DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 mnogostranog iskustva, da hrast najbolje uspijeva u smjesi sa jasenom, brestom, grabom i klenom, a na temelju ovog opažanja napuštaju naše imovne općine u koliko je to njima i ole moguće obzirom na potrebe njihovih pravoužitnika na paši i ogrijevnom drvu, uzgoj čistih hrastovih sastojina umjetnim načinom i pogoduju naravno pomladjivanje po nedvoumnom putokazu majke prirode. Samo u spomenutoj smjesi postigne hrast onu zamjernu visinu, upravni uzrast i krasni valjkasti oblik, u kratko, ova je smjesa učinila slavonski hrast onim što jest, naime vrst drva kojoj|na svijetu i u trgovini neima premca. Kako naše stare hrastove sastojine potiču iz sastojina, u kojima se svojedobno ni pašarilo* nije i koje su se lih naravnim načinom kao prašuma same od sebe proredile, to moramo tražiti uzor uzgoju naših sastojina u njima samima, da se neudaljimo od nepogrješivog putokaza prirode. Uočivši to vidimo, da najljepše hrastove nalazimo u gustim sastojinama, čega radi nam one moraju biti uzorom, dočim nam rijedke uzorom biti nemogu, jer vidimo kako je nedovoljni sklop nepovoljno djelovao na visinu, oblik i tehničku prikladnost stabala, a pogodovao samo urod žira i šumsku pašu. Da dakle uzgojimo sbilja samo najljepše i najvrijednije sastojine, moramo vazda nastojati da gusti sklop uzdržimo i da isti prekinut nebude. Znatna množina spavajućih oka na hrastovim stablima zabranjuje nam takodjer i iole oštriju proredu, jer bismo takvom uzgojili ako i ne kriva a ono za stalno granata stabla na štetu tehničke prikladnosti istih. Uz istaknuta načela „neprekidanje sklopa" u interesu uzgoja bezprikornih hrastova, obazrijeti ćemo se ponajprije nato : kako uplivišu ine primješane vrsti drva, na uzgoj glavne sastojine, ponajpače hrasta, a koji obziri će nama biti mjerodavnima ili bi barem imali biti mjerodavnima kod obavljanja prorede. * Paša u mladim sastojinama može se smatrati tijekom vrsti prorede, jer prolazeća marva suha i polusuha stabalca polomi i povalja. |