DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 42 Na toplijem dijelu stojbine možemo upotrijebiti s dosta nade na uspjeh i žir za pomladjivanje, a inače će najbolje odgovarati 1—2 godišnje prijesadnice. Kod upotrebe žira ne smijemo na žiru štediti! K. Bund kaže, da se u prvom slučaju, kad ćemo naime uzgajati takove mješovite sastojine, da će se hrast izmjenjivati s bukvom, upotrijebi podsijavanje, a u drugom slučaju kod uzgoja pojedinih vrsta u grupama — sadjenje prijesadnica biljka.* Kao način za podsijavanje odgovarati će i jednostavni način „pod motiku", koji se je dobrim pokazao i kod nas na nekim mjestima n. pr. u kr. šumariji Sokolovac, čiji sam rezultat imao sreću i sam vidjeti lanjskih praznika, a kao primjer navodi istu šumariju i spomenuti uvaženi ugarski stručnjak K. Bund. Izvedenje pomladjenja možemo izvesti u savezu sa oplodnom sječom ili pako bez nje. Ako imade već podmladka a osim toga ako je i bukova sastojina u godinama, tako, da ne donese svake godine podpunog ploda (što je i inače kod bukve rijetko) ipak će se zasijati u toliko, da neće zahtijevati većih ili uopće nikakovih nadoknadjivanja, onda podsijemo ili podsadimo bukovu sastojinu žirom te ju za 2—3 godine odstranimo. Za to će vrijeme hrast kitnjak moći izdržati zasjenu, a onda, kad se sasvijem oslobodi od nadstojnih stabala, bujnije će rasti, a bukov podmladak, pošto je nenadano dospio do neograničenog uživanja svijetla, ne će moći da svojim napredovanjem natkrili hrast. Ovo je konstatovao i Bund. Kod normalnih prilika uopće ne smijemo izlagati hrast duljem zasjenjivanju, a pogotovo ne takvom, koje bi trajalo više od 5—8 godina. Kod normalnih prilika bukvu treba očistiti za 2—3 a najdulje za 4 godine.** Drugi je način u savezu s oplodnom sječom. Ostranivši s oplodnom sječom stanoviti procenat sastojine, polučili smo * Erdeszéti Lapok 1911. bol. ** Erdészeti Lapok 1911. bol |