DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 446 stupovi
za brzojave, troškovi iznose 5 fil. po tek. metru,.
a prodajna cijena im je 5—6 K po komadu na kolodvor postavljeno.
Brzojavni stupovi koji nemaju propisanu dužinu i debljinu prodani
su kao stupovi, za hmelj za 23 K po 1 m3, dok troškovi izrade stoje
4 fil. po tek. metru.


Prigodom razgledanja raznih vrsta robe susreli smo se ovdje
prvi put s „belgijskim podvlakama," koje otpremaju preko Rijeke u
Belgiju. Ove se šalju u okruglom stanju, dakle ne izradjuju se, nego
se samo ogule i prepile. Minimalna debljina trupca mora iznositi
27-32 centimetara.


Sva ova gradja, kako već spomenusmo, produkt je 50 g. šume
„Petrovac" koja se proteže sjeverno od želj. pruge Mikleuš-Čačinci.
Umjesto šume pruža se danas pred nama gola nepregledna ravnica,
na kojoj se ovdje-ondje vide crne hrpe ugljenika. Sa šumarskog gledišta
požalili smo sječu tako mladih i nezrelih sastojina, nu do ovoga
je moralo doći! Istina je da je ovim krčenjem učinjena prevelika
šteta, ali uvaživ da je tlo prikladno za poljodjelsku kulturu, to s
narodno-gospodarskog stanovišta ne možemo mu ništa prigovoriti,
jer tamo, gdje raste kukuruz i pšenica, ne može danas biti mjesta
šumi. Pogotovo to vrijedi ako uzmemo u obzir, da u ovom kotaru
od cjelokupne površine zapremaju šume preko 49% površine.


Kao što rekosmo, ovo su bile 50 god. stare mješovite hrastove
i bukove sastojine sa umetnutim hrastom i jasenom; broj stabala po
jutru iznosio je 404 komada, sa drvnom masom od 130 m3, od koje
drvne mase otpada 29% na gradju, 53% na ogrjevno drvo, a preostalih
18% su sječene oblice upotrebljene za paljenje ugljena.


Prema uporabnoj vrijednosti i dimenzijama kupile su ovu drvnu
masu tri tvrtke i to : sva hrastova stabla s promjerom od 10—40 cm
kupila je tvrdka A. Engel & Sohn iz Pećuha, a plaća za stabla od
11 — 30 cm debela 14 K, a za stabla od 30—50 cm 30 K po m3 u vagon
postavljeno. Otpadke, granje i sve ono drvo, koje nije za gradju
sposobno uzela je tvrdka S. Deutsch iz Slatine, prosječno plativši
20 K po m8. Sortimente većih dimenzija dužan je grof Drašković postaviti
na kolodvor, a iz tanjeg materijala od 4—11 cm pali se odmah
na licu mjesta ugljen.


Pregledavanje ugljenika bilo je tim interesantnije, budući ih je bio
veći broj, te su se nalazili u raznim stadijima pougljivanja. Sto se t če
samog pougljivanja, upotrebljuju još od prije 1000 god. poznatu metodu,
kojom su se od davnine služili južni Slaveni iskoristujući svoje
neprohodne prašume. Poslove oko pougljivanja vode većim dijelom
Talijani, koji su u tom poslu zaista vještaci. Tok pougljivanja teče