DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 43 <-- 43 --> PDF |
__ 41 - Na biologička svojstva moramo osobito paziti, a medju tima na zahtjev svjetla u prvom redu. Bukva — drvo, koje podnaša zasjenu, hrast — kojemu je za uzgoj i razvitak potrebno nesmetano uživanje svjetla. Hladne sjeverne i istočne strane možemo mirne duše prepustiti bukvi, na takvim mjestima uzgajanje hrasta ne će baš poći za rukom. Pomladjenje s hrastom možemo u glavnom dvostruko provesti. (Ovdje se ne obazirem na neke načine, koji se u praksi nijesu pokazali dobrima, kao n. pr. onaj, da se u bukovoj sastojini prosijeku kao neke vrsti prosjeke, koje se onda pomlade hrastom. Utjecaj vjetra na ogoljeno tlo bio je takov, da se nije mogao polučiti naumljeni cilj*). Od napomenuta dva načina jedan je taj, kojim putem pomladjenja dobijemo takovu mješovitu sastojinu, gdje će se otprilike hrast izmjenjivati s bukvom, a drugi opet da samo mjestimice — t. j . u grupama uzgajamo hrast, u drugima bukvu. Prvi ćemo slučaj onda upotrijebiti, ako čitava stojbina, na kojoj počiva bukvik odgovara našim zahtjevima i osim toga, ako smo spremni i stalni, da ćemo u buduće rukovoditi sastojinu tako, kako ćemo hrastu život i opstanak osigurati. Upotreba drugog slučaja slijedi iz onog, što smo kazali o prvom — dakle onda, kad je stojbina samo mjestimično pogodna hrastu, kao i onda, ako hoćemo da uzgoj i daljnje kasnije njegovanje ne bude skopčano s većim poteškoćama. Pomladjenje s hrastom dogadja se ili podsijavanjem ili podsadjivanjem. Tamo, gdje se divlja svinja nalazi u većoj množini, ne ćemo podnipošto upotrijebiti podsijavanje. A i inače ćemo, ako raspolažemo s odgovarajućom množinom biljka prijesadnica, lakše i stalnije postići cilj. Ako su osim toga prijesadnice uzgajane usred onakvih klimatičkih prilika, u kakovim se klimatičkim prilikama nalazi mjesto pomladjivanja, uspjeh će tim više biti siguran. * Bunct K.: Erdészeti Lapok 1911.-bol. |