DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 449 — dilo na tom, da su dijelovi panja, koje čovjek jedva može maknuti, poletjeli u vis do vrha okolo stojećih stabala. Trošak oko vadjenja ovog panja iznosio je do 6-— K, a radnici ga nebi vadili, kako sami kažu — ni za 20— K. Malo zatim izbačeno je sa istim uspjehom u isti čas nekoliko panjeva manjih dimenzija, udaljenih medjusobno 5—6 m. Prednost krčenja astralitom pred ručnim načinom krčenja sastoji se u tome, što je trošak krčenja debelih panjeva manji od ručnog krčenja, a pored toga rastrgani dijelovi panjeva i korijenja mogu se odmah upotrediti za gorivo, a dotično zemljište može se odmah u proljeće nesmetano obradjivati. Osim toga tlo se prorahli i postaje pristupačnije za vodu i zrak. Kod ovog načina krčenja netrebamo voditi računa o radnicima, jer dva su radnika dovoljna, da na dan 50, a i više panjeva dignu u zrak. Vrijedno je i to spomenuti, da se uslijed eksplozije na dotičnom mjestu unište sve ličinke i kukuljice raznih štetnih zareznika, miševi, a i drage manje i štetne životinje. Uzevši sve ovo u obzir možemo s pravom reći, da je uporaba ovog modernog načina krčenja panjeva jedan veliki napredak za šumsko gospodarstvo, a naša je dužnost da pratimo i po mogućnosti udomimo sve korisne tehničke pronalaske kulturnog svijeta. Nu da se pod dojmom ovih uspjelih demonstracija nebi u praksi, kod izbora načina krčenja prenaglili, dobro je, da smo prilikom ove naše ekskurzije istog dana čuli, da se neisplati rabiti astralit za krčenje mladih, još nezrelih sastojina. Ponijevši u budući svoj život još jedno novo iskustvo, nastavistno put kroz siromašna sela: Dobrović, Bazije i Nove Bazije, sa trošnim i slamom pokritim kućicama, koje su nas i nehotice podsjetile na onu u nacijonalnoj ekonomiji utvrdjenu istinu, da u blizini velikih latifundija vlada siromaštvo i bijeda medju okolnim pučanstvom. Prolazeći dalje kroz lijepe šume „Jasenik" za malj stigosmo u s lo Ćadjavicu, a odavle cestom preko prostranih polja kroz oblake slavonske prašine u Senkovce, gdje je majur grofa Draškovića. Uz majur postoji moderno uredjena tvornica žeste, koja iz krumpira proizvodi alkohol, te koju smo sa velikim interesom razgledali; za 1 hl. žeste dobije tvornica 8 K subvencije od države. Odmorivši se ovdje u ugodnom društvu mjestne gospode činovnika, nastavili smo dalje put u Slatinu, gdje smo po drugi put noćiti morali. Došavši u Slatinu razgledali smo prije zalaza sunca još i Schaumburg-Lippeovu tvornicu šampanjca, u kojoj smo žalibože mogli samo u malom vidjeti pripravu istog iz starog vina, budući, da se tvornica iz Slatine premješta u Vilâny, te je uslijed toga posao bio |