DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 441 —


bez podmlatka. Budući da se po današnjem principu gospodarenja
ovakove šume „cjelice" pretvaraju u mješovite hrastove i bukove
šume, upozoreni smo od naših vodica na sve momente, koje moramo
uzeti u obzir prilikom provadjanja istog. Da vidimo, kako se to i u
praksi obavlja, te da iz toga crpimo što više koristi — označivao je
pred našim očima vlastelinski šumar gosp. Henking sva ona stabla,
koja se radi progale imadu izvaditi. Kod ovog posla pazio je naročito
na to, da stabla budu jednolično na površini razdijeljena, i da
im krošnje budu malo progaljene tako, da pod njima „svjetlo titra".


Proces pretvaranja ovakih šuma u mješovite hrastove i bukove
šume, obavljaju pomoću oplodne sječe i sjetve žira — dakle kombinacija
prirodnog i umjetnog načina pomladjenja. Za razvoj hrastovih
biljka ne bi bila baš potrebna zasjena starih bukovih stabala, ali se
ova ostavljaju lih radi zaštite mladih bukovih biljaka.


Ciljeli ovaj proces sastoji se u tome, da se šuma „cjelica" jedanput
prozrači i to vadeći podstojna, suha i sva ona stabla, koja
nisu za oplodnju potrebna. Na taj način ukloni se od prilike Vs drvne
mase cijele sastojine, a time je udovoljeno svim uvjetima za prirodno
pomladjenje bukove sastojine. Kada tlo ozeleni — što je dokaz,
da je progala dobro obavljena, i da je tlo za oplodnju prikladno —
pristupa se umjetnom pomladjenju hrasta. Sa posebno napravljenom
lopaticom nadigne radnik zemlju, baci pod busen 2—3 žira, te zemlju
malo pritisne nogom, što opetuje otprilike na svakom daljnjem koraku.
Na ovaj način utroši se po ha oko 1*5 hl žira. Troškovi ovake
sjetve iznose K 5 — po ha, a uzevši u obzir, da ovdje 1 hl žira stoji
12´— K, to bi ukupni izdatci oko pomladjenja iznosili 23-— K po ha.
Na višim položajima forsiraju kitnjak, dočim na nižima stoji lužnjak.


Kada je pomladak već odrastao, uklone se zaostala stabla, što
se čini redovno poslije 4—5 god. Prema svemu ovome vidimo, da
je upotrebljen samo oplodni i dovršni sijek, dok ostali u oplodnoj
sječi poznati sijekovi, otpadaju.


Ostavivši šumu „cjelicu", put nas je vodio pored jedne, na
ovaj način već pomladjene sastojine, u kojoj se hrastov pomladak
nije normalno mogao razviti, jer stara stabla nisu za vremena posječena,
nego zbog nedavne prodaje vlastelinskih šuma još i danas
zasjenjuju za svjetlom težeći pomladak.


Od jednakog interesa bila je za nas i njega sastojina, koja se
ovdje po pravilima nauke o uzgoju šuma upravo uzorno obavlja.
Zasluga za to ide u prvom redu bivšeg vlastelinskog šum. savjetnika
Vilima Mullera, koji je sebi uzgojem onih šuma trajan spomen podigao.
A da je to zaista tako, svjedočile su nam na gore opisani