DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 438 — Ekskurzija slušača kr. šum. akademije zagrebačke u slavonske šume. Kao svake, tako i ove godine poduzeli su slušači IH. i IV. tečaja kr. šum. akademije potporom kr. zem. vlade, pod vodstvom svojih profesora Dr. Gj. Nenadića i Dr. A. Petračića veliku naučnu ekskurziju i to kroz šume bivšeg vlastelinstva Schaumburg-Lippea, baruna Gutmanna i Rudolfa grofa Normana valpovačkog. Pošavši dne 2. lipnja iz Zagreba željeznicom preko Križevaca i Bjelovara u Viroviticu, gdje prenoćismo, podjosmo sutradan u jutro rano na razgledanje šuma bivšeg vlastelinstva virovitičkog. Vodiči i tumači u ovom području bili su nam g. g. vlastelinski šum. nadzornik Gjuro Millier i kr. žup. šum. nadzornik Rudolf Kolibaš, koji nam u kratko predočiše historijat ovih šuma. Knei Schaumburg-Lippe kupio je u svoje doba ova dobra od obitelji grofova Pejaćević, barunice Spišić-Bukovačke i plemića Mihalović. Cjelokupna površina ovog vlastelinstva iznosi 70.030 jutara, od kojeg otpada 43% na oranice, a 57% na šume; šume su prema terenskim odnošajima podijeljene na brdske (23.000 jut.) i podravinske (17.000 jut.). Brdske su šume bile skoro čiste 100-godišnje bukove sastojine, od kojih je vel´ki dio uzornim gospodarenjem pretvoren u mješovite hrastove i grabove sastojine, koje su danas 20—30 god. stare. Sječa i izradba vodila se u vlastitoj režiji. A nekadašnje stare podravske hrastike zamijenjuju danas većinom uzorne, 20—50 god. stare, čiste hrastove sastojine, koje je izradila francuska firma „Société d´ Im portation de chene". U ovakom stanju i uzorno gospodarene stajala su sve ove šume do 1911 god, kada je nakon smrti kneza Gjure Schaumburg-Lippea radi razdjelenja posjeda medju mnogobrojne njegove nasljednike moralo doći do prodaje vlastelinstva Podravske šume i čitavo gospodarstvo (30.000 jut.) zajedno sa čitavim fundusom instiuctusom, kupio je 1911 god. hrvatski vlastelin grof Drašković-Trakoščanski za 32,000.000 K. Prigodom ovog kupa podigaoje on, vele, zajam od 1*5,000.000 K, te da omogući otplatu navedene svote, odlučio je, da neke dijelove šume iskrči, a tlo razproda. Uslijed toga dodjoše do sječe nezrele hrastove sastojine, koje od našeg šum. gospodarskog gledišta bješe vječna šteta posjeći. Godinu dana kasnije dodjoše do prodaje preostale brdske bukove šume ovog vlastelinstva, koje je kupila tvrdka „Société des Bois de Hongrie et Slavonie," čije je sjedište u Algiru, za 15,500.000 K. s |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 439 — Na taj je način cijelo virovitičko vlastelinstvo prodano za ukupno 47,500.000 K. Još 1908 god. radilo se o prodaji ovog vlastelinstva, te je o tome bila ponukom kr. zem. vlade zainteresovana i brodska imovna općina, kojoj je faktično bila ponuda i stavljena za 42,000.000 K. Naime držalo se, je da se tim kupom ne bi okoristila samo brodska imovna općina, već i okolne zemlj. zajednice i pojedinci, koji svojim posjedom sa spomenutim vlastelinstvom graniče. No, kako je poznato, ovaj se kup nije ostvario, budući se držalo, da su spomenute šume i gospodarska zemljišta previsoko taksirana. Prije, nego što ćemo krenuti šum. željeznicom u brdske šume, razgledali smo francusku prenosnu pilanu i veliku pilanu, koja se dogradjuje, a koje pilane su vlastničtvo spomenute tvrdke „Société des Bois de Hongrie et Slavonie." Prenosnu smo pilu posmatrali velikim interesom, budući da ni jedan od nas nije imao prilike do sada ovaku pilu vidjeti, a tim više, što je ista bila u pogonu. Ova pila sastoji se iz običnog parnog stroja, koji radi sa 26 HP, te pomoću transmisije stavlja u gibanje nitnu pilu, koja je na kotačima razapeta. Mjesto, na kojem sve to stoji, pokriveno je jednostavnim drvenim krovom. Za sada su se ograničili jedino na rezanje grabovih klada i bukovih podvlaka, kojih dnevno izrade oko 200—230 komada. Pred velikom pilanom nalazi se lijepo uredjeno skladište, koje će snabdijevati drvom šumska željeznica, koja se proteže do samih sječnih sastojina. Ležišta za trupce su osobito praktično udešena; naime podignuta su u visini vagona tako, da se trupci bez velikog utroška sile, lako na vagone utovaruju i istovaruju. Poslovi oko dogotavljanja ove pilane približuju se kraju tako, da će ista za par dana početi raditi. Pilana će raditi sa tri jarma, od kojih je jedan udešen za trupce s promjerom od 1 m, drugi za trupce s promjerom od 70 cm, a treći s promjerom od 60 cm. Za pogon ovih pila izračunata je potrebna sila od 150 HP, a stroj će faktično imati 230 HP. Troškovi oko izgradnje ove pilane iznose 180.000 K, a od toga otpada oko 100.000 K samo na strojeve. Oni se nadaju, da će im se ta svota amortizirati za 10 god., a da se to zaista i dogodi, mora pilana godišnje bar 20.000 m:1 izraditi. Parni stroj ložiti će se pilovinom i drvenim odpadcima, a suvišak na ovima prodavati će se okolnom žiteljstvu. Spomena je vrijedno, da će uprava zatupljene pile slati na oštrenje u Francesku, jer će tamo vele oštrenje stojati 3 K po komadu, dok bi ih ovdje stojalo 7 K. