DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 386 u
kraljev. Hrv. i Slav.), zemaljska gospodar, zaklada (Vidi § 3. zak.
od 25. IX. 1881, § 3. zak. od 13. III. 1897. i § 7. zak. od 23. IV.
1895), izdavanje služb, vjestnika i obavijesti za štampu.


U II. odjelu za k-ulturno tehn. poslove: Podavanje
stručnih mnijenja glede melioracije tla, natapanja i odvodnjivanja
(§ 48 prov. nar. od 15. VII. 1895 br. 35633).


Odsjek III. za poslove veterinarske, veterinarske zaklade.


(Vidi opaske kod I. odsjeka zemalj. gosp. zaklade).


U V. odsjeku za zera. zajednice i komasacije:


1 Svi poslovi zemljišnih zajednica po zakonu od 25. travnja
1894. o uredjenju zemljišnih zajednica.


2. Pravoužitničtva u krajškim imovnim općinama.
3. Nadzor nad tehničkim radom oko omedjašivanja i ispravka
medja nekretnina zemljišnih zajednica.
4. Poslovi glede komasacije zemljišta, u koliko ne spadaju na
kr. zemaljsko komasaciono povjerenstvo.
5. Osobni i stvarni poslovi geodetskih stručnjaka u poslovima
zemljišnih zajednica i komasacije zemljišta.
(Prije riješenja ima se zatražiti izjava IV. odsjeka za poslove
šumarstva u predmetima otpisa odšteta, dosudjenih zemljišnim zajednicama
u šumsko-redarstvenim stvarima: izlučenja individualne razdiobe
šumskih glavnica, te individualne razdiobe šumskih površina
zemljišnih zajednica; kod zemljišta druge kulture ima se zatražiti izjava


I. odsjeka za poslove gospodarstva.
Glede pretvorenja drvljem obraslih pašnjaka i šuma u druge
kulture (alineja 2. i 3. §. 3. zukona od 26. ožujka 1894., kojim se
uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećima
pod osobitim javnim nadzorom) ima se zatražiti izjava odsjeka IV.
za poslove šumarstva i odsjeka 1. za poslove gospodarstva.)


U VI. odsjeku za obrt i trgovinu: trg.-obrt. komore,
razprave glede trgovačkih pitanja, skladišta robe, promicanje domaćeg
obrta.


U VII. odsjeku za poslove pravne: karnostne stvari šumarskog
stručnog osoblja izuzev osoblja kr. zem. vlade, uredjenje
odnošaja izmedju posjednika i gospodarskih činovnika, zaštita gospodar,
radnika, provedba zakona o nužnim prolazima, iznošenje
šum. proizvoda po §. 24. š. zak.


U VIII. odsjeku za poslove gosp odarsko-redarstvene:
šumske štete, vodno redarstvo, zakon o lovu.


U IX. odsjeku zaposlove urbarneiregalne: provedba
zakona o konačnom rasterećenju izvanselištnih, krčevinskih, gornih i
činženih zemljišta.


Osobne vijesti.


f Hugo Grund. Kr. šumarski savjetnik Hugo Grund, odličan
strukovnjak, pravi prijatelj lova i lovac u potpunom smislu riječi,
sahranjen je uz pratnju mnogobrojnih sudrugova, prijatelja i štovatelja
dne 13. srpnja na zagrebačkom groblju na vječni počinak.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 65     <-- 65 -->        PDF

- 387
Pokojnik je posljedni od onih prvaka mile nam zelene struke,


koji su godine 1876. ne samo stajali, nego i marljivo radili kod ko


ljevke osnutka hrv. slav. šumarskoga društva. Na prvoj glavnoj skup


štini u Zagrebu izabran je tadašnji c. k. šumarski inžinir Hugo Grund


društvenim podpredsjednikom, a na drugoj u Sisku obdržanoj glavnoj


skupštini u god. 1877. predsjednikom, nu taj potonji izbor — čedan


kao vazda u svojem vijeku — odklonio je zahvalnošću to odlikovanje.


Iz životopisa za šumarsku i lovačku struku zaslužnoga pokojnika


vadimo slijedeće podatke.


Kr. šumarski savjetnik Hugo Grund, sin gospodarskog upravitelja
dobra grofa Trauna, rodio se je u godini 1837. u Petronelu, u
donjoj Austriji. Srednje škole svršio je pokojni na realci u Požunu,
a šumarsku naobrazbu pako pribavio si je nakon u to doba zahtijevane
šumarske predprakse u Tarandskoj — u to doba glasovitoj —
šumarskoj akademiji u Saskoj. Nakon svršenih nauka stupio je kao
vježbenik u službu grofa Palffya u Stampfenu, a u godini 1859. naimenovan
je šumarom kod II. banske pukovnije. Pokojnik je sudjelovao
kod uredjenja šuma brodske regimente, a u godini 1872. bje
mu povjerena uprava c. kr. šumarskog ureda u Gospiću. U godini
1874. dodijeljen je šumarskom odsjeku glavnog vojnog zapovjedničtva
u Zagrebu, da sudjeluje kod izradbe zakona za otkup služnosti
bivše vojne krajine, i tu bude u god. 1877. promaknut šumarnikom.


Nakon razvojačenja vojne Krajine prešao je pokojnik u državnu
službu, te je kao šumarski savjetnik i zamjenik šumarskog ravnatelja
početkom godine 1901. umirovljen.


Pokojni jur bivši naš predsjednik preuzv. g. grof Marko Bombelles
pozvao je šumar, savjet. Griinda kao poznatoga lovačkoga strukovnjaka,
da uredi i upravlja lovnim objektom, koji je žalibože takodjer
pokojna jur Njegova c. i kr. Visost nadvojvoda i prijestolonasljednik
Franjo Ferdinand od erara zakupio, te jur u god. 1901. vidimo pokojnika
nakon skoro 30 godišnjega boravka u Zagrebu u Vrbanji, u
skromnom slavonskom selu, opkoljenom dičnim hrasticima duboke i
prostrane ravnice rijeka Studve i Spačve, gdje je čarobna priroda
posijala i oplodila tlo najplemenitijim drvečem i najplemenitijom
divljači.


Neumornim radom, trudom i požrtvovnošću pošlo je pokojnom
šumarskom savjetniku Grundu za rukom, dosad nekultivirane lovstvene
odnošaje skromnim materijalnim troškom urediti tako, da je kod ponovnoga
zakupa toga, sada jur uredjenog lovišta, prema znatnoj prijašnjoj
zakupnini četverostruko veća svota polučena. I novoga zakupnika
lijepog tog lova služio je pokojnik kroz niz godina, dok su
ga fizične sile služile, te se je u dobi od 74 godine povukao u pravi
mir, u kojem je samo 3 godine sproveo, ostaviv razcviljenu zahvalnu
djecu, unučad i praunučad.


Miran po ćudi, ukočen po obliku, nu skrom do skrajnosti, nije
pokojnik uticao u javni život. Ipak kao čovjek odličnoga značaja bio
je poštivan i obljubljen ne samo u strukovnom krugu, nego i u svim
slojevima društva po onima, sa kojima je dolazio u pobliži doticaj.


/