DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 —


ostati će neosporiva inače vrijednost zaštite tla dosta dugo
još temeljito neriješenim problemom.


Svakako držim da ću ovdje tečajem cijele ove razprave
dokazati potrebu brojnih stablimičnih analiza, jer ćemo u buduće
samo na temelju istih moći obavljati racionalnu proredu.


Konačno držim da se mora podržavanje graba kao nuzgredne
sastojine do blizu konca obhodnje smatrati, ako ne jamačno
po uzgoj glavne sastojine koristnim, a to barem indiferentnim.
Zato, gdje je to iole moguće, nek se pridrži grab, jer je to
vrst drva, koja najbolje zasjenu po glavnoj sastojini podnaša
bez štete za svoju prikladnost kao drvo za tvorivo i ogrijev.
Vaditi grab u svrhu da produciramo najbolja ogrijevna drva
ne držimo ni uputnim ni probitačnim.


d) Jasen.
Odmah kod mog nastupa u državnu službu, tamo koncem
sedamdesetih godina, slušao sam naše stare, sad već pokojne
šumare kako su tvrdili, da hrast, akoprem u mladjim godinama
po jasenu i brestu potišten, ovu zasjenu podnaša a kašnje
ove u visini dostiže da skupa s njima glavnu sastojinu
sačinjava.
Ali tima tvrdnjama vidilo se da manjka čvrsto osvjedočenje
i izkustvo ; hotjelo se s njima ušutkati bojazan, da se
ne uzgoji mjesto poželjnih sastojina sa pretežnim hrastom,
sastojine jasena i brijesta možda sa malom primjesom hrasta
ili tek umetnutim hrastom.
Samo pomanjkanje novčanih sredstava, ako ne za izvadjanje
proreda to barem za pročišćenje ovih mladih branjevina,
koje bi u tadašnje doba bezuvjetno pasivne bile, silili su na
spomenute navode.
Sto nam je g. Dr. Levaković u spomenutom članku svojima
analizama hrasta, brijesta i jasena dokazao, to smo iz
opažanja u šumi znali, ali svakako mu pripada zasluga da
je izkustvo to stavio na solidni i dovoljno obrazloženi temelj.