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 440 — Razgledavši pilanu, posjedasmo na šum. željeznicu, iskićenu narodnom hrvatskom zastavom i zelenim hrastovim grančicama, koja nas je u ugodnom raspoloženju odvezla u brdske šume. Prije 12. god. bio je knez Schaumburg-Lippe prinudjen, da radi skupog i teškog izvoza šum. proizvoda, izgradi što rentabilnije prometno sredstvo t. j . — ovu šum željeznicu. Zadatak ovog prometila jest, da sa sječina u brdskim šumama izvozi drvo na pilanu i virovitičku željezničku postaju, kod koje je danas podignuto veliko skladište drva. Glavna pruga je dugačka 11´760 km, a od ove se odvaja još jedan ogranak sa dužinom od 6 km. Pruga je izradjena sa 60 cm širokim kolosjekom, a težina na njoj upotrebljenih tračnica jes 9 kg. po tek. metru, što je po pravilu minimalna težina za šum. željeznice sa parnim pogonom. Prilikom izgradnje glavne pruge i za nabavu nužnih vagona utrošeno je 116.000 K t. j . po tek. kilometru izdana je svota od 10.000 K. Još nam valja ovdje istaći da su vagoni izradjivani u vlastitoj režiji a time prištedijeno 300 K po komadu, što je svakako znatno umanjilo ukupne izdatke za ovo poduzeće. Istim kupoprodajnim ugozorom, kojim su brdske šume prodane, stekla je spomenuta tvrdka ujedno i pravo uporabe ove željeznice uz stanovitu oštetu. Da pravu sliku o vrijednosti ove željeznice predočimo, spominjemo još i to, da su za vrijeme ove prodaje bile zaposlene tri lokomotive, a sada je zbog većeg i življeg prometa kupljena još jedna lokomotiva od kojih jedna radi s 40, a ostale sa 30 HP. Jedna ovakova lokomotiva može vući 20 vagona, a uzevši u obzir, da u svaki vagon stane 8 prost, metara drva, to se u jedanput može otpremiti oko 160 prost. m. drva. Za grijanje parnog kotla rabe drvo — ponajviše oblice. Nakon kratke vožnje ubavom dolinom pored starih sječa desno i lijevo, dodjosmo k cilju. Uz mali napor, gazeći po vlažnoj travi gospodarskih prosjeka, koje se protežu kroz 20—30 godišnje mješovite hrastove i grabo.e sastojine — stigosmo u stare bukove šume. Pred nama se prostire stara, hiadovita bukova sastojina, koja nam bez sumnje pruža sliku onih šuma, koje su ne baš tako davno pokrivale veliki dio ove površine. Istina, ova se slika mijenja i polagano će je nestati. Na mjesto onih starih bujnih bukovih šuma, stupiti će, — priznati se mora — ako i ne ta´ bukove sastojine, sa manjom obhodnjom, u kojima će hrast biti zastupan sa više od 50% smjese. U ovoj šumi zastupani su svi dobni razredi, što je karakteristika naših starih bukovih šuma. Ona je pregusta, te je u glavnom |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 441 — bez podmlatka. Budući da se po današnjem principu gospodarenja ovakove šume „cjelice" pretvaraju u mješovite hrastove i bukove šume, upozoreni smo od naših vodica na sve momente, koje moramo uzeti u obzir prilikom provadjanja istog. Da vidimo, kako se to i u praksi obavlja, te da iz toga crpimo što više koristi — označivao je pred našim očima vlastelinski šumar gosp. Henking sva ona stabla, koja se radi progale imadu izvaditi. Kod ovog posla pazio je naročito na to, da stabla budu jednolično na površini razdijeljena, i da im krošnje budu malo progaljene tako, da pod njima „svjetlo titra". Proces pretvaranja ovakih šuma u mješovite hrastove i bukove šume, obavljaju pomoću oplodne sječe i sjetve žira — dakle kombinacija prirodnog i umjetnog načina pomladjenja. Za razvoj hrastovih biljka ne bi bila baš potrebna zasjena starih bukovih stabala, ali se ova ostavljaju lih radi zaštite mladih bukovih biljaka. Ciljeli ovaj proces sastoji se u tome, da se šuma „cjelica" jedanput prozrači i to vadeći podstojna, suha i sva ona stabla, koja nisu za oplodnju potrebna. Na taj način ukloni se od prilike Vs drvne mase cijele sastojine, a time je udovoljeno svim uvjetima za prirodno pomladjenje bukove sastojine. Kada tlo ozeleni — što je dokaz, da je progala dobro obavljena, i da je tlo za oplodnju prikladno — pristupa se umjetnom pomladjenju hrasta. Sa posebno napravljenom lopaticom nadigne radnik zemlju, baci pod busen 2—3 žira, te zemlju malo pritisne nogom, što opetuje otprilike na svakom daljnjem koraku. Na ovaj način utroši se po ha oko 1*5 hl žira. Troškovi ovake sjetve iznose K 5 — po ha, a uzevši u obzir, da ovdje 1 hl žira stoji 12´— K, to bi ukupni izdatci oko pomladjenja iznosili 23-— K po ha. Na višim položajima forsiraju kitnjak, dočim na nižima stoji lužnjak. Kada je pomladak već odrastao, uklone se zaostala stabla, što