DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 43     <-- 43 -->        PDF

__ 41 -


Na biologička svojstva moramo osobito paziti, a medju
tima na zahtjev svjetla u prvom redu. Bukva — drvo, koje
podnaša zasjenu, hrast — kojemu je za uzgoj i razvitak potrebno
nesmetano uživanje svjetla. Hladne sjeverne i istočne
strane možemo mirne duše prepustiti bukvi, na takvim mjestima
uzgajanje hrasta ne će baš poći za rukom.


Pomladjenje s hrastom možemo u glavnom dvostruko
provesti. (Ovdje se ne obazirem na neke načine, koji se u
praksi nijesu pokazali dobrima, kao n. pr. onaj, da se u
bukovoj sastojini prosijeku kao neke vrsti prosjeke, koje se onda
pomlade hrastom. Utjecaj vjetra na ogoljeno tlo bio je
takov, da se nije mogao polučiti naumljeni cilj*). Od napomenuta
dva načina jedan je taj, kojim putem pomladjenja
dobijemo takovu mješovitu sastojinu, gdje će se otprilike
hrast izmjenjivati s bukvom, a drugi opet da samo mjestimice
— t. j . u grupama uzgajamo hrast, u drugima bukvu. Prvi
ćemo slučaj onda upotrijebiti, ako čitava stojbina, na kojoj
počiva bukvik odgovara našim zahtjevima i osim toga, ako
smo spremni i stalni, da ćemo u buduće rukovoditi sastojinu
tako, kako ćemo hrastu život i opstanak osigurati. Upotreba
drugog slučaja slijedi iz onog, što smo kazali o prvom


— dakle onda, kad je stojbina samo mjestimično pogodna
hrastu, kao i onda, ako hoćemo da uzgoj i daljnje kasnije
njegovanje ne bude skopčano s većim poteškoćama.
Pomladjenje s hrastom dogadja se ili podsijavanjem ili
podsadjivanjem.


Tamo, gdje se divlja svinja nalazi u većoj množini, ne
ćemo podnipošto upotrijebiti podsijavanje. A i inače ćemo,
ako raspolažemo s odgovarajućom množinom biljka prijesadnica,
lakše i stalnije postići cilj. Ako su osim toga prijesadnice
uzgajane usred onakvih klimatičkih prilika, u kakovim
se klimatičkim prilikama nalazi mjesto pomladjivanja, uspjeh
će tim više biti siguran.


* Bunct K.: Erdészeti Lapok 1911.-bol.