DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 49     <-- 49 -->        PDF

_ 47


moraju uginuti. Jedino i uspješno sredstvo jest što ranije
pokrivanje mladih biljki, te se ovo pokrivanje ima obaviti
već nekoliko dana iza sijanja, jer se često dogadja da biljke,
koje su još u klijanju, i koje su jedva probile zemlju, pogibaju
od prevelike topline.


Tubeuf u istom časopisu XII. god. pag 19. potvrdjuje
mnijenje Munch-ovo i spominje, da se u nekim suhim i toplim
predjelima sjeverne Amerike, biljke prilagode tamošnjm
klimatičkim prilikama. Ovo se prilagodjenje vidi na glatkoj i
bijeloj kori, koja reflektira zrake svijetla.


U godini 1914. učinjeni su u zem. biljevištu u Crikvenici
pokusi t. j . jedan je dio gredica odmah iza sijanja pokrit
drvnim pokrivalima, dok je drugi dio gredica ostao nepokrit.
Biljke uzgojene pod pokrivalima ostale su poštedjene od štetnog
upliva topline, dok su one nepokrite stradale. Rano pokrivanje
imade još i drugu svrhu, t. j . visinski prirast pokritih biljki
jest znatno veći, (poradi poznatih fizioloških činjenica). Pod
pokrivalima uzgojene biljke crnoga bora mogu se već kao
jednogodišnje biljke presaditi, a to je od velike važnosti za
biljevišta, koja ne raspolažu velikom površinom.


A. Kauders.
Prilog historiji hrvatskog šumarstva.


Već početkom devetnajstog stoljeća nailazimo na propise
kao i odredbe kojima je zabranjeno pašarenje koza u
hrvatskom Primorju. U rukopisu Ivana Kargačina (za francuske
vlade „Vinodolskog maira") spisanog u godini 1837. a tičućem
se prošlosti „Vinodola" a naročito općine Novi (ovaj se
rukopis čuva u sveuČilištnoj biblioteci u Zagrebu pod sign.


S. M. B. 6) vidimo na strani 61. popis šuma u kojima je
slobodno —izuzev koze u općini Novi Zagon blago pasti.
Popis glasi:
„Nomenelazione delli boschi nei quali é permesso il
pascolo agi´ animali, esclusivamente le câpre, délia comune di
Novi Zagon.