se čini redovno poslije 4—5 god. Prema svemu ovome vidimo, da je upotrebljen samo oplodni i dovršni sijek, dok ostali u oplodnoj sječi poznati sijekovi, otpadaju. Ostavivši šumu „cjelicu", put nas je vodio pored jedne, na ovaj način već pomladjene sastojine, u kojoj se hrastov pomladak nije normalno mogao razviti, jer stara stabla nisu za vremena posječena, nego zbog nedavne prodaje vlastelinskih šuma još i danas zasjenjuju za svjetlom težeći pomladak. Od jednakog interesa bila je za nas i njega sastojina, koja se ovdje po pravilima nauke o uzgoju šuma upravo uzorno obavlja. Zasluga za to ide u prvom redu bivšeg vlastelinskog šum. savjetnika Vilima Mullera, koji je sebi uzgojem onih šuma trajan spomen podigao. A da je to zaista tako, svjedočile su nam na gore opisani |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 442 — način uzgojene 20—30 god. stare, mješovite hrastove i bukove sastojine, koje bez sumnje spadaju medju najljepše šume, koje naša domovina ove vrsti ima. U ovom plodonosnom radu naslijedio je oca sin, sadašnji vlastelinski šum. nadzornik gosp. Gjuro Miiller, koji nije žalio truda i muke da nam sve ovamo spadajuče poslove u šumi razjasni i na licu mjesta pokaže, opominjući nas na sve važne momente, koji se imaju kod ovoga posla u pameti držati. Odprilike nakon 3—5 god., iza kako su sa pomladjene sastojine stara stabla izvadjena, slijedi čišćenje, pričem se vadi sve ino brzo rastuće drveće, koje sprječava normalni razvitak pomladka glavne vr.-ti drva tako, da se ublaživM borbu za opstanak mlade hrastove biljke počmu bujno razvijati. Istina, troškovi ovakog čiščenja sastojina iznose 5—10 K po ha, ali se ne smije zaboraviti, da će na ovaj način pročišćene sastojine imali ne samo poželjne, plemenite vrste drveća, nego će imati i jači prirast, te će na prvi pogled dosta znatne troškove čišćenja brzo pokriti medjuprihodima, koji dolaze do izražaja u vidu veće zemljištne rente, čija veličina mora biti glavni cilj šum. gospodarenja. Kada ovako njegovana sastojima postigne starost od 15 god, počmu se hrastova i ljepa bukova stabla oslobadjati preblizih susjednih stabala. To se radi ovdje na osebujan način : sijekom na glavu, što je skoro kao pravilo uvedeno. Ovaj način sijeka izvadja se tako, da se 1/.,—3.> stabala gusto porasle mladikovine presječe na glavu, tako, da ova okresana stabalca razviju mladice u pršljenastoj formi. Ovako izrasli izdanci imaju zadatak, da štite debla izabranih susjednih i neokresanih stabala od izbijanja grana po deblu i da ih od pripeke sunca sačuvaju, te je tako pružena mogućnost neokresanim stablima, t. j . budućim nosiocima glavne sastojine, da što bolje razviju svoju formu. Ovaj sijek izvodi se ili sjekirom, koja ima široku oštricu i dugački držak ili se izvodi kosirom. Vješt radnik može za 8 s. rada na 1/i spomenuti način izsjeći kat. jutra. Ako se upotrebi ova metoda već u ranoj dobi, to se tim zaprečuje preveliko medjusobno zaraštenje krošanja i izkrivljivanje stabala, a time se ujedno i olakšavaju prorede, koje se imaju u kasnijoj dobi provesti. Promatrajući nekoje oko 30 god. stare, na ovaj način njegovane sastojine, uvjerili smo se o prednostima ovakog uzgoja. Na ovaj način postiglo se je, da su hrastovi ovdje dominirajuća stabla, vrlo lijepe forme, sa potpuno čistim deblima. U najnovije doba u nekim sastojinama odustali su od sijeka na glavu iz čisto financijalnih razloga. Naime, zbog regulacije Drave po |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 443 — trebna je velika količina fašina, te za iste potreban materijal, vade proredom mladih (10—20 god.) sastojina, koji posao obavlja „Riječko mjernički ured" u vlastitoj režiji, pod nadzorom šumarskog osoblja. Imali smo prilike vidjeti jednu 16 god. staru sastojinu, koja je na ovaj način prije nekoliko dana proredjena, te posječeni prutovi još leže u šumi na hrpe složeni. Izvadjena su sva bolestna i potištena stabla, zatm gaćnjaci i sve one vrsti drveća, koja nećemo da imamo u šumi tako, da se na ha dobije oko 300 fašina, čija minimalna dužina smije biti 25 m, a objam mora iznositi 1 m. Jedan radnik može dnevno izraditi od prilike 20 ovakovih fašina. Za izradu jedne fašine i dva koca dobije 12 fil., ili dnevno zasluži 2—2*50 K. U nekim mladjim sastojinama nastale su vadjenjem starih zaostalih bukava veće čistine, koje su radi zaštite tla posumili smrekom. Kada su se sastojine sklopile, povadjene su ove smreke i prodavane kao „božičnje drvce" tako, da su pružile dvojaku korist, štitile su tlo i odbacile priličan medjutimni prihod. Vraćajući se natrag u Viroviticu prolazili smo kroz nekoje sastojine, u kojima je umetnut Pinus Strobus, koji je vrlo lijepog uzrasta i u brzo daje dobru krovnu gradju. Izcrpivši sve interesantnosti brdskih