DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — njivanju, te uporaba pokusnih stabala nema kod ujega nikakova smisla. Kod vinkovackog se načina faktor g na nekim deblima ustanovljuje mjerenjem, a na mnogima okularnim ocjenjivanjem. Faktor h ustanovljuje se ovdje takodjer na svakom pojedinom deblu, što doduše na stvari ne mijenja mnogo, no ustanovljuje se zapravo samo okularnim ocjenjivanjem. Ovo se tiče još više faktora f. Vinkovački način ustanovljivanja kockovne sadržine sastojim! ne može se dakle ubrojiti u metode, koje se osnivaju na mjerenju, te je stoga kod vinkovackog načina sa stanovišta znanstvene dendrometrije upravo neshvatljiva ne samo ona pomnja, kojom se oborena pokusna stabla kubiraju (metoda sekcijoniranja u sekcijama od 1 met.), nego i svaka upotreba pokusnih stabala uopće. Skroz je krivo naime mišljenje, da će se pedantnim kubiranjem po jednog pokusnog stabla za svaki debljinski razred eliminirati krupne pogreške na okularnom ocjenjivanju osnovanih procjenbenih predradnja. (A d 2.) Od ostalih u Borošićevom šumarsko-lovačkom kalendaru pod točkom I., B, 2 opisanih načina luči Urichov i Hartigov način sastojinu također u debljinske razrede (Starkeklassen), no Urichov način luči je u razrede sa jednakim brojem stabala, a Hartigov način u razrede sa jednakim zbrojem temeljnica. Draudtov pak način luči sastojinu u debljinske stepene (Starke-stufen), a „način po poprečnom stablu" (Bestandesmittelstamm) ne izlučuje uopće debljinskih razreda, nego se cijela sastojina smatra kao jedan razred. Svrha izlučivanju debljinskih razreda leži po pravilima znanstvene dendrometrije poglavito u tome, da se u sastojinama, u kojim se visina i oblični broj mogu smatrati funkcijama prsnog promjera odnosno temeljnice (dakle u pravilnim sastojinama), sačine grupe pojedinih stabala, unutar |