DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — ostati će neosporiva inače vrijednost zaštite tla dosta dugo još temeljito neriješenim problemom. Svakako držim da ću ovdje tečajem cijele ove razprave dokazati potrebu brojnih stablimičnih analiza, jer ćemo u buduće samo na temelju istih moći obavljati racionalnu proredu. Konačno držim da se mora podržavanje graba kao nuzgredne sastojine do blizu konca obhodnje smatrati, ako ne jamačno po uzgoj glavne sastojine koristnim, a to barem indiferentnim. Zato, gdje je to iole moguće, nek se pridrži grab, jer je to vrst drva, koja najbolje zasjenu po glavnoj sastojini podnaša bez štete za svoju prikladnost kao drvo za tvorivo i ogrijev. Vaditi grab u svrhu da produciramo najbolja ogrijevna drva ne držimo ni uputnim ni probitačnim. d) Jasen. Odmah kod mog nastupa u državnu službu, tamo koncem sedamdesetih godina, slušao sam naše stare, sad već pokojne šumare kako su tvrdili, da hrast, akoprem u mladjim godinama po jasenu i brestu potišten, ovu zasjenu podnaša a kašnje ove u visini dostiže da skupa s njima glavnu sastojinu sačinjava. Ali tima tvrdnjama vidilo se da manjka čvrsto osvjedočenje i izkustvo ; hotjelo se s njima ušutkati bojazan, da se ne uzgoji mjesto poželjnih sastojina sa pretežnim hrastom, sastojine jasena i brijesta možda sa malom primjesom hrasta ili tek umetnutim hrastom. Samo pomanjkanje novčanih sredstava, ako ne za izvadjanje proreda to barem za pročišćenje ovih mladih branjevina, koje bi u tadašnje doba bezuvjetno pasivne bile, silili su na spomenute navode. Sto nam je g. Dr. Levaković u spomenutom članku svojima analizama hrasta, brijesta i jasena dokazao, to smo iz opažanja u šumi znali, ali svakako mu pripada zasluga da je izkustvo to stavio na solidni i dovoljno obrazloženi temelj. |