šuma, pošli smo nakon malog odmora da razgledamo i nizinske (podravinske) šume grofa Draškovića. Šum. željeznica „Holz-exploitation Actien-Gesellschaft-a" vodila nas je iz Virovitice u 130 god. stare hrastove sastojine „Brezik" i „Napast", koje je šume spomenuta tvrdka kupila od grofa Draškovića, te ih sada izkorišćuje. Poslije kratke vožnje, provalivši put od 8 km, stigosmo na sječinu Tu uzput vidjesmo ležati stare hrastove, a oko njihovih vlažnih panjeva, raznosio je vjetar karakterističan miris tanina. A tamo dalje muklo lupahu sjekire u rukama radnika i ovdje ondje padali su stari hrastovi. Ova šuma od 120—130 g. srednje starosti, obuhvaća površinu od 360 ha sa 42.406 stabala, čija drvna masa iznosi 128.490 m3. Prema tome nalazi se po ha 116 stabala sa drvnom masom 351 ms po stablu. Za ove šume izračunala je šum. uprava srednje stablo slijedećih dimenzija: visina : 26 m; krž. ploha : 022 m2; i promjer: 5345 cm; drvn. masa: 303 m3. Na temelju analize nekoliko srednjih stabala ustanovljen je po Presslerovoj formuli postotak prirasta, koji je zadnjih 10 g. iznosio p=l-36°/o- Isto tako ispitivan je i prirast u debljinu. Iz dobivenih podataka konstruisana je krivulja, koja ne teče normalno, a uz ok |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 48 <-- 48 --> PDF |
_ 444 toj abnormalnosti leži u tome, što su ove šume u godinama 1885., 1887. i 1891. postradale od gusjenica. Razgledajući sječinu upozorio nas je zastupnik spomenute tvrdke g. Adler kod mnogo objekata na sve momente, na koje se mora paziti prilikom izrade hrastove sirovine u trgovačku robu, da se poluči što veći financialni efekat. Uz put smo na hrpi izradjenih dužica proračunali broj akova duge. Sa osobitim interesom posmatrali smo dovlačenje trupaca do šum. željeznice pomoću zaprega vlakom, i kako ih radnici sa „cepinima" utovaruju u vagone. Doskora su bili svi vagoni natovareni, te i mi posjedavši na željeznicu krenusmo natrag da razgledamo pilanu pomenutog društva, koja se nalazi kod željezničke stanice u Virovitici. Velika je to moderno uredjena pilana sa preko 50 jut. velikim, lijepo uredjenim skladištem drva, punim raznovrsne izradjene i neizradjene robe. Razumije se, da se u ovoj nepreglednoj količini robe nismo mogli potanko pozabaviti sa svim pojedinim vrstama, već smo specijalno pažnju posvetili važnijim sortimentima kao štosu: vagenšusi, bouli, frizi, dugoni, furniri itd. Promatrajući sve to, sada smo tek dobili pravi pojam o vrijednosti naših slavonskih hrastika, koji su prije nekoliko decenija pali pod teškim udarcima sjekira i bili izradjeni u francusku dugu, te gledajući očima današnje moderno iskorišćivanje kud i kamo lošijih sastojina — s radošću konstatujemo, da je učinjen jedan veliki korak naprijed u iskorišćivanju naših slavonskih hrastika. No pri tom nas je obuzimala bojazan, da će iz prošlih vremena zaostale zalihe doskora biti izcrpljene, i da će nastupiti zastoj, koji će obuhvatiti dugi niz godina, koji će ostaviti vidljiv trag u odnošajima naše trgovine drvom i drvne industrije. Vrijedno je spomenuti da je pilana pokrivena sa moderno konstruiranim i novoizumljenim krovištem, koje su izradjivali baš u tu svrhu iz Njemačke dovedeni tesari. Pilana radi sa 1000 HP, a izradjuje godišnje oko 60.000 m3, pritom je zaposleno dnevno do 500 radnika. Ostavivši Viroviticu puni zadovoljstva i duboke zahvalnosti gg., koja su nas toga dana na putu pratila, krenusmo po programu pod večer u Slatinu na konak. Odmorivši se ovdje, krenusmo sutradan rano željeznicom u Mikleuš na daljnje razgledanje podravinskih šuma grofa Draškovića. U Mikleušu kraj kolodvora imali smo prilike vidjeti jedno čedno poduzeće g. Singera, koji se bavi izradbom bukovine u razne produkte. Glavni produkti izradbe su vile za sijeno, razne vrste pekarskih lopata kao i običnih lopata, zatim kosišta, držci za motike, sjekire |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 445 — i napokon naplatci za pariška kola. Što se tiče troškova izrade i prodajne vrijednosti za glavnije sortimente vrijedi slijedeće: Predme t Iz 1 m3 dobije se komada Troškovi izrade po komaduPi odajna vrijednost u filirima Vile za sijeno 150 16 42—44 Lopata za vijanje pšenice 40 24—28 90 Lopata za kruh 25 40 140 Pekarska lopata: a) držalo b) glava 40 20 108 60 208 Patent, krušna lopata : a) držalo b) glava c) kompletacija — 6 12 30 100 Lopata za vodu 25 50 100—120 Držalice za motike 200 6 16-18 a) Kosište b) mali držak c) kompletacija 190 8 5 . 