DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — Štete, koje su nama gusjenice i hrastova medljika u hrastovim sastojinama prouzročili, pute nas takodjer na to da bude već u podmladku hrast u pretežnom broju zastupan. Time držimo da smo pitanje prorede, u koliko se tiče proredjivanja srednjodobnih sastojina donekle prama stavljenoj si zadaći i iskustvu izcrpili, nu prije nego što predjemo na buduću proredu ovih sastojina, odnosno proredu mladih sastojina držimo, da bi se imali uspjesi svake prorede brižno motriti, a naročito se pomoćju Preslerova svrdla za ustanovljenje prirasta (Zuwachs Bohrer) prirašćivanje istraživati, da se ustanovi, kako proreda upliviše na preostalu ponajpače buduću glavnu sastojinu. Za požaliti je što nemamo šumarsku pokusnu postaju, da se nisu izlučile pokusne površine u kojima bi se ustanovilo, kako pod istimi uvjeti djeluje slaba a kako jača proreda, pa kako se prema ovim razvija u obće neproredjena sastojina. Na temelju ovakovih opažanja, nebi naši nasljednici tapkali u tmini poput nas, već bi gospodarili po opažanju pozitivnog istraživanja našeg i svog vlastitog. II. Ponovne prorede starijih sastojina. Opravdano načelo prve prorede, najkonservativnije da se samo već potištena nuzgredna sastojina izvadi i unovči, neće moći kod izvadjanja slijedeće ili slijedećih proreda ostati lih mjerodavnim. Tu će se morati već vaditi i takva stabla, koja nisu potištena i odlučivati će za pridržanje prikladnost i vrijednost istih. Držimo, da ćemo u posavskim hrastovim sastojinama, iz dalje dole navedenih razloga morati ušutkati mnogu želju, da sadašnjom progalom djelujemo na tako poželjni prirast svjetlosti (Lichtungs-Zuwachs) unatoč tome što znamo, da taj prirast u posavskim hrasticima nije neznatan, kako nam dokazuju stabla nalazeća se na rubovih šuma i pokraj prosjeka. Stare hrastove sastojine potiču, iz šuma koje nisu nikad bile proredjene, |