DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 9 — telja ispada okularna ocjena gotovo kod svakog stabla ili previsoko ili prenisko". Sve kad bi stoga maksimalna pogrješka kod okularnog ocjenivanja iznosila samo 5 cm (jedinica ocjenivanja), ni onda ne bi srednja temeljnica, proračunata dijelom iz mjerenih, dijelom iz ocijenjenih promjera (vidi skrižaljku A, str. 10), odgovarala pravoj srednjoj temeljnici t. j . onoj, koju bismo dobili, kad bismo sve promjere samo mjerili (vidi skrižaljku B, str. 11.), iz jednostavnog razloga, jer su mnogi promjeri — ma i neznatno — pogrješni. Uzmimo taj najpovoljniji od svih slučajeva t. j . da pogrješka iznosi maksimalno + 5 cm i da se kod pojedinih ocijenjenih promjera, počevši od najmanjeg do najvećeg, izmjenice giblje izmedju (-1- 1) i (+ 5) cm. Najmanji ocijenjeni promjer bio bi prema tome za (+ 1) cm veći od pravoga, slijedeći za (+2 ; cm, (i- 3) cm, (+4), (4-5, (+1), (-. 2) cm. itd. Za primjer uzeti ćemo procjenbeni elaborat jedne od nedavno procijenjenih sječina sreza Cunjevci (šumarija br. V. Otok). U skrižaljki A.) skupio sam sva debla toga procjenbenog elaborata i to kako ona sa mjerenim prsnim promjerom, tako i ona sa ocijenjenim prsnim promjerom. Zbrojem temeljnica svih tih debala i razdiobom sa brojem debala izračunao sam pogrješne srednje temeljnice pojedinih debljinskih razreda. U skrižaljki B.) izračunao sam, u predpostavci da se je pogrješka kod ocjenivanja promjera gibala u gornjem smislu i u navedenim granicama, prave srednje temeljnice pojedinih debljinskih razreda*. * Temeljnice pojedinih debljinskih stepena (Stârkestufen) nisam vadio iz tablica kružnih ploha nego sam ih, da izbjegnem eventualnim štamparskim pogrješkama u tim tablicama i jer te tablice sežu samo do 130 cm promjera, sâm računao. Kod uporabe Ludolfovog broja ograničio sam se na prve dvije decimale, te se stoga pojedine izračunate temeljnice nešto razlikuju od onih iz tablica. Ovo dakako ne mijenja na stvari ništa, jer je isti faktor 3i4 upotrebljen u obim skrižaljkama (A i B), te diferencija od 0-00159 dolazi do izražaja kod svih kružnih ploha u istoj mjeri. |