36—38 Bukovi naplatci za pariška kola; široki 4 palca 200 8 22 Ovo je poduzeće ljepšim komadima bukve znatno proširilo prodju i podiglo cijenu. Pored naših prostranih lijepih bukovih šuma, poželjeti je, da se ovaj način drvne industrije kod nas što više raširi, jer ne samo, da bi se time rentabilitet naših bukovih sastojina znatno digao, nego polazeći i s nacionalno-ekonomskog stanovišta, bila bi ona od velike koristi, budući bi obezbjedjivao život mnogim radnicima, koji su sada prinudjeni u tudjini tražiti komad kruha. Kod iste stanice našli smo velika skladišta goriva drva, i čitave hrpe različite gradje, koja potječe iz nedavno iskrčene šume „Petrovac." Ovdje ćemo istaći najvažnije sortimente, koji se u ovoj šumi izradjuju: Potpornji , razlikuju dvije vrste: iz mekanog (jasen, grab, bukva) i tvrdog (hrast, brijest) drva sa dužinom od 2*40 m i 4-80 m; a s promjerom 11—33 cm s korom. Prodajna cijena je bez razlike na vrst drveća 14 K po 1 m8 u vagon postavljeno; drvo za rovove producirano iz hrastovine. Dužina mu je 2 do 6 m, a promjer 33—43 cm; |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 446 stupovi za brzojave, troškovi iznose 5 fil. po tek. metru,. a prodajna cijena im je 5—6 K po komadu na kolodvor postavljeno. Brzojavni stupovi koji nemaju propisanu dužinu i debljinu prodani su kao stupovi, za hmelj za 23 K po 1 m3, dok troškovi izrade stoje 4 fil. po tek. metru. Prigodom razgledanja raznih vrsta robe susreli smo se ovdje prvi put s „belgijskim podvlakama," koje otpremaju preko Rijeke u Belgiju. Ove se šalju u okruglom stanju, dakle ne izradjuju se, nego se samo ogule i prepile. Minimalna debljina trupca mora iznositi 27-32 centimetara. Sva ova gradja, kako već spomenusmo, produkt je 50 g. šume „Petrovac" koja se proteže sjeverno od želj. pruge Mikleuš-Čačinci. Umjesto šume pruža se danas pred nama gola nepregledna ravnica, na kojoj se ovdje-ondje vide crne hrpe ugljenika. Sa šumarskog gledišta požalili smo sječu tako mladih i nezrelih sastojina, nu do ovoga je moralo doći! Istina je da je ovim krčenjem učinjena prevelika šteta, ali uvaživ da je tlo prikladno za poljodjelsku kulturu, to s narodno-gospodarskog stanovišta ne možemo mu ništa prigovoriti, jer tamo, gdje raste kukuruz i pšenica, ne može danas biti mjesta šumi. Pogotovo to vrijedi ako uzmemo u obzir, da u ovom kotaru od cjelokupne površine zapremaju šume preko 49% površine. Kao što rekosmo, ovo su bile 50 god. stare mješovite hrastove i bukove sastojine sa umetnutim hrastom i jasenom; broj stabala po jutru iznosio je 404 komada, sa drvnom masom od 130 m3, od koje drvne mase otpada 29% na gradju, 53% na ogrjevno drvo, a preostalih 18% su sječene oblice upotrebljene za paljenje ugljena. Prema uporabnoj vrijednosti i dimenzijama kupile su ovu drvnu masu tri tvrtke i to : sva hrastova stabla s promjerom od 10—40 cm kupila je tvrdka A. Engel & Sohn iz Pećuha, a plaća za stabla od 11 — 30 cm debela 14 K, a za stabla od 30—50 cm 30 K po m3 u vagon postavljeno. Otpadke, granje i sve ono drvo, koje nije za gradju sposobno uzela je tvrdka S. Deutsch iz Slatine, prosječno plativši 20 K po m8. Sortimente većih dimenzija dužan je grof Drašković postaviti na kolodvor, a iz tanjeg materijala od 4—11 cm pali se odmah na licu mjesta ugljen. Pregledavanje ugljenika bilo je tim interesantnije, budući ih je bio veći broj, te su se nalazili u raznim stadijima pougljivanja. Sto se t če samog pougljivanja, upotrebljuju još od prije 1000 god. poznatu metodu, kojom su se od davnine služili južni Slaveni iskoristujući svoje neprohodne prašume. Poslove oko pougljivanja vode većim dijelom Talijani, koji su u tom poslu zaista vještaci. Tok pougljivanja teče |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 447 — dosta brzo, jer se pongljiva materijal manjih dimenzija tako, da u ednom ugljeniku, koji zaprema 20 hvati sječenih oblica, bude već Iza 8—10 dana sve drvo u ugljen pretvoreno. Baš su pred nama jedan ovaki ugljenik razvalili, koji je bio ložen samo . dana, no primjet li smo, da u njemu ima još dosta nepougljenjenih komada. Za jedan vagon ovako paljenog ugljena potrebno je 28 hvati sječenih oblica. Uzevši u obzir da spomenutu tvrdku stoji 1 hvat sječenih oblica 6-— K, to za vagon ugljena potrebno drvo stoji 168-— K, a troškovi oko pougljivanja iznose 130-— K po vagonu. Pribrojivši k tome još i troškove oko otpreme i utovarenja u željeznicu, koji iznose 40´— K, dobijemo da 1 vagon ugljena na kolodvor postavljen stoji tvrdku 338-— K. Ugljen je prodan u Italiju, i to: I. klasa za 520—530 K, a II. klasa za 400— K po vagonu. Ove nam brojke jasno pokazuju, kako se malovrijedni šum. produkti mogu u blizini željeznice vrlo dobro unovčiti, a pored toga je i većem broju radnika pružena prilika zarade. Kod pretvaranja šum. zemljišta u poljodjelsko prvi je posao krčenje panjeva. Ovdje smo vidili krčenje panjeva na dva načina: ručnim krčenjem i krčenjem pomoću raznih eksplozivnih tvari. Ne znajući, koji način da upotrebe prilikom krčenja ovih sječina, najprije su pokusa radi iskrčili 20 jutara pomoću u novije doba mnogo preporučivanog astralita. Rezultat je bio slijedeći: za krčenje po jutru nalazećih se 404 panjeva potrošeno je 971 patrona astralita. Cijena jedne patrone iznosi 0-16 K, a pribroj´vši k tome trošak za potrebne radne sile, čišćenje sječina i t. d. cjelokupni troškovi krčenja podigli su se do 274-— K po jutru. Ova visoka svota ponukala je upravu da krčenje astralitom zamijeni ručnim načinom krčenja, koje iznosi samo 130´— K po jutru. Ova znatna razlika medju troškovima jednog i drugog načina jasno pokazuje da je neracionalno rabiti astralit za krčenje mladih, još slabo tkorenjenih panjeva, nego da je za krčenje panjeva još za sječu nezrelih sastojina mnogo bolje upotrebiti ručno krčenje, uz pripomoć raznih poznatih pomagala. Ovako dobivena drvna masa panjeva iznosila je po jutru odprilike 50 prost. met. drva, koji su prodani na licu mjesta za 1 -K po prost. m. Ne samo da je grof Drašković sa uspjehom prodao sa ovih jskrčenih površina dobivenu drvnu masu, nego kani kao poljodjelsko tlo prodati i jedan dio iskrčenih površina. Ovim se je htjela okoristiti zemlj. zajed. Mikleuš time, što bi kupila od vlastelinstva posječenu šumu „Petrovac" u površini od 360 jutara. Svotu, koja je potrebna za kupnju ove zemlje mislili su pokriti vanrednim prihodom |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 448 — svoje 150 god. stare hrastove šume tako, da se ona pretvori u sitnu šumu sa 30 god. ophodnjom. Kupljeno zemljište bi današnji ovlaštenici među sobom razdijelili prema razmjeru selišnog posjeda. Ovdje uloženi dio vanrednog prihoda mislili su pokriti s jedne strane time, što bi postojećoj glavnici zemlj. zajednice priklopili svoj 210 jut. veliki pašnjak, kojeg bi u tu svrhu medju ovlaštenike uz uplatu novčane vrijednosti razdijelili, budući je zakonom dozvoljena razdioba pašnjaka što su ga pojedine z. z. prigodom segregacije dobile — a s druge strane svojom uštednjom, koju su stekli time, što kroz čitavih 30 god. nisu uživali redoviti prihod šume, na koji su imali pravo, jer su ovlaštenici svoje potrebe na drvu pokrivali u susjednim vlastelinskim šumama, a djelomično na svojem pašnjaku vadeći trule, suhovrhe i prastare bukve i grabove. Tom prilikom nam je g. šum. nadzornik Kolibaš iznio obračun vanrednog prihoda kod z. z. Mikleuš, predočivši, kako je isti nastao i kako se ima s njime raspolagati. Ostavivši ovu veliku sječinu, nastavili smo dalje put kroz još ne posječene dijelove šume „Petrovac". Put je bio vlažan i mekan a na nekim mjestima pod vodom, što nam je služilo dokazom, da ovo šumsko tlo ne će biti lahko bez valjane odvodnje, pretvoriti u poljodjelsko tlo, budući da se ispod površine nalazi nepropustni sloj ilovine. Idući tako kroz šumu, dodjosmo na sječinu z. z. Dobrović, na kojoj je prije kratkog vremena posječena stara hrastova šuma. Ovdje nam je g. šumarnik Csapek na nekoliko debelih panjeva pokazao krčenje istih pomoću astralita. Ispod panjeva već su prije bile priredjene jame, a pred nama je u iste stavio patrone astralita i sa zemljom nabio. Ove patrone nisu jednake veličine, nego im se težina ravna prema debljini pojedinih žila. Tako npr. pod panj od 2 m debljine metnuo je devet ovako teških patrona: jedna od 158 gr. dvije od 275 gr. „ 300 „ jedna „ 500 „ » 270 „ _J „ 185 „ dvije od 425 „ Ukupno: 2.813 kg. Poslije nekoliko časaka jame su bile sve nabijene i medjusobno spojene žicom, a ove opet prikopčane sa u tu svrhu priredjenim električnim zapalnim strojem. Jedan pritisak ruke na stroju, proizvede potres zemlje, prasak i dim — i ovaj kolos od panja, koji bi inače danima prkosio teškim udarcima radničke sjekire, ležao je sav raskomadan pred nama. Kolika je sila taj panj rastrgala najbolje se vi |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 449 — dilo na tom, da su dijelovi panja, koje čovjek jedva može maknuti, poletjeli u vis do vrha okolo stojećih stabala. Trošak oko vadjenja ovog panja iznosio je do 6-— K, a radnici ga nebi vadili, kako sami kažu — ni za 20— K. Malo zatim izbačeno je sa istim uspjehom u isti čas nekoliko panjeva manjih dimenzija, udaljenih medjusobno 5—6 m. Prednost krčenja astralitom pred ručnim načinom krčenja sastoji se u tome, što je trošak krčenja debelih panjeva manji od ručnog krčenja, a pored toga rastrgani dijelovi panjeva i korijenja mogu se odmah upotrediti za gorivo, a dotično zemljište može se odmah u proljeće nesmetano obradjivati. Osim toga tlo se prorahli i postaje pristupačnije za vodu i zrak. Kod ovog načina krčenja netrebamo voditi računa o radnicima, jer dva su radnika dovoljna, da na dan 50, a i više panjeva dignu u zrak. Vrijedno je i to spomenuti, da se uslijed eksplozije na dotičnom mjestu unište sve ličinke i kukuljice raznih štetnih