DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 78 za posao sposobnih muškaraca (od 16. do. 60 godina) i po razmjeru tegleće marve". Kako se vidi, u samom ovom obćinskom zakonu, nije nigdje ništa odredjeno, kako se imadu provadjati radnje u občinskim ili urbarnim šumama. Stoga se je morao § 17. spomenute naredbe od god. 1871. provadjati na osnovu § 48. toč. b) obćinskog zakona; jer su za onda obćinari, bili ujedno i ovlaštenici urbarnih občina. Svi obćinari morali su onda za izvadjanje raznih radnja u urbarnim šumama davati t. z. rabotu u naravi, bez obzira na veličinu svoga urbarnoga prava. Koristi na drvu i ini prihodi crpljene su iz šume obratno t. j . u razmjeru urbarnoga prava. Tu nisu bili, a nisu ni sada, svi jednaki. Zaoto je vječno trvenje prije i sada, radi te „občinske rabote"; a to sve na uštrb provadj anja kulturnih šumskih radnja. Dok su zadruge obstojale, mogla je občinska rabota biti po pojedinim kućama i zadrugama približno jednako davana. Od kako su zadruge zazdijeljene, nastale su manje zadruge, odnosno samovlastnici, a u mnogim krajevima naselili su se i stranci, pak je od ond,a sve većih neprilika sa tom „obćinskom rabotom". Sa zemljištem pocijepana su i ovlaštenička prava do u najmanje dijelove. Prije zakona od god. 1894. pokupovali su strani naseljenici urbarna zemljišta za jeftine novce. Sa tim zemljištem, bilo je skopčano i urbarno pravo. Naredba kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 17. 7. 1886. br. 35.973. odredjivala je slijedeće: „Pravo ovlaštenja u zajedničkih šuma bivših urbarskih občina, vezano je nerazdruživo o posjed nekretnina i to zato, jer je odnosno pravo u smislu urbarskih zakonskih propisa prije segregacije vezano bilo o urbarsko |