DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 48     <-- 48 -->        PDF

_ 444


toj abnormalnosti leži u tome, što su ove šume u godinama 1885.,
1887. i 1891. postradale od gusjenica.
Razgledajući sječinu upozorio nas je zastupnik spomenute tvrdke


g. Adler kod mnogo objekata na sve momente, na koje se mora paziti
prilikom izrade hrastove sirovine u trgovačku robu, da se poluči
što veći financialni efekat. Uz put smo na hrpi izradjenih dužica proračunali
broj akova duge.
Sa osobitim interesom posmatrali smo dovlačenje trupaca do
šum. željeznice pomoću zaprega vlakom, i kako ih radnici sa „cepinima"
utovaruju u vagone. Doskora su bili svi vagoni natovareni,
te i mi posjedavši na željeznicu krenusmo natrag da razgledamo pilanu
pomenutog društva, koja se nalazi kod željezničke stanice u
Virovitici.


Velika je to moderno uredjena pilana sa preko 50 jut. velikim,
lijepo uredjenim skladištem drva, punim raznovrsne izradjene i neizradjene
robe. Razumije se, da se u ovoj nepreglednoj količini robe
nismo mogli potanko pozabaviti sa svim pojedinim vrstama, već smo
specijalno pažnju posvetili važnijim sortimentima kao štosu: vagenšusi,
bouli, frizi, dugoni, furniri itd. Promatrajući sve to, sada smo
tek dobili pravi pojam o vrijednosti naših slavonskih hrastika, koji
su prije nekoliko decenija pali pod teškim udarcima sjekira i bili izradjeni
u francusku dugu, te gledajući očima današnje moderno iskorišćivanje
kud i kamo lošijih sastojina — s radošću konstatujemo, da je
učinjen jedan veliki korak naprijed u iskorišćivanju naših slavonskih
hrastika. No pri tom nas je obuzimala bojazan, da će iz prošlih vremena
zaostale zalihe doskora biti izcrpljene, i da će nastupiti zastoj,
koji će obuhvatiti dugi niz godina, koji će ostaviti vidljiv trag u odnošajima
naše trgovine drvom i drvne industrije.


Vrijedno je spomenuti da je pilana pokrivena sa moderno konstruiranim
i novoizumljenim krovištem, koje su izradjivali baš u tu
svrhu iz Njemačke dovedeni tesari. Pilana radi sa 1000 HP, a izradjuje
godišnje oko 60.000 m3, pritom je zaposleno dnevno do 500
radnika. Ostavivši Viroviticu puni zadovoljstva i duboke zahvalnosti
gg., koja su nas toga dana na putu pratila, krenusmo po programu
pod večer u Slatinu na konak. Odmorivši se ovdje, krenusmo sutradan
rano željeznicom u Mikleuš na daljnje razgledanje podravinskih
šuma grofa Draškovića.


U Mikleušu kraj kolodvora imali smo prilike vidjeti jedno čedno
poduzeće g. Singera, koji se bavi izradbom bukovine u razne produkte.
Glavni produkti izradbe su vile za sijeno, razne vrste pekarskih
lopata kao i običnih lopata, zatim kosišta, držci za motike, sjekire