkom strižibube, združio se je
u okolici Vrbanje sa slijedećom vrsti na starijim hrastovima.
Združenim napadajem ovih triju kornjaša počela su se nekoja
stabla sušiti. U Nemcima su procijenili počinjenu štetu
no 50%. Koča ga ima sa oznakama: Papuk 19.6.91, Velika
20 6.93, Vinkovci 15.5.99, 11.4.01, 11.4.03, 13.4.01. Nemci
12.6.00, a veli za njega, da je običan svuda u starim hrastovim
šumama. Leti u aprilu (legli se od 11—27) i maju
i opet u junu (jedan se izlegao 4. VI.) i julu. Kao i predjašnji
(dryographus) vrlo je škodljiv, no zaražuje samo
stabla, koja imadu koru (t. zv. mali crv ili mušica) zato se
mora kora sa oborenih stabala oguliti. Koča ga spominje za
faunu gore Papuka i njegove okolice, Korlević mi je rekao,
da je iz dobivenih stabala odgojio uz Platypusa i koju stotinu
ženka monographusa, a samo tri mužjaka. Po Kuthyju
nabrojena nalazišta jesu : Rajevoselo, Županja, Jamena, Raca,
Strošinci, Nemci, Vrbanja, Drenovci. Po Schlosseru u Hrv.
i Slav. pod hrastovom korom. Weingârtner ga ima iz Dugoselo-
Otoka srpanj 06, Zagreba lipanj 1905. i studeni
1907., Velike Mlake 30.4.05. U muz. zbirci sa oznakama
Žakalj, Sušak, Vezica i Rječina 1.6.87 od Korlevića iz Ozlja


16.7.02 od mene, a osim toga Vinkovci te Zagreb 18.5.98.
Od Šnapa sa oznakom Sljeme 24.6.01. Po Kleineu u Dalmaciji.
dryographus Ratzb. Hensch ga ima iz Rume i
Krapine, dosta čest. Entomološkoj postaji u Budimpešti stizale
su prijave i na njega kroz više godina iz srijemske županije
i to :


1886. Vrbanja, Drenovci, Podgajci, Rajevoselo, Soljani


6. srpnja, 3. listopada.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 68 —


1887. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 7. srpnja, 1. ko


lovoza, 25. rujna.
1888. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 30. travnja.
1889. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 3. lipnja, 3. srpnja,


4.
kolovoza.
1890. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 10. svibnja.
1891. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 11. svibnja, 1. lipnja,
2.
srpnja, 15. kolovoza.
1892. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 1. svibnja, 3. lipnja,
1.
srpnja, 1. kolovoza.
1893. Vrbanja, Drenovci, Rajevoselo 1. svibnja, 1. srpnja,
1.
kolovoza, 1. rujna, 30. rujna.
1894. Vrbanja 31. svibnja, 8. ljpnja, 3. srpnja, 24. rujna,
3.
listopada.
1895. Vrbanja 19. svibnja, 4. lipnja, 23. srpnja, 15. kolovoza,
2. rujna, 4. listopada.
1896. Vrbanja 2. svibnja, 2. lipnja, 4. srpnja, 10. listopada.
1897. Vrbanja 30. travnja, 31. svibnja, 31. srpnja.
1898. Vrbanja 30. travnja, 31. svibnja, 30. lipnja, 31.


srpnja, 31. kolovoza.


Obično napadao starija stabla. Počinjene su štete imenito
zato velike, što ne buši samo pod korom, već se uvuče
i u stablo poput prijašnje vrsti, a time što drvo na sve
strane isprebuši, postane drvo nevaljanim za obrtne svrhe.
Pojavio se je u društvu sa prijašnjom vrsti. Koča kaže za
njega, da ga ima u hrastovim šumama. Zaključuje iz podataka,
koje je sakupio, da leti u aprilu i maju, onda u junu
i julu a u povoljnim godinama i u septembru (u šumi Almašu
kod Orolika 19. 9. i 29. 9. 1899.) Običan. Nijemci,
Vinkovci, Cerna, Županja i t. d. Samac 30. 4. 98, Velika


