DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 49 <-- 49 --> PDF |
_ 47 moraju uginuti. Jedino i uspješno sredstvo jest što ranije pokrivanje mladih biljki, te se ovo pokrivanje ima obaviti već nekoliko dana iza sijanja, jer se često dogadja da biljke, koje su još u klijanju, i koje su jedva probile zemlju, pogibaju od prevelike topline. Tubeuf u istom časopisu XII. god. pag 19. potvrdjuje mnijenje Munch-ovo i spominje, da se u nekim suhim i toplim predjelima sjeverne Amerike, biljke prilagode tamošnjm klimatičkim prilikama. Ovo se prilagodjenje vidi na glatkoj i bijeloj kori, koja reflektira zrake svijetla. U godini 1914. učinjeni su u zem. biljevištu u Crikvenici pokusi t. j . jedan je dio gredica odmah iza sijanja pokrit drvnim pokrivalima, dok je drugi dio gredica ostao nepokrit. Biljke uzgojene pod pokrivalima ostale su poštedjene od štetnog upliva topline, dok su one nepokrite stradale. Rano pokrivanje imade još i drugu svrhu, t. j . visinski prirast pokritih biljki jest znatno veći, (poradi poznatih fizioloških činjenica). Pod pokrivalima uzgojene biljke crnoga bora mogu se već kao jednogodišnje biljke presaditi, a to je od velike važnosti za biljevišta, koja ne raspolažu velikom površinom. A. Kauders. Prilog historiji hrvatskog šumarstva. Već početkom devetnajstog stoljeća nailazimo na propise kao i odredbe kojima je zabranjeno pašarenje koza u hrvatskom Primorju. U rukopisu Ivana Kargačina (za francuske vlade „Vinodolskog maira") spisanog u godini 1837. a tičućem se prošlosti „Vinodola" a naročito općine Novi (ovaj se rukopis čuva u sveuČilištnoj biblioteci u Zagrebu pod sign. S. M. B. 6) vidimo na strani 61. popis šuma u kojima je slobodno —izuzev koze u općini Novi Zagon blago pasti. Popis glasi: „Nomenelazione delli boschi nei quali é permesso il pascolo agi´ animali, esclusivamente le câpre, délia comune di Novi Zagon. |