DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 djelomično zasjenjivanje, koje će svakako bolje prijati bukovu podmladku nego li hrastovu. I već s tijem će se polučiti bujniji razvitak bukovog podmladka, koji će se i kasnije, nakon provedenja konačne sječe, u velike opaziti, tako, te hrast ne će moći da drži korak u razvitku sa bukovim podmladkom što će odmah biti lošim utjecajem na njegov daljnji razvitak. Bund kaže, da će u tom slučaju hrast već u desetoj godini stradavati od zasjene bukve, dok će se u gore opisanom slučaju osjetiti štetan utjecaj bukve tek u 15. godini a onda se s proredom dade pomoći. Količina drva, dobivena proredom moći će se eventualno — već prema mjesnim prilikama — unovčiti, što će ali u gornjem slučaju jedva biti moguće. Poredivši ova dva načina pomladjenja bukvika sa hrastom, dolazimo do zaključka, da ćemo ovaj drugi način t. j . u savezu s oplodnom sječom, upotrebiti onda, ako moramo hrastom pomladiti mladje, 70—80 godišnje bukove sastojine -- dakle onakve, gdje ne ćemo baš mnogo podmladka naći. U tu svrhu ćemo umjetnim načinom potaći i pospješiti djelovanje prirodnih sila. Ponajprije ćemo sastojinu prorijediti na 0-3—07 sklopa. S tim smo to postigli, da će pojedina stabla doći do većeg uživanja svjetla, a posljedica će biti toga, da će prije uslijediti donos sjemena. To nam i sama priroda pokazuje kod onih sastojina, koje su prema suncu izložene. Tako prorijedjenu sastojinu podsadimo ili podsijemo žirom i onda iza najdulje 3—4 godine obavimo oplodnu sječu - a ne dugo iza ove odstranimo i zadnje ostatke stare bukove sastojine. Radi navedenih razloga nije probitačno hrastove dulje vremena izlagati zasjenjivanju. Što više, Vadas je zato, da se dulje od jedne godine ne drži hrastov podmladak u zasjeni. Po istom veleuvaženom stručnjaku imalo bi se pomladjivanje dogoditi prije pripremne sječe, za njim nadoknadjivanje prije oplodne sječe i posljednje nadoknadjivanje prije konačne sječe. |