DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 38 —


Vrlo zgodno je dr. G. Nenadić, sadar.ji profesor kr. šum.
akademije zagrebačke, u svojoj doktorskoj disertaciji: „Uber
die Rentabilitat der Eichen- Hoch- und Nieder-waldwirtschaft
in Kroatien und Slavonien" (Munchen 1908.), naglasio, da
je tamo, gdje je stojbina pogodna za uzgoj više vrsti dr


veća, zadaća šumareva: uzgajanje one vrsti drveća, koja će
uzev u obzir potrebe tržišta u pogledu svoje novčane vrijednosti,
najbolje odgovarati.


No šumaru ne može uvijek sa gledišta rentabilnosti
služiti samo priroda za putokaz, jer će on sa gledišta rentabilnosti
često morati u šumi iz nova zavrći i takovu vrst
drva, koja se od prirode nije u njoj zametnula, ali bi se u
njoj obzirom na sastav tla i druge stojbinske prilike sasvim
uspješno uzgojiti dala.


Iz tih razloga počelo se je od nekog vremena u Njemačkoj,
a u novije vrijeme i u Ugarskoj sastojine jednih
vrsti drveća pretvarati u sastojine drugih vrsti i to bud
čiste bud miješane, te bud od domaćih ili stranih vrstih drveća.


Tako se pretvaraju u Ugarskoj bukvici u jelove i omorikove
sastojine. Napominjem, da se na stanovitim mjestima
s uspjehom provodi pomladjivanje s borovcem (P. Strobus)
i onda sa Pseudotsugom Douglasii takodjer u mnogim mjestima
u Ugarskoj.


Nepravedno bi bilo navijestiti rat bukvi, jer kako nam
iskazi tržišta pokazuju, dade se i ona dobro unovčiti. Uzmimo
samo željezničke podvlake. Sbog nedostatka hrastovine impregnirana
bukovina za tu svrhu sasvijem odgovara. Onda
svijene vrsti pokućstva, sposobnost bukve za imitiranje drugih
vrsti drveća i t. d.


No ipak tamo, gdje se može, s pravom ćemo čisti
bukvik pretvoriti u jelik, ili još bolje, ako se može — ako
svi uvjeti odgovaraju — u hrastik, ali tako, da će nam rijetko
biti svrhom uzgoj čiste hrastove sastojine već pomješanje
hrasta s bukvom.