zareznika, miševi, a i drage manje i štetne životinje. Uzevši sve ovo u obzir možemo s pravom reći, da je uporaba ovog modernog načina krčenja panjeva jedan veliki napredak za šumsko gospodarstvo, a naša je dužnost da pratimo i po mogućnosti udomimo sve korisne tehničke pronalaske kulturnog svijeta. Nu da se pod dojmom ovih uspjelih demonstracija nebi u praksi, kod izbora načina krčenja prenaglili, dobro je, da smo prilikom ove naše ekskurzije istog dana čuli, da se neisplati rabiti astralit za krčenje mladih, još nezrelih sastojina. Ponijevši u budući svoj život još jedno novo iskustvo, nastavistno put kroz siromašna sela: Dobrović, Bazije i Nove Bazije, sa trošnim i slamom pokritim kućicama, koje su nas i nehotice podsjetile na onu u nacijonalnoj ekonomiji utvrdjenu istinu, da u blizini velikih latifundija vlada siromaštvo i bijeda medju okolnim pučanstvom. Prolazeći dalje kroz lijepe šume „Jasenik" za malj stigosmo u s lo Ćadjavicu, a odavle cestom preko prostranih polja kroz oblake slavonske prašine u Senkovce, gdje je majur grofa Draškovića. Uz majur postoji moderno uredjena tvornica žeste, koja iz krumpira proizvodi alkohol, te koju smo sa velikim interesom razgledali; za 1 hl. žeste dobije tvornica 8 K subvencije od države. Odmorivši se ovdje u ugodnom društvu mjestne gospode činovnika, nastavili smo dalje put u Slatinu, gdje smo po drugi put noćiti morali. Došavši u Slatinu razgledali smo prije zalaza sunca još i Schaumburg-Lippeovu tvornicu šampanjca, u kojoj smo žalibože mogli samo u malom vidjeti pripravu istog iz starog vina, budući, da se tvornica iz Slatine premješta u Vilâny, te je uslijed toga posao bio |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 450 — već ograničen. Doduše ovo nije veliko poduzeće, ali kad znamo kako se kod nas tvornička poduzeća u opće rijetko dižu, to moramo požaliti i za ovom tvornicom, koja nas za uvijek ostavlja, jer je u njoj mnogo naših ljudi našlo vrelo privrede i zarade. Sutradan smo rano ujutro ostavili Slatinu i željeznicom krenuli do Čačinaca, a odanle Guttmannovom željeznicom u Orahovicu, gdje smo pod vodstvom mjesne gospode činovnika pregledali glasoviti kamenolom braće baruna Guttmanna. Kamenolom „Radlovac", koji se proteže na nekoliko kilometara vadi dnevno oko 500 m3 kamena diorita, koji j e ondje izbio na površinu kroz škriljavac. Dolje ga voze u tvornicu, koja je podignuta baš uz potok Vučicu, gdje se lomi i drobi u sitne dijelove, koji prolaze kroz posebna sita i tako se sortira, te se gotov materijal razvaža na sve strane prostrane Slavonije i južne Ugarske kao dobro posipalo za ceste, a upotrebljuje se i za željeznice. U tvornici je zaposleno dnevno oko 300 radnika. Za pogon jednog dijela strojeva ove tvornice rabi se vodena sila pomenutoga potoka. Više tvornice nalazi se jedna mala kotlina, kroz koju prolazi potočić, koji je branom pregradjen, a uslijed toga sakupi se ovdje veća količina vode. Visinska razlika izmedju razine ove vode i tvornice iznosi 25 m tako, da voda, koja teče iz ovog bazena kroz cijevi u tvornicu, sa svojim pritiskom tjera turbinu u jakosti od 80 HP. Sama ova turbina nije dovoljna za pogon svih potrebnih, uredjaja, pa je zato upotrebljen još jedan parni stroj, čija je sila takodjer 80 HP. Na povratku iz kamenoloma zaustavili smo se na vrelu „Erce govac", gdje je podignuta mala tvornica u kojoj barun Guttmann puni boce vodom iz ovog vrela, koje se dalje razašilju na sve strane svijeta pod imenom „Slavonski Evian", gdje ju putnici morskih pa robroda dobro plaćaju, kao zdravo pitku vodu. Iz Orahovice vozili smo se kroz šume orahovačkog vlastelinstva u Belišće, da razgledamo glasovitu Guttmannovu tvornicu tanina i paropilu, te tvornicu raznih produkata suhe destitacije drva. Ova tvornica producira tanin iz hrastovih panjeva, kojih u onom kraju ima u izobilju, jer se u ovoj okolini na više mjesta opaža jače krčenje šuma. U tu svrhu panjeve na sitno izrežu strojevima, od kojih može svaki za jedan dan oko 120 hvati panjeva sitno izrezati. Ovaki sitni dijelovi panja se odmah automatski odvode u kotlove, gdje se 24 sata u pari kuhaju. Na ovaj način dobivene rastopine prenašaju se bakrenim pumpama u drugo odjeljenje, gdje se opet dalje kuhaju u zato odredjenim kodovima — i tako dalje proces se nastavlja sve |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 451 — dotle, dok se ne dobije gotov tanin, koji se napokon od vode odijeli. Uz tvornicu tanina podignuta je i tvornica bačava iz bukove piljene duge, u kojim bačvama tvornica otprema gotov tanin u zapadne države Europe. Od ne manjeg infcresa bila je za nas 1 tvornica suhe destilacije drva, koja je jedno od najvećih poduzeća ove vrsti u monarhiji, te u kojoj je dnevno zaposleno 1500 osoba. Kao surovina za proizvodnju