DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 3. i 4 OŽUJAK I TRAVANJ 1915. GOD. XXXIX.


ŠUMARSKI LI5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


Četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Podkornjaci Hrvatske (Scolytidae Croatiae).


Složio Dr. Aug. Langhoffer.


Medju neprilikama šumskog drveća zaslužuju podkor


njaci više pažnje, nego što im se obično daje, pa kako se


mi u tom pogledu još odviše oslanjamo na podatke u lite


raturi i to skoro samo na literaturu njemačku a naše pri


like su svoje vrsti, držim, da nije suvišno, ako saberem


ovdje podatke o našim podkornjacima.


Njemačke knjige opsežno govore o svim podkornjacima


crnogorice i to ne samo smreke i jele, koje sačinjavaju i


kod nas mjestimice cijele šume, nego i bora, a taj ima


kod nas tek sporednu, ili lokalnu važnost. Uz to govore


njemačka djela i o podkornjacima tise, ariša i cembrec a to


su vrsti crnogorice, od kojih prve dvije tu i tamo uprsnute


kao sastojine šuma jedva dolaze u račun, dok mi jedva da


imamo cembre. Nasuprot ističu te knjige od bjelogorice


bukvu, grab, brezu, jasen, javor, klen, dočim razmjerno manje


pažnje posvećuju hrastu, koji je glavna sastojina prostranih


naših šuma, zatim lipi, kestenu a još slabije prolaze crni


jasen (Fraxinus ornus), crni grab (Ostrya), bagrem, uljika,


i smokva od kojih prve tri vrsti drveća dolaze mjestimice kod


nas, dok se ostale vrsti goje u našem Primorju i Dalmaciji.


I glede pojavljivanja podkornjaka naši su odnošaji dru


gačiji, nego li u Njemačkoj, jer tu dolaze u obzir naša