DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- ly kojih bi visine i oblični brojevi svih stabala bili približno jednaki. U tom slučaju bilo bi stablo sa aritmetički srednjom temeljnicom eo ipso približno srednje stablo s obzirom na kockovnu sadržinu, te ne bi trebalo još posebno ustanovljivati srednju visinu i srednji oblični broj. Svrha je dakle izlučivanju debljinskih razreda ta, da se u pravilnim sastojinama olakša izbor pokusnih stabala (Guttenberg, na spom. mj., str. 231. i 232.), te da se prema tome kockovna sadržina sastojine uzmogne ustanoviti posve sigurno i točno. Stoga ne smiju granice debljinskih razreda ni u pravilnim sastojinama biti preširoke, a kamo li u nepravilnim. Po vinkovačkom pak načinu te su granice preširoke i u našim starim i kako već spomenuh, nepravilnim hrastovim sastojinama. Tehnička, dužina i tehnički oblični broj vinkovačkog načina ne mogu uostalom u nikojem slučaju, bile granice pojedinih debljinskih razreda ma kako uske, biti ovisni o prsnom promjeru odnosno temeljnici, te bi stoga u našim starim hrasticima sa stanovišta same dendrometrije svako izlučivanje pojedinih debljinskih razreda bilo uopće izlišno. I doista, spomenuta tri debljinska razreda kod vinkovačkog načina nisu izlučena po načelima dendrometrije, nego po principima nauke o računanju vrijednosti šuma, te bi ih valjalo zapravo nazvati vrijednosnim razredima. U cjenicima brodske imovne općine vidjeti je svagdje, da su cijene tehnički uporabive hrastovine razvrstane prema ovim trim razredima (do 80 cm, zatim od 81 do 105 cm, te od 106 cm prsnog promjera gore). Da li ta vrijednosna razredba odgovara faktičnom porastu jedinične cijene već prema porastu prsne debljine, ostaje otvoreno pitanje, koje nas se ali ovdje ništa ne tiče. No fakat je, da se ova razredba stabala ne smije stavljati u nikakovu svezu sa znanstvenom dendrometrijom. |