raznih kemičkih produkata služe suhe i zdrave bukove cjepanice, koje se stavljaju u 3 m duge ležeće željezne retorte, u koje stane 3 prost. m. drva, te poslije 10—12 satnog suhog destiliranja dobije se oko 360 1. sirove drvne žeste. Ako uzmem u obzir, da je 50 retorta stalno izloženo jakoj vatri, i da se neprekidno radi danju i noću — onda ćemo dobiti pojam o tome, kolika se ogromna količina surove drvne žeste ovdje proizvodi. Retorte griju plinovitim produktima suhe destitacije, koje u tu svrhu odmah iz retorte odvode cijevima u zato priredjene peći. Surova drvna žesta se u raznim vrlo kompliciranim kotlovima i aparatima dalje destilira, te se iz nje dalje dobiva: ocat, metilni alkohol i denaturirana žesta. Osim toga pored velike količine drvnog ugljena, te katrana, ovdje se još proizvode i razna kreozotna ulja, i oko 20 drugih raznih kemičkih produkata. Sveukupna djelatna sila sviju u tvornici upotrebljenih strojeva iznosi 2000 HP, a osim toga treba još pribrojiti i dynamo stroj, koji proizvodi električnu struju za osvijetljenje. Zahvalivši svoj gg. svesrdno, koja su nam s velikim trudom i voljom tumačili pojedine uredjaje tvornice i njene kemičke proizvode, oprostismo se od njih u dubokom osvjedočenju i čvrstoj spoznaji velike važnosti naših šuma za industrijalni procvat naše domovine, jer najveća naša tvornička poduzeća jesu ona, koja se bave preradbom drva. Ostavivši pod večer Belišće, nastavismo put u Valpovo na konak, gdje smo po programu imali razgledati šume vlastelinstva valpovačkog. Sutradan u jutro, pod vodstvom gosp. nadšumara Demla, podjosmo preko prostranih žitorodnih polja u mladu hrastovu šumu Čret, koja je vrlo lijepa uzrasta, nu prijeka je potreba, da se što prije počne sa njenom proredom. Iz ove šume, predjosmo u šumu „Topoline," gdje smo uz put u Normancima razgledali nedavno sagradjeni lovački dvorac presvjetl. gosp. Rud. grofa Normana, kojeg okružuje umjetnički uredjeni prostrani park. Na mjestu, gdje se diže ovaj lijepi dvorac bila je nekad pilana društva „Société des Bois de Hongrie et Slavonie" koja je bila u |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 452 — svoje vrijeme najveća u Hrvatskoj, te koja je kroz 14 god. svoga opstanka izradila oko 114.000 starih hrastova, za koje kažu, da su po svojoj veličini bili čitavi kolosi. Na dalnjem putu kroz prostrane komplekse mješovitih hrastovih i jasenovih kultura, vidili smo velike štete koje jeleni čine na mladoj šumi, te keji izgledaju kao da su škarama odrezane. Razgledajući ... kulture upozoreni smo, da se kod mješovitih hrastovih i jasenovih šuma mora vrlo oprezno postupati, jer jasen kao brzo rastuća vrst drva može hrast lako potisnuti, nu ovdje je ta pogibelj malena, jer je jasen ne samo od jelena više stradao, nego ga je i mraz vrlo oštetio, te je i usljed svega toga u svome razvoju mnogo zaostao. Nu najpoučniji objekat bio je za nas 45 g. susjedna šuma „Vojnovački Lug," koji se počeo po dobro smišljenoj osnovi proredjivati. Gosp. šumar Stjepan Kopf u svome lijepom predavanju razložio nam je način prorede, ovih sastojina, obrazlažući sve sa polučenim podacima zadnjih 7 god. Od sada će se češće, oprezno, svake 3-će godine ove sastojineproredjivati, a kasnije će se rijedje ali jače proredjivati. Stabla se prije obilježe i pod strogim nadzorom izvadjaju proredu obližnji radnici, koji posječena stabla slože u hrpe, od kojih je svaka 3-ća njihova Na taj način dolazi okolnje pučanstvo do drva na kojem u novije doba oskudijeva. Da nam slika o ovim proredama bude što jasnija, podvrgao se naš prošlogodišnji školski drug šum. vježbenik g. Albin Leustek trudu, da analisom ispitiva u sastojinama, koje su prije 7 g. proredjivane, na nekoliko stabala prirast, koji uporedjen sa prirastom stabala iz neproredjivanih sastojina, jasno pokazuje, od kolikog su upliva prorede za uzgoj sastojina. Na svom dalnjem putu kroz ove šume, prolazili smo kroz jednu 70 god. hrastovu sastojinu, u kojoj su zaostali stari hrastovi, brijestovi, grabovi i topole. Ova zaostala stabla se sada oprezno vade tako, da se prije grane okrešu,, da padajuća stabla na pomlatku ne naprave preveliku štetu. Za kresanje ovakih stabala plaćaju 1 K po komadu. Po prosjekama i manjim čistinama nalazili smo Heliantns tuberosus (morski krumpir), koji je izvrsna hrana za jekne, te uslijed kojeg suše znatno umanjile po divljači počinjene štete po kulturama. Ističemo još, da su šume valpov. vlastelinstva mnogo stradale od zareznika, od kojih se naročito ističe Liparis dispar, koji je u mnogim sastojinama prouzročio veće štete ; nadalje javljaju se u većoj mjeri Gastropacha, Cheimatobia brummata, Tortrix viridana i Lecanium querc. Ovaj se je ušenac udomaćio naročito u Čretu, te su se uslijed njega mnogi hrastovi posušili. |