DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 17 str. 73), a pogotovo je to nemoguće u našim starim hrastićima, gdje nam u tom pogledu nije niti srednja temeljnica od nikakve pomoći. Po pravilima dendrometrije trebalo bi stoga i u pravilnim sastojinama za svaki debljinski razred izabrati i oboriti više pokusnih stabala sa približno srednjom drvnom punoćom, da se tako po mogućnosti pojedine razlike od prave srednje drvne punoće medjusobno izjednače. U našim starim hrasticima pak ne bismo mogli niti okularnim odabiranjem više pokusnih stabala za svaki debljinski razred sa nikakovom sigurnošću ustanoviti srednji tehnički oblični broj svih debala u razredu, a kamo li obaranjem samo po jednog pokusncg stabla za svaki debljinski razred. Kod ovog se načina dakle i treći od faktora g, h i f, koji odredjuju kockovnu sadržinu srednjeg stabla, vrlo pogrješno ustanovljuje. Prema tome ni tehnička kockovna sadržina oborenog pokusnog stabla nigda ne može ni izdaleka odgovarati tehničkoj kockovnoj sadržini pravog srednjeg stabla. Da će stoga i tehnička kockovna sadržina svakog pojedinog debljinskog razreda, a prema tome i tehnička kubatura cijele sastojine biti skroz pogrješna, jasno je tim više, jer se pogrješka iz malenog mjerila prenaša u veliho (Schwappach, na spom. mjestu, str. 95). Po Mulleru (na spom. mj., str. 239 i 240) je svrha uporabi pokusnih stabala kod ustanovljivanja kockovne sadržine sastojinâ samo to, da se kod metoda, koje se osnivaju na mjerenju (Messungs-methoden) — nasuprot metodamu, koje se osnivaju na okularnom ocjenjivanju (Schatzungs-methoden) — ne moraju sva tri faktora, koji odredjuju kockovnu sadržinu pojedinog stabla (naime g, h i f), mjeriti baš na svakom pojedinom stojećem stablu. Ta se tri faktora ali svakako moraju pomno mjeriti i to g na svakom pojedinom, a h i f samo na pokusnom stablu. Inače se dotično ustanovljivanje kockovne sadržine sastojinâ ne osniva na mjerenju, nego na okularnorn ocje |