DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 50 —


Tko uplati jedamput za svagda 10 K u tu zakladu, toga udove
i sirotčad irnadu pravo dobivati potporu svake godine a pojedina
podpora nesmije biti manja od 50 Kruna.


Umoljavaju se stoga sva gg. šumari da pristupe toj zakladi
kao članovi, a isto tako da porade oko toga, kako bi se u nju začlanili
i okolišni im lugari.


Premještenje sjedišta državne šumarije.


Kr. ug. ministar poljodjelstva premjestio je odpisom svojim od


132541


14. 1.1915.broj .. 1914. dosadanje sjedište kr. držav, šu1.
D J
marije iz Raića u Novsku, te će joj odsada biti naslov : „ Kr. šumarija
u Novskoj."


Različite vijesti.


Šumarski državni ispit u Budapešti. Vadimo iz 24. broja
Erdeszeti lapok od god. 1914., da je jesenski šumarski drž. ispit
održan 16. studenoga 1914. i slijedećih dana. Ispitnom povjerenstvu
predsjedao je ministarski savjetnik Dragutin Téglâs u zastupanju bolešću
zapriječenog ministarskog savjetnika Šandora Horvatha, kao
ispitni povjerenici sudjelovali su družtveni tajnik Dragutin Bund, profesor
visoke škole Sandor Janko i šumarski nadsavjetnik Ernest Szalai.


Dozvolu za polaganje ispita dobilo je 31, pristupilo ih je samo 26
kandidata izmedju kojih povjerenstvo nije moglo jednoga k ispitu pripustiti,
pošto se nije mogao izkazati sapodpunom dvogodišnjom praksom.
Ovaj slučaj nastao je time, što ministarstvo molbenice svršenih slušača
za namještenje u državnu služhu veoma kasno rješava. Mladić
čekajuć od dana na dan na riješenje svoje molbe često puta se skanjiva,
da se za privremenom privatnom službom ogleda, a ne može
. računati na to, da će ga u privatnu službu uzeti, ako dužnom
iskrenošću izjavi, da je za namještenje u državnu službu već molio.


Uslijed toga moglo ih je dakle praviti ispit samo 25, koji su svi
ispit i položili.
Na pismenom ispitu su bila zadana slijedeća pitanja:


I. U našem domaćem šumskom gospodarstvu nisu se do sada
mnogo cijenile sastojine breze i topole, dapače, gdje je to samo bilo
moguće bile su i zatirane.
Što je bio tome razlog, te čime se razjašnjuje činjenica, da se
sada već u više šumskih gospodarstva breza i topola ne samo trpi,
nego da se u stanovitim i po kandidatu opisat se imajućirn gospodarstvenim
i stojbinskim odnošajima već i udomljuje te goji?


Neka kandidat opiše i to, koja svojstva irnadu u govoru stojeće
vrsti drveća sa šumsko uzgojnog stajališta, te kako se udomljuju i
uzgajaju ?


II. Neka kandidat opiše one okolnosti, u kojima je ostvarenje
a) stalnih, b) privremenih šumskih željeznica opravdano ?
III. Njeki šumski posjed se sastoji iz trijuh u daljnjem poredku
jedan uz drugog ležečih dijelova: