DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 27 <-- 27 --> PDF |
25 — Obavljanje proreda kronologičkim redom, naime u mladima srednjodobnima i u skoro sječivim sastojinama nećemo ovdje opisati već ćemo si usvojiti poredak koji je državna šumska uprava prihvatila za provadjanje proreda, a koji se, ako se uvaži program ove rasprave, prilagodjuje potrebama prakse. I. Proredjivanje srednjodobnih sastojina. Državna je šumska uprava započela pred tri godine sa proredom svojih srednjodobnih sastojina, počam od navršene 50 godišnje starosti, u posavskim hrasticima. Sbog ogromnih površina koje se prorediti imadu, i obzirom na velike površine pojedinih šumarija, koje su osim toga i inimi upravnimi poslovi dosta obterećene, kao što i radi manjkavog broja pomoćnog tehničkog osoblja, morala se je proreda preduzeti ponajprije usrednjodobnima sastojinama, da vrijedniji, materijal nuzgredne sastojine u ovo doba nesagnjije, ter se uz bezcijenu kao ležikovina i suhad unovčiti nemora. Proreda mladjih sastojina, u kojima se potreba prorede takodjer živo i osjeća, stavljena je na program ne daleke budućnosti. Prije nego što započmemo o obavljanju proreda potanje govoriti, moramo najprije istaknuti, da obilježba onih stabala, koja se proredom izdati imadu, mora uslijediti za vrijeme kad je šuma još oblistata, jer se samo u to doba može viditi koje je drveće za uzdržanje sklopa potrebno, kao što i ono, kojemu se vrh sušiti počima, ter se baš radi toga proredom i unovčuje. Kao svrhu prorede stavila je državna šumska uprava u ovim srednjodobnim sastojinama: racionalni uzgoj glavne sastojine. Kod ove prve prorede imadu se izdati, uz podpuno sačuvanje sklopa sastojine, sva potištena stabla, koja nisu za uzgoj glavne sastojine prikladna i koja su se radi pomanjkanja svjetla i zraka već djelomično osušila, ili bi predvidljivo na skoro to dočekala i nakon toga uginuti morala. Tekar prigodom budućih proreda imade se nastojati svrsi shodnom progalom (Lichtung) uplivisati na povoljniji prirast glavne sastojine. U opće je već poznato, na temelju |