DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 431 — ili lubotoč , potonji naziv je zgodniji. Preostaje još kao zastupnik posebne skupine Platvpus kojega zove Schlosser Sirač a moga o bi se radi širokoga nadvratnjaka, šije, možda zgodnije nazvati Šijak-om. Ako se kod podkornjaka, a tako možemo sve zajedno zvati, i mora uzeti obzir na različite rodove, sa teoretičko znanstvenoga gledišta, to je obzirom na praksu zgodno, ako se i kod obuke pamćenje bez potrebe ne optereti sa nekoliko desetaka imena a time otešča prijegled. Skupina bjelotoča i lubotoča ima značajna obilježja: prva radi kose trbušne strane, potonja radi kosine pokrilja, dok ima skupina likotoča brojne i različite zastupnike bez tih obilježja. Nazivi vrtač, pisar, jelotoč, likar, srčikar, korojed, drvomor, pismenac, bakrorezac jesu manje više zgodni izrazi a dali bi se nekoji upotrebiti za oznaku manje skupine. Korlević je prema njemačkim imenima prozvao nekoje podkornjake sa 3 imena n. pr. veliki brijestov bjelotoč mali i srednji. Meni se iz spomenutih već razloga ne svidja to. Ja bi bio za to, da se povede svagdje oznaka sa 2 a nigdje sa 3 imena. Neka se kaže veliki bjelotoć i mali ili se jednom od njih dade drugo ime brijestov ili slično. Tako seje i kod likotoča moglo kraće reći maljavi, odnosno kosmati likotoč itd. Oznake sa 3 imena zamršuju nazive. Toliko mi se činilo uputnim, da spomenem o tim pitanjima a o podkornjacima naše faune drugom zgodom. Njekoliko riječi o izpravnom izračunavanju cijene na panju. Za Erdészeti Lapok godine 1914. napisao kr. ug. šum. inžinir Šandor Bartha, a za S. 1. preveo dozvolom pisca D. Polaček, kr. šum savjetnik. Za vrijeme moje dvadeset i tri godišnje prakse izkusio sam, da moji drugovi stručnjaci izračunavaju cijenu drva na panju na razne načine. Jedni ju izračunavaju tako, da ponajprije pomnoženjem cijele prodajne cijene sa odgovarajućim kamatnjakom izra |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 432 — čunaju kamate i poduzetničku dobit, te tako dobiveni rezultat ujedno sa svima troškovima odbiju od prodajne, dotično tržištne cijene. Drugi opet računaju uloženu glavnicu i poduzetničku dobit iz prodajne cijene tekar nakon odbitka faktično nastalih troškova od prodajne, odnosno tržištne cijene. Nijedan od ovih načina nije po mojem nazoru izpravan jer — kako ću to kasnije dokazati — po prvom načinu dobivamo manju, a po drugom načinu veću cijenu na panju od prave. Pa ipak je od velike važnosti, da se kod prodaje šumskih drvnih proizvoda ustanovi cijena na panju na izpravnom temelju. Moramo stoga biti na čistu glede toga, što se razumijeva pod cijenom na panju. Pod cijenom na panju razumijeva se iznos, kojega mora prodavaoc dobiti za prodaji namijenjenu drvnu zalihu u šumi na panju, a da ne bude prema tržištnoj cijeni prikraćen. Ta cijena na panju dade se točno izračunati iz poznatih faktora: prodajne cijene i troškova. Prodajna ili tržna cijena je iznos, što ga prodavaoc dobije na tržištu za svoju drvnu robu. U tom utržku sadržana je svakako i cijena drva na panju. Prije nego što dodje roba na tržište mora se ona izraditi i onamo dopremiti, a prodavaoc robe ima pravo tražiti, da mu se iz utržka naknade i ti troškovi. Osim toga ima on pravo tražiti da mu se naknade i kamati, koji medjutim narastu na uloženoj glavnici i poduzetničkoj dobiti. Prema tome nije cijena drva na panju ništa drugo nego razlika izmedju prodajne cijene (utržka) i ukupnog zbroja svih troškova izradbe, dopreme it.d.´uraćunav u troškove i kamate od uložene glavnice i poduzetničke dobiti. Ta zasada dade se izraziti formulom: I.... C = P — [(C + T) 0 . op + T] u kojoj C znači ci jenu na panju, P prodajnu cijenu, T sve troškove izradbe i |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 433 dopreme na tržište, a p postotak, kojim se ukamaćuje uložena glavnica i poduzetnička dobit. Izraz (C + T) (zbroj cijene drva na panju i troškova) prikazuje nam ujedno i uloženu glavnicu, koju možemo u kratko označiti sa G, te formulu pisati i ovako : II.... C = P — (G.O.op + T). Pošto nam je veličina od G nepoznata, nuždno je da G izrazimo sa kojim od gore spomenutih poznatih faktora. Znademo da prodajna cijena P sadržaje u sebi uloženu glavnicu (C + T = G), zatim poduzetnički dobitak, koji je stanoviti postotak uložene glavnice, te od uložene glavnice računat se imajuće kamate. Po tome je P = G + G.0.op = G(l + 0.op) = G.l.op a iz toga je G=P.Op. Uvrstimo li tu vrijednost u jednačbu II. biti će III.... C = P — P .... — T, odnosno, pošto je P — P . op = ..... biti će IV.*... . = .;...-. U slučaju, da se nebi kupovnina imala odmah prigodom sklapanja pogodbe najedamput platiti, već u stanovitim jednakim povremenim obrocima, tada bi pod IV. navedena jednačba glasila ovako : C = P ( ~ + -+ --. —T v n ^l.op, l.op, ´ l.opn^ *> u kojoj PJ, pL, i pn označuje postotak povremenih kamata poduzetničkog dobitka od uložene glavnice, te postotak povremenih kamata od uloženog obroka glavnice. (Ovaj se obličak ne smije zamijeniti sa onom anuitâtom, koja nastane, kada se uplata kupovnine na više godina pro * Opazka ured. S. 1. Do ovog zaključka može se doći i kraćim putem jednostavnim riješenjem jednačbe I C = P — [(C + 7) O.op + T] jerbo se dobije C = P —CO.op —TO.op —T C -I- C0. op = P — T (1+0.op) C(l +0.op) = P —T(l +0.op) C 1. op = P —TI. op P C=Top-T |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 434 — teže i koja se naravno na posve drugom temelju ima izračunati. Opazka uredničtva „Erdézreti lapok"). Po ovom obličku može se cijena na panju samo onda računati, ako se kupovnina doduše plaća u obrocima, ali ako se prodana drvna zaliha kupcu na jedanput preda na izradbu pod tim uvjetom, da se kupoprodajni posao obavi za vrijeme od predaje do izminuća ugovora. Medjutim nije nam takav račun u obće potreban, pošto se redovito u slučaju obročne uplate kupovnine od prodane drvne gromade kupcu predaje samo dio odgovarajući uplaćenom obroku kupovnine, uslijed česa i za izrabljenje uložit se imajući troškovi i investicije samo u takovim obrocima dospijevaju.* Po navedenim obličcima može se cijena na panju sada već lahko izračunati, pošto je P, p i T poznat, jer se može točno ustanoviti prodajna ili tržištna cijena iz postojećih tržištnih cijena, p iz kamatnjaka novčanog tržišta i T, t. j . troškovi iz radničkih nadnica odgovarajućih mjestnim odnošajima, iz skladištnih pristojba, dovoznih troškova it.d. Prije nego predjem na praktični primjer izračunavanja cijene na panju primjećujem, da se pri izračunavanju cijene na panju ima uvjek paziti na to, ima li se cijena na panju izračunati sa stajališta prodavaoca, ili sa stajališta kupca, pošto se sa stajališta prodavaoca ima uvjek računati minimum, a sa stajališta kupca maximum cijene na panju. Minimum cijene na panju je ona cijena, izpod koje pro davaoc u postojećim okolnostima svoje drvo ne može pro dati, a da ne izgubi, a maximum cijene na panju je cijena, od koje kupac za drvo u šumi ne može više dati, a da ne bi pri kupu štetovao. Za računanje maximuma i minimuma svakako je od lučan onaj faktor, koji se u IV. obličku može mijenjati, * Ovdje pisac sjegurno misli na običajnu obročnu predaju jednakih količina drvne gromade rastućih stabala u šumi po samom šumovlastniku, a ne drvne gromade na skladišt u od pretrglije, jerbo bi se inače u potonjem slučaju morali u račun potegnuti i drugi troškovi prodavaoca (kamati uloženi glavnica). Ovako ali, predaje li se obročno drvna gromada rastućih stabala, ostaje prodavaocu prirast, koji naknadjuje gubitak kamata. Op. ur. Š. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 435 — a taj je izraz P. j — , koji sadržaje i poduzetnički dobitak. Sa stajališta prodavaoca (minimum cijene na panju) ima se dakle postotak poduzetničkog dobitka koliko moguće na najviše, t. j . na toliko povisiti, da od istog veći postotak u postojećim prilikama nemože kupac zahtijevati za svoje duševne i materijalne u posao uložene glavnice, dočim se sa stajališta kupca (maximum cijene na panju) ima spomenuti postotak sniziti na najmanju tj. na takovu mjeru, izpod koje se već ne ukamaćuje duševna i fizička, u drvni posao uložena glavnica kupca. Prelazim sada na praktični primjer izračunanja cijene na panju. U tom primjeru izračunati ću minimum i maximum cijene na panju, nadalje ću dokazati uvodno navedenu tvrdnju, da naime veliki dio stručnjaka nepostupa izpravno pri izračunavanju cijene na panju. Primjer: Predmet prodaje sačinjava zaliha od 10.000 m:i smrekovog drva sa popriječnim prsnim promjerom od 30 cm. Za obaranje, klaštrenje, bijelenje i rezanje na´ trupce plaća se prema mjestnim prilikama 0-85 K po nr´. Drvna je zaliha od glavne ceste, na koju se ima drvo privući, udaljeno popriječno 2 km., a privlačenje stoji 1 K po m\ Privučena drvna zaliha može se gore spomenutom glavnom cestom na 10 km. udaljenu parnu pilanu dovesti, a za dovoz se plaća po m;! i kilometru 0-25 K. Pilenje i razvrstanje piljene robe, skladištna pristojba i rukovodni trošak iznaša 4 K. Dovoz piljene robe na 5 km. udaljenu željezničku postaju po m8 i kilometru 0.25 K. Skladištna pristojba i rukovodjenje na željeznici po m:! 0*40 K. Tovarenje u željeznička kola po m! 0-20 K. Za .. u željeznička kola ukrcane piljene robe plaća se na željeznici 40 K. Koliko će u tom slučaju iznašati minimum maximum cijene na panju? A) Minimum cijene na panju. Iz jednog m:! trupca, uzevši u račun odpadak kod pilenja sa 507o, dobiva se 0-50 m3 piljene robe. Prodajna cijena iste » |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 436 — ukrcane u željeznička kola i na dotičnoj željezničkoj postaji je (40 X O50) - 20 K. Prema IV. obličku, računajuć poduzetnički dobitak od uložene glavnice sa 15% te uzimajuć od uložene glavnice jednogodišnje kamate sa 6% (predpostavlja se, da kupac ovaj posao u jednoj godini podpunoma P svrši i da kupovninu unaprijed plati) je } — u nazočnom slučaju^21 1653 K. Odbivši od toga troškove: a) Obaranje, klaštrenje, bijelenje i izradba tru paca . K 0.85 b) Privlačenje 1.00 c) Dovoz do pilane (10X0.25)= ..... . 2.50 d) Pilenje, razvrstanje, rukovanje i skladištna pristojba " , 4.00 (Troškovi pod a—d odnose se na cijeli m3 sirovog materijala). e) Dovoz do željeznice po m8 i kilometru 0.25, za 0.5 m3 dakle 5X0.25X0.50= „ 0.63 f) Ukrcavanje u željeznička kola po m3 0.20, za 0.5 m3 dakle 0.2X0.5= „ 0.10 g) Skladištnina, rukovanje na željeznici po m3 0.40, za 0.5 m3 dakle ´. . „ 0.20 Ukupno K 9728 (Troškovi pod e—g imali su se — obzirom na izradbu od 50% — samo za polovicu sirovog materijala računati). Ostaje minimalna cijena na panju K 7.25, izpod koje ne može prodavaoc svoje drvo prodati bez štete. B) Maximum cijene na panju. U nazočnom slučaju iznašati će cijena na panju prema već poznatom" obličku, uzimajuć u račun za poduzetnički dobitak 10% od uložene glavnice: C = i^p — T = 20: 1.16 — T= 17.24 — 9.28 = 7.96 K, t. j. kupac ne može, a da ne izgubi, za drvo dati više od ove cijene po m 3 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 437 — Izračunajmo sada cijene na panju na načine spomenute u uvodu ovog članka tj. na načine kako se običavaju po drugovima šumarima izračunavati. C) Da vidimo, kakovu cijenu na panju dobivamo, ako jednogodišnje kamate uložene glavnice, poduzetnički dobitak i troškove od prodajne cijene odbijemo na slijedeći način: C = 20 — (20 X 0.21 + 9.28) = 6.52 K ovo je minimalna cijena na panju, koja je od one pod A) izpravno izračunate za (7.25 — 6.52) = 0.73 K manja. D) U slučaju ako poduzetnički dobitak i kamate uložene glavnice uzmemo u račun samo od faktično naraslih troškova biti će cijena na panju: C = 20 — (9.28 X 0.21 + 9.28) - 8.77 K, ovo je minimalna cijena na panju, koja je prama ispravnom rezultatu pod A za (8.77-7.25) = 1.52 K veća. Pod C i D dobiveni rezultati ne mogu biti ispravni radi toga, pošto smo u prvom slučaju kamate uložene glavnice i postotak poduzetničkog dobitka izračunali iz cijele prodajne cijene, u kojoj je već jedanput sadržan poduzetnički dobitak, kroz što smo na uštrb cijene na panju poduzetnički dobitak uzeli u račun u povećanoj mjeri. U drugom slučaju pako nismo od cijene na panju računali kamate i poduzetnički dobitak, akoprem i to sačinjava znatni dio uložene glavnice, što se kod naših računa ne može ispustiti. Uslijed toga ne može biti ispravan ovaj posljednji račun. Ako dakle pri izračunavanju cijene na panju savjestno ustanovimo i u račun uzmemo važne faktore, kao što je prodajna cijena iz postojećih tržištnih cijena, postotak kamata prema postojećem kamatnjaku novčanog tržišta, nadalje troškove prema nadnicama odgovarajućim mjestnim prilikama, tada ćemo po IV. jednačbi postići podpunoma ispravni rezultat glede cijene na panju.* * Opazka uredničtva „Erdészeti lapok" : Uporaba ispravno izvedenih obličaka piščevih je ipak osim onog u tekstu navedenog još vezana i na slijedeće uvjete: 1. da se cijena sirove i gotove robe odnosi na jednu te istu jediničnu mjeru ; 2. da se i cijena na panju i troškovi uzimaju kao izdani za vrijeme kupoprodaje i 3. da kupac posao obavi za jednu godinu račnnajuć od vremena kupoprodaje. |