DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 — užitku svjetla i zraka ; čuvati ga dakle do dobe kad suharom postane, nema praktične ni ekonomske svrhe. Kako god se protivim, da se vadjenjem topole sklop prekida, to bi to sa klenom dozvolio ako su mu susjedi grab, jasen ili brest, kojim se prekinućem sklopa naškoditi ne može i neće, već im se progalom prirast unapredjuje a kako napred rečeno uživanju klena kao suhara predusreće. c) Grab. Pomanjkanje brojnih stablimičnih analiza raznih vrstih drva naših sastojina, nigdje se tako osjetljivo ne osjeća kao kod studije izvadjanja proreda. Mladi kolega naš Dr. A. Levaković u svom članku „Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u našoj Posavini" (vidi br. 8. Šumarskog lista od g. 1913.) donio je u stvar nešto pozitivna svjetla, nu kako je te pokuse morao za svoju disertaciju praviti o svom trošku, to jest u maloj mjeri, nemože si time cijeli predmet svrsi shodno temeljito i svestrano riješenim smatrati. Naročito nam manjka ustanovljenje blagotvornog upliva graba, kojega on u posavskim sastojinama, kao nuzgredna sastojina kao tlo zaštitavajuća i tlo poboljšavajuća vrst drva vrši. Tako samo iz opažanja u naravi znademo da hrastovi, pod čijom se krošnjom jedan grab ili više njih nalazi, razvijaju deblo svoje do zamjerne visine, savršena i odlična oblika, kojemu nikakva prigovora neima i takvi hrast idealom odgojitelja jest i biti mora. Prigovoriti će mi se da je plodno tlo posavske ravnice samo po sebi kadro takve bezprikorne forme hrastika i bez primjese graba producirati a mogla bi se poricati ondje i potreba poboljšanja tla, nu to su puka nagadjanja! No ako meni za korist graba i manjka dokaz analizom stabla, isto tako će mi protivnici ostati dužni pružiti pozitivni protudokaz. Pa ako nebi ja možda uspjeo, sa dokazom vrijednosti graba kao tlo i u posavskoj ravnici poboljšavajuće vrsti drva, |