DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — Vrlo zgodno je dr. G. Nenadić, sadar.ji profesor kr. šum. akademije zagrebačke, u svojoj doktorskoj disertaciji: „Uber die Rentabilitat der Eichen- Hoch- und Nieder-waldwirtschaft in Kroatien und Slavonien" (Munchen 1908.), naglasio, da je tamo, gdje je stojbina pogodna za uzgoj više vrsti dr veća, zadaća šumareva: uzgajanje one vrsti drveća, koja će uzev u obzir potrebe tržišta u pogledu svoje novčane vrijednosti, najbolje odgovarati. No šumaru ne može uvijek sa gledišta rentabilnosti služiti samo priroda za putokaz, jer će on sa gledišta rentabilnosti često morati u šumi iz nova zavrći i takovu vrst drva, koja se od prirode nije u njoj zametnula, ali bi se u njoj obzirom na sastav tla i druge stojbinske prilike sasvim uspješno uzgojiti dala. Iz tih razloga počelo se je od nekog vremena u Njemačkoj, a u novije vrijeme i u Ugarskoj sastojine jednih vrsti drveća pretvarati u sastojine drugih vrsti i to bud čiste bud miješane, te bud od domaćih ili stranih vrstih drveća. Tako se pretvaraju u Ugarskoj bukvici u jelove i omorikove sastojine. Napominjem, da se na stanovitim mjestima s uspjehom provodi pomladjivanje s borovcem (P. Strobus) i onda sa Pseudotsugom Douglasii takodjer u mnogim mjestima u Ugarskoj. Nepravedno bi bilo navijestiti rat bukvi, jer kako nam iskazi tržišta pokazuju, dade se i ona dobro unovčiti. Uzmimo samo željezničke podvlake. Sbog nedostatka hrastovine impregnirana bukovina za tu svrhu sasvijem odgovara. Onda svijene vrsti pokućstva, sposobnost bukve za imitiranje drugih vrsti drveća i t. d. No ipak tamo, gdje se može, s pravom ćemo čisti bukvik pretvoriti u jelik, ili još bolje, ako se može — ako svi uvjeti odgovaraju — u hrastik, ali tako, da će nam rijetko biti svrhom uzgoj čiste hrastove sastojine već pomješanje hrasta s bukvom. |