DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 37 —


prve prorede staviti ma kakvagod obćenita pravila osim onih


spomenutih uzgojnih.


Time zaključujemo ovu razpravu, držeć da nam je donekle
valjda pošlo za rukom dokazati, da proreda posavskih sastojina
mora imafi u prvom redu uzgojnu svrhu, ter da na
crpljenje znatnijih dohodaka proredom mogu šumoposjednika
siliti, samo bitni gospodarstveni i upravni interesi, nu vazda
samo na štetu hrasta odnosno glavne sastojine.


Zezulka.


Pretvaranje čistih bukovih sastojina u
mješovite bukove i hrastove sastojine.


Josip Baleti.


Racionalnom je šumskom gospodarstvu svrha, da u svakom
slučaju što bolje izrabi prirodne sile i kroz to poluči najveći
mogući dohodak. I samo onda, ako šumar umije svojom
stručnom spremom i svojim radom sve prilike u toliko izrabiti,
da postigne gore spomenuti cilj, odgovarat će njegovo
šumsko gospodarstvo glavnom zahtjevu, kojega se na šumsko
gospodarstvo dandanas stavlja i odbacivat će šumovlastniku
što veći i stalniji dohodak.


Od druge polovice prošloga stoljeća, od kada je Pressler
u svojoj knjizi „Der rationelle Waldwirt" postavio zasadu,
da šumoposjednici moraju računati sa svojim šumskim
posjedom baš isto tako, kao što se računa sa svakim drugim
kapitalom, počeo je provejavati sasvim novi duh šumsko
gospodarenje.


Po Pressleru je taj u šumu uloženi kapital dvovrstan :
jedan dio toga kapitala čini tlo, a drugi sastojina.


Dohodak obajuh tih kapitala tj. dohodak šum. posjeda,
sastojati će se iz unovčive drvne gromade, a prema tome
ovisiti će on o vrsti drveća, koju smo na posjedu uzgojili tj.
ovisiti će o sastojim.