DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 48 <-- 48 --> PDF |
_ 444 toj abnormalnosti leži u tome, što su ove šume u godinama 1885., 1887. i 1891. postradale od gusjenica. Razgledajući sječinu upozorio nas je zastupnik spomenute tvrdke g. Adler kod mnogo objekata na sve momente, na koje se mora paziti prilikom izrade hrastove sirovine u trgovačku robu, da se poluči što veći financialni efekat. Uz put smo na hrpi izradjenih dužica proračunali broj akova duge. Sa osobitim interesom posmatrali smo dovlačenje trupaca do šum. željeznice pomoću zaprega vlakom, i kako ih radnici sa „cepinima" utovaruju u vagone. Doskora su bili svi vagoni natovareni, te i mi posjedavši na željeznicu krenusmo natrag da razgledamo pilanu pomenutog društva, koja se nalazi kod željezničke stanice u Virovitici. Velika je to moderno uredjena pilana sa preko 50 jut. velikim, lijepo uredjenim skladištem drva, punim raznovrsne izradjene i neizradjene robe. Razumije se, da se u ovoj nepreglednoj količini robe nismo mogli potanko pozabaviti sa svim pojedinim vrstama, već smo specijalno pažnju posvetili važnijim sortimentima kao štosu: vagenšusi, bouli, frizi, dugoni, furniri itd. Promatrajući sve to, sada smo tek dobili pravi pojam o vrijednosti naših slavonskih hrastika, koji su prije nekoliko decenija pali pod teškim udarcima sjekira i bili izradjeni u francusku dugu, te gledajući očima današnje moderno iskorišćivanje kud i kamo lošijih sastojina — s radošću konstatujemo, da je učinjen jedan veliki korak naprijed u iskorišćivanju naših slavonskih hrastika. No pri tom nas je obuzimala bojazan, da će iz prošlih vremena zaostale zalihe doskora biti izcrpljene, i da će nastupiti zastoj, koji će obuhvatiti dugi niz godina, koji će ostaviti vidljiv trag u odnošajima naše trgovine drvom i drvne industrije. Vrijedno je spomenuti da je pilana pokrivena sa moderno konstruiranim i novoizumljenim krovištem, koje su izradjivali baš u tu svrhu iz Njemačke dovedeni tesari. Pilana radi sa 1000 HP, a izradjuje godišnje oko 60.000 m3, pritom je zaposleno dnevno do 500 radnika. Ostavivši Viroviticu puni zadovoljstva i duboke zahvalnosti gg., koja su nas toga dana na putu pratila, krenusmo po programu pod večer u Slatinu na konak. Odmorivši se ovdje, krenusmo sutradan rano željeznicom u Mikleuš na daljnje razgledanje podravinskih šuma grofa Draškovića. U Mikleušu kraj kolodvora imali smo prilike vidjeti jedno čedno poduzeće g. Singera, koji se bavi izradbom bukovine u razne produkte. Glavni produkti izradbe su vile za sijeno, razne vrste pekarskih lopata kao i običnih lopata, zatim kosišta, držci za motike, sjekire |