DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 402 — pregusto posadjene, neokopane i odavna ostavljene u ledini. Redovito okapanje i klaštrenje maslina zapriječiti će znatno širenje ove bo lesti. Ako se je čadjavica pojavila usljed toga, što je maslina bila napadnuta od medica, tada treba ove pobijati, o čemu će kasnije biti govora. Gnjiloća ili trulika se pojavljuje na razne načine i usljed raznih uzroka. Stablo, koje strada od gnjiloće, slabe je vegetacije, lišće mu je sitnije i blijedo-zelenkaste boje, resa većinom jalova, plod sitan i lako otpada. .Gnjiloća u deblu nastaje uslijed lošeg klaštrenja, kad voda zamire u drvu uslijed rana i uslijed starosti. Gnjilo drvo treba odstraniti gujbom, te ostaviti ranu posve glatku da se voda nigdje ne zaustavlja. U krajevima, gdje maslina tešto uspijeva, bilo radi prevelike visine nad morem, bilo radi sjevernog položaja, dobro je da se ove rane zamažu mješavinom od gašenog klaka, gnjile zemlje (ilovače^ i balege od goveda (u jednakim dijelovima) u vodi. U teškim i vlažnim zemljama mogu masline stradati od gnjiloće na panju i korenu. Bolesni dijelovi korena zaudaraju po plijesni, kora se dade lako odlupiti, a drvo postane meko i crvenkaste boje. Na površini kore razvijaju se tamne niti jedne gljivice (Ryzomorpha subteranea, Pers.) a takodjer i izmedju kore i drva (Ryzomorpha subcorticalis, Pers), tako, da se ne može dalje stvarati novo drveno tkivo, a te niti nijesu drugo već micel gljivice Armillaria mellea Vall. (ili Agaric us melleus, Vall.), koja se zatim pojavljuje pri površini zemlje na podanku panja i proviruje u skupinama iz pukotina kore otkrivenih žila. Da li je gnjiloća žila posljedica ove gljivice, ili ona dolazi na već istrunulo korenje, to još nije posve |