15. 5. 98, Vinkovci 3. 5. 99, 29. 9. 99, 12. 6. 00=. 6. 03.,
Krivsko-Ostrvo kod Cerne. 25. 5. 00., Leskovac 5. 7. 00.,
Zagreb 6. 5. 30.,16. 5. 03., 28. 6. 03. Po Kuthyju su nalazišta
: Vrbanja, Drenovci, Podgajci, Rajevoselo, Soljani. Po


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 69 —


Tredlu kod Lekenika na hrastu našao Tocauer, knez. šum.
upravitelj. Po Weingartneru sa oznakama : Barilović 14. 7.12.,
Otok-Cernec svibanj i 28. 7. 07, Vrabče svibanj 1911. Po
Kleineu u Dalmaciji.


Heteroborips cryptographus Ratzb. Po Henschu
iz Karlovca i Rume. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. pod korom
topolah (jablanah).


Xyleborinus Saxeseni Ratzb. Po Henschu u Krapini,
Virovitici i Karlovcu. Po Koči iz Pleternice te Velike


20. 6. 93. Po Schlosseru u Hrv. kod Zagreba pod korom
šljivah i breskah. Po Stilleru iz Delnica. Po Tredlu čest je
u okolici Skrada na listačama, hrastu, johi, a osobito na
trešnji. 5. 8. 12. Po Weingartneru iz Zagreba u listopadu
1905., te Sljeme 21. 6. 07. U muz. zbirci iz Fužine od
Korlevića, a sa Sljemena 14. 9. 92. od Onsee, i sa Sljemena
7. 2. 00. od Šnapa.
10. Taprorychina.
Thamnurgus caucasicus Reitt. Po Weingartneru
sa Sljemena 20. 5. 05.


— euphorbia e Kiist. Po Eichhoffu u Dalmaciji na
mlječiki Euphorbia dendroides. Po Schlosseru u Dalmaciji
pod korom topolah, dok Reitter veli da dolazi na mlječiki.
U muz. zbirci iz Drage od Korlevića.
- Kaltenbachi Bach. Po Schlosseru u Hrv. na stabljikah
grozdastoga dubačca (Teucrium Scorodonia L.)
Lymantor coryll Perris. Po Henschu u Rumi. Po
Schlosseru u Hrv. kod Križevaca pod korom lieskah.
Xylocleptes bispinus Duftsch. Po Henschu u Rumi
i Krapini običan. Po Koči na bijeloj lozi (Clematis vitalba)
Vinkovci 15. 7. 98„ 10. 5. 00., 10. 8. 00., 28. 3. 03. U
škatuljama su se legli od 10—24 maja 1900.; kod Trnjana
i Podvinja. Osim toga još sa oznakama Papuk 17. 6. 93.,
Velika 15, 5. 98., Duboka 4. 01. Po Kuthyju iz RijekeOrehovice. Po Tredlu kod Skrada na bijeloj lozi, koristan




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 70 —


potkornjak, jer slabi bijelu lozu kao šumski korov. Po Weingartneru
Sljeme 27. 5. 05. i Zagreb svibanj 1906. U muz.
zbirci iz Orehovice 12. 4. 86., te iz Vezice, Drage, Sušaka,
Žaklja od Korlevića; kod Save 15. 6. 93., Sljeme 18.6.95.
i 29. 5. 96. od Onsee. a osim toga još iz Zagreba 13. 3 01.,


29. 3. 03., Medvedgrada 20. 4. 02., Sljeme 24. 6. 01. od
Šnapa. Po Kleineu u Dalmaciji.
— biuncus Reitt. Po Reitteru u Dalmaciji (Zadar).
Čini se da ovamo spada i primjerak iz Krapine od Dra
Henscha.
Pityophthorus micrographus L. Entomološkoj
postaji u Budimpešti stigla je prijava iz Škara žup. ličkokrbavske
10. lipna 1886., da se je tamo pojavio taj podkornjak
u prilično velikom broju. Po Henschu u Krapini, po
Koči pod korom omorike iz Duboke 4. 01., po Kuthyju iz
Škara, po Schlosseru u Hrv., Slav. i Dalm., po Tredlu je
čest na smreki i jeli u okolici Skrada.


exsculptus Ratzb. Po Tredlu često se nadje bušotinjak
u donjim granama starih smreka dok se kornjaši
rijedko nadju.


Taprorychus bicolor Herbst. Po Henschu iz Virovitice
i Krapine. Po Koči Vinkovci u martu 1903., a kod
Ivankova 15. 5. 00. osim toga još Pleternica, Durgutovice


15. 5. 00., Trnjani 20. 7. 04. Po Kuthyju iz Našica. Po
Stilleru iz Zagreba. Po Tredlu čest u okolici Skrada na bukvi.
On ga je odgojio iz bukovih cjepanica, ne smatra ga štetnim,
jer se razvija u obamrlim granama. Rojio se početkom lipnja
1911. Po Weingartneru Zagreb 14. 4. 05., Velika Mlaka
30. 4. 05., Zagreb 5. 08., Sljeme 18. 7. 09. U muz. zbirci
iz Lokava od Korlevića, a osim toga Plitvička jezera 19. 8. 98.,
od mene Zagreb 12. 5. 99., Sljeme 31. 3. 01. i Zagreb 26. 3. 05.
na bukvi, a iz Maksimira 11. 7. 94. od Onsee, iz Zagreba
3. 3. 01. na bukvi, Kraljičinog zdenca 13. 2. 00. i sa Sljemena
12. 5. 01. od Šnapa.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 71 —


villifrons Dufour. Po Henschu u Krapini. Po
Weingârtneru iz Velike Mlake 30. 4. 05.


Pityogenes chalcographus L. Po Koči iz Trnjana,
legli se 20. 7. 04. iz omorikovih grana donesenih iz šume
Mlade Vodice kod Glogovice. Po Schlosseru u Hrv., Slav. i
Dalm. pod korom Jelah i Smrekah. Po Tredlu je čest u
okolici Skrada na smreki, osobito na onima, što ih vjetar i
snijeg polomi, a bude time kornjaš štetan. U muz. zbirci iz
Fužine 14. 4. 98. od mene. Po Kleineu u Dalmaciji.


bidentatus Herbst. Po Schlosseru u Hrv., Slav. i
Dalm. pod korom smrekah. U muz. zbirci iz Lokava i Fužine
od Korlevića.



quadriden s Hartig. Po Eichhoffu u Dalmaciji,
pilidens Reitt. Po Reitteru sa Velebita.

Lipperti Henschel. Po Kleineu u Dalmaciji.
11. I p i n i.
Pityokteneis curvidens Germ. U ovom listu su
prijave iz gornje Krajine god. 1882. i 1886. na ovećem prostoru
sa znatnom štetom. Po Kolibašu u ovom listu godine
1900. ima u šumama Ravne gore u maloj množini jelotoča.
Po Henschu iz Fužina. Po Schlosseru u Hrv. i Slav. Po
Tredlu i u okolici Skrada čest na jeli, štetan. U muz. zbirci
iz Fužine i Lokava od Korlevića, sa Sljemena 24. 6. 01.
od Snapa.


— Vorontzowi Jakobs. Do sada samo iz jela na Risnjaku
15. 8. 12. kao kukuljice po Tredlu.
Ips sexdentatus Boerner. Po Eichhoffu u Dalmaciji.
Po Henschu u Krapini. Koča ima ga iz Dalmacije. Po Schlosseru
u Hrv., Slav. i Dalm. U muz. zbirci iz Lokava od Korlevića,
iz Šestina 30. 6. 00. i Samobora 6. 01. od Šnapa.
Premužić spominje ga sa ekskurzuje slušača naše šumarske
akademije u hrv. kraško područje u ovom listu god. 1913.
bez potanje oznake.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 72 —


— typographus L. Po Henschu iz Hrvatske. Po
Schlosseru u Hrv. i Dalm. pod korom jelah i smrekah. Po
Tredlu je ćest u okolici Skrada na smreki, rojio se koncem
svibnja. U muz. zbirci iz Fužine od Korlevića, a osim toga
sa oznakom Raca 4. 6. 03., Zagreb 1. 7. 03. Entomološkoj
postaji u Budimpešti stigle su kroz više godina prijave iz
županije modruško-riječke i ličko-krbavske i srijemske i to:
1886. u županiji ličko-krbavskoj Kosinj od 1. srpnja,
Škare od 10. lipnja. U županiji modruško-riječkoj Begovorazdolje
6. kolovoza, 6. rujna, 5. listopada ; Jasenak 5. lipnja,


4.
kolovoza.
1887. u županiji ličko-krbavskoj Kosinj dolnji 6. srpnja,
30. srpnja; Škare 31. srpnja. U županiji modruško-riječkoj
Ogulin 13. srpnja, 5. kolovoza. U županiji srijemskoj Nemci
1. rujna, 2. listopada.
1888. u županiji ličko-krbavskoj Kosinj 10. lipnja, 6.
srpnja, 1. kolovoza; u županiji modruško-riječkoj Ogulin 4.
lipnja, 16. rujna, 6. listopada.


1889. u županiji modruško-riječkoj Ogulin 4. srpnja. U
županiji srijemskoj Nemci 4. srpnja.
1890. u županiji modruško-rirečkoj Ogulin 6. lipnja,


3.
srpnja.
1891. u županiji modruško-riječkoj Ogulin 13. lipnja.
Godine 1890. u Ogulinu počinio je 10°/0 štete na 750
rali, dok je 1891. na prostoru od 80 rali napao na ostanke
u proljeće posječenih jela, neoguljene klade i vrške. Klade
su ogulili, a koru spalili. Kolibaš spominje u ovom listu g.
1900. za Ravnu goru da u vrlo maloj kolikoći dolazi smrekov
pisar. Veća sleta zabilježena je god. 1903. iz područja imovne
obćine križevačke. Tamo se kaže, da su lanjske godine već
posjekli nekoja stabla, radi tog kornjaša, ove godine su
se mnoga stabla posušila i uginula, misli se, da je nenaravna
stojbina uzrok. Kraj sv. Petra Cvrstec oko 80 godina
stara šuma smrekova i ariševa. Godine 1905. javlja se za
istog podkornjaka, da se je pojavio u velikom mnoštvu I




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 73 —


opet u šumah ogulinske imovne obćine kao i zemljišne zajednice
Modruš na Kapeli. Poprimljene su nužne mjere da
se napadnuta stabla odstrane, te tako bar dalnjem širenju
na put stane. Dabio sam iz 1356 m. visoke Štirovače 30. 6. 12.


— amitinu s Eichh. Po Hencshu iz Karlovca, po Kuthyju
iz Fužine.
- acuminatus Gyll. Po Schlosseru u Hrv. u crnogoricah.
U muz. zbirci iz Maksimira 3. 5. 93. od Onsee.
Orthotomicus erosus Wollast. Po Eichhoffu u Hrvatskoj.
Po Kleineu u Dalmaciji.
proximus Eichh. Po autoru u Hrvatskoj i Dalmaciji.
laricis Fabr. Po Schlosseru u Hrvatskoj i Dalmaciji.
Po Tredlu u okolici Skrada nije čest na smreki. U muz.
zbirci iz Fužine i Lokova od Korlevića, a sa Sljemena 7.


2. 00., 3. 6. 03., Kraljičina zdenca 3. .. 03. i Samobora
6. 01. od Snapa.
— suturais Gyll. Po Koči iz Ogulina.
II. Platypodidae.
Platypus cylindrus Fabr. Po Henschu iz Krapine
i Rume, nije rijedak. Po Kuthyju iz Našica. Po Schlosseru
u Hrv., Slav. i Dalm. u trulom hrastovom drvlju- Koča sa
oznakom Vinkovci 22. 8. 00. Šnap sa Kraljičina zdenca 9.


5. 01. Tredl dobio od Korlevića iz Lekenika. Korlević je
dobio iz Lekenika komade stabla i odgojio si je dosta toga.
#


* *


Iz svih ovih podataka dalo bi se već dosta zaključaka
stvoriti glede pojavljivanja, rojenja, pokoljenja, geogr. rasprostranjenja,
ali u tom pogledu dobro bi došli još mnogi novi
podaci. Na našim je ljudima, da se i to učini.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 24     <-- 24 -->        PDF

__ 74 —


Popis vrsti.


I. Scolytidae.
A) Scolytinae.


Scolytus scolytus Fabr.
sulcifrons Rey
Ratzeburgi Jans.
laevis Chap.
pygmaeus Fabr.
mali Bechst.
carpini Ratzb.
intricatus Ratzb.
rugulosus Ratzb.
amygdali Guer
abhorrens Wichm.


Scolytochelus ensifer Eichh.
triornatus Eichh.
multistriatus Mrsh
Kirschi Skalitzky


B) Ipinae.


1. Hylesinini.
Phloetribus scarabaeoides
Bernard
Phloeophthorus rhododactylus
Mrsh
Gillebeaui Reitt.
cristatus var.
lineigera Guill.
Phthorophloeus spinulosus
Rey
Phloeosinus bicolor Brull.
thujae Perris
Hylesinus
crenatus Fabr.
oleiperda Fabr.


Leperisinus fraxini Panz.
orni Fuchs.
Pteleobius vittatus Fabr.


Kraatzi Eichh.
Chaetoptelius vestitus Rey
Kissophagus Novaki Reitt.


hederae
Šchmidt


Hylastinus obscurus Mrsh
croaticus Fuchs
Fankhauseri Reitt.


2. Hylurgini.
Dendroctonus micans Kugellan.
Blastophagus piniperda L.
minor Hartig.
Hylurgus
ligniperda Fabr.
Micklitzi Wachtl


3. Hylastini.
Hylurgops glabratus Zett.
palliatus Gyll.
ater Payk.
cunicularius Er.
linearis var. corticiperda
Er.
attenuatus Er.
angustatus Herbst.
opacus Er.


4. Polygraphini.
Polygraphus grandiclava
Thoms.
polygraphus L.
Carphoborus pini Eichh.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 75 —


Estenoborus Ferrisi Chap.
Liparthrum mori Aube.
St. Georgi Knotek
Hypoborus ficus Erichs.


5. Crypturgini.
Crypturgus pusillus Gyll.
cribrellus Reitt.
cinereus Herbst
numidicus Ferrari
Cisurgus Karamani Reitt.


6. Cryphalini.
Cryphalus piceae Ratzb.
saltuarius Wse.
Ernoporus tiliae Panz.
fagi Fabr.
Trypophloeus asperatus Gyll.
granulatus Ratzb.


7. Xyloterini.
Xyloterus domesticus L.
signatus Fabr.
lineatus Oliv.


8. Dryocoetini.
Dryocoetes autographus
Ratzb.
villosus Fabr.
sardus Strohm.
alni Georg.


Coccotrypes
dactyliperda
Fabr.


9. Xyleborini.
Anisandrus dispar Fabr.
Xyleborus
eurygraphus Ratz.
Pfeili Ratzb.


monographus Fabr.
dryographus Ratzb.
Heteroborips cryptographus


Ratzb.
Xyleborinus Saxeseni Ratzb.


10. Taprorychina.
Thamnurgus caucasicus Reitt
euphorbiae Kiist.
Kaltenbachi Bach.
Lymantor coryli Perris
Xylocleptesbispinus Duftsch.
biuncus Reitt.
Pityophthorus micrographus
exsculptus Ratzb.
Taprorychus bicolor Herbst
villifrons Dufour
Pityogenes chalcographus L.
bidentatus Herbst
quadridens Hartig
pilidens Reitt.
Lipperti Henschel


11. Ipini.
Pityokteneis curvidens Germ.
Vorontzowijakobs-
Ips sexdentatus Boerner
typographus L.
amitinus Eichh.
acuminatus Gyll.
Orthotomicus erosus Wollast
proximus Eichh.
laricis Fabr.
suturalis Gyll.


II. Platypodidae.
Platypus
cylindrus Fabr.