DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 386 u kraljev. Hrv. i Slav.), zemaljska gospodar, zaklada (Vidi § 3. zak. od 25. IX. 1881, § 3. zak. od 13. III. 1897. i § 7. zak. od 23. IV. 1895), izdavanje služb, vjestnika i obavijesti za štampu. U II. odjelu za k-ulturno tehn. poslove: Podavanje stručnih mnijenja glede melioracije tla, natapanja i odvodnjivanja (§ 48 prov. nar. od 15. VII. 1895 br. 35633). Odsjek III. za poslove veterinarske, veterinarske zaklade. (Vidi opaske kod I. odsjeka zemalj. gosp. zaklade). U V. odsjeku za zera. zajednice i komasacije: 1 Svi poslovi zemljišnih zajednica po zakonu od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljišnih zajednica. 2. Pravoužitničtva u krajškim imovnim općinama. 3. Nadzor nad tehničkim radom oko omedjašivanja i ispravka medja nekretnina zemljišnih zajednica. 4. Poslovi glede komasacije zemljišta, u koliko ne spadaju na kr. zemaljsko komasaciono povjerenstvo. 5. Osobni i stvarni poslovi geodetskih stručnjaka u poslovima zemljišnih zajednica i komasacije zemljišta. (Prije riješenja ima se zatražiti izjava IV. odsjeka za poslove šumarstva u predmetima otpisa odšteta, dosudjenih zemljišnim zajednicama u šumsko-redarstvenim stvarima: izlučenja individualne razdiobe šumskih glavnica, te individualne razdiobe šumskih površina zemljišnih zajednica; kod zemljišta druge kulture ima se zatražiti izjava I. odsjeka za poslove gospodarstva. Glede pretvorenja drvljem obraslih pašnjaka i šuma u druge kulture (alineja 2. i 3. §. 3. zukona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećima pod osobitim javnim nadzorom) ima se zatražiti izjava odsjeka IV. za poslove šumarstva i odsjeka 1. za poslove gospodarstva.) U VI. odsjeku za obrt i trgovinu: trg.-obrt. komore, razprave glede trgovačkih pitanja, skladišta robe, promicanje domaćeg obrta. U VII. odsjeku za poslove pravne: karnostne stvari šumarskog stručnog osoblja izuzev osoblja kr. zem. vlade, uredjenje odnošaja izmedju posjednika i gospodarskih činovnika, zaštita gospodar, radnika, provedba zakona o nužnim prolazima, iznošenje šum. proizvoda po §. 24. š. zak. U VIII. odsjeku za poslove gosp odarsko-redarstvene: šumske štete, vodno redarstvo, zakon o lovu. U IX. odsjeku zaposlove urbarneiregalne: provedba zakona o konačnom rasterećenju izvanselištnih, krčevinskih, gornih i činženih zemljišta. Osobne vijesti. f Hugo Grund. Kr. šumarski savjetnik Hugo Grund, odličan strukovnjak, pravi prijatelj lova i lovac u potpunom smislu riječi, sahranjen je uz pratnju mnogobrojnih sudrugova, prijatelja i štovatelja dne 13. srpnja na zagrebačkom groblju na vječni počinak. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 65 <-- 65 --> PDF |
- 387 Pokojnik je posljedni od onih prvaka mile nam zelene struke, koji su godine 1876. ne samo stajali, nego i marljivo radili kod ko ljevke osnutka hrv. slav. šumarskoga društva. Na prvoj glavnoj skup štini u Zagrebu izabran je tadašnji c. k. šumarski inžinir Hugo Grund društvenim podpredsjednikom, a na drugoj u Sisku obdržanoj glavnoj skupštini u god. 1877. predsjednikom, nu taj potonji izbor — čedan kao vazda u svojem vijeku — odklonio je zahvalnošću to odlikovanje. Iz životopisa za šumarsku i lovačku struku zaslužnoga pokojnika vadimo slijedeće podatke. Kr. šumarski savjetnik Hugo Grund, sin gospodarskog upravitelja dobra grofa Trauna, rodio se je u godini 1837. u Petronelu, u donjoj Austriji. Srednje škole svršio je pokojni na realci u Požunu, a šumarsku naobrazbu pako pribavio si je nakon u to doba zahtijevane šumarske predprakse u Tarandskoj — u to doba glasovitoj — šumarskoj akademiji u Saskoj. Nakon svršenih nauka stupio je kao vježbenik u službu grofa Palffya u Stampfenu, a u godini 1859. naimenovan je šumarom kod II. banske pukovnije. Pokojnik je sudjelovao kod uredjenja šuma brodske regimente, a u godini 1872. bje mu povjerena uprava c. kr. šumarskog ureda u Gospiću. U godini 1874. dodijeljen je šumarskom odsjeku glavnog vojnog zapovjedničtva u Zagrebu, da sudjeluje kod izradbe zakona za otkup služnosti bivše vojne krajine, i tu bude u god. 1877. promaknut šumarnikom. Nakon razvojačenja vojne Krajine prešao je pokojnik u državnu službu, te je kao šumarski savjetnik i zamjenik šumarskog ravnatelja početkom godine 1901. umirovljen. Pokojni jur bivši naš predsjednik preuzv. g. grof Marko Bombelles pozvao je šumar, savjet. Griinda kao poznatoga lovačkoga strukovnjaka, da uredi i upravlja lovnim objektom, koji je žalibože takodjer pokojna jur Njegova c. i kr. Visost nadvojvoda i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand od erara zakupio, te jur u god. 1901. vidimo pokojnika nakon skoro 30 godišnjega boravka u Zagrebu u Vrbanji, u skromnom slavonskom selu, opkoljenom dičnim hrasticima duboke i prostrane ravnice rijeka Studve i Spačve, gdje je čarobna priroda posijala i oplodila tlo najplemenitijim drvečem i najplemenitijom divljači. Neumornim radom, trudom i požrtvovnošću pošlo je pokojnom šumarskom savjetniku Grundu za rukom, dosad nekultivirane lovstvene odnošaje skromnim materijalnim troškom urediti tako, da je kod ponovnoga zakupa toga, sada jur uredjenog lovišta, prema znatnoj prijašnjoj zakupnini četverostruko veća svota polučena. I novoga zakupnika lijepog tog lova služio je pokojnik kroz niz godina, dok su ga fizične sile služile, te se je u dobi od 74 godine povukao u pravi mir, u kojem je samo 3 godine sproveo, ostaviv razcviljenu zahvalnu djecu, unučad i praunