DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 79 selište; segregacijom pako nastalo je samo gospodarstveno razdjeljenje, nimalo pako kvalitetna promjena prava". Prema tome može se upitno pravo prodati i kupiti samo skupa s odnosnim posjedom nipošto pako za sebe. Na temelju tih propisa, dočepali su se mnogi stranci ovlašteničkog prava, „a da nisu ni danas obćinari pripadnici, a ni hrvatski državljani." U toj razcjepkanosti zemlje razdijelila su se i ovlaštenička prava do najmanjih dijelova, manje-više u svim urbarnim občinama. Za provadjan-je kulturnih radnja u šumi ostalo je stanje isto, t. j . odredjivana je „rabota" i dalje kao i prije. Domaći odbornici i knezovi, tjerali su strance sa malim urbarnim pravima na „rabotu , kao i one starosjedioce-zadrugare sa najvećim pravima. Stranci su to iz početka, iz straha pred starosjediocima, sve dobre volje podnašali. Dolazili su točno i marljivo su radili. Znam slučajeva, naročito u Slavoniji, gdje su se na raboti u šumi našle zastupane skoro sve narodnosti naše monarhije. Ali su se i stranci s´ vremenom opametili. Kada su drva dijeljena, opazili su, da starojedioci odbornici i knezovi - nastoje, da se drva dijele po urbarnim pravima, a ne po datoj raboti. Ne samo stranci, već i domaći ovlaštenici sa malim ovlaštenjem, uskraćuju od tada podavanje rabote. Dakako da su uslijed toga nastala razna trvenja, a to sve na štetu provadjanja kulturnih radnja u šumama z. z. Poteškoće glede podavanja seoske rabote postoje i danas. Najbolje uspijeva ona radnja, koja se sa plaćenim težacima provadja. To smo svi odavna izkusili. Proračuni z. z. sastavljaju se na zakonitom osnovu istom od godine 1894., a prije toga bilo je svakako. U § 12. jur spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. propisano je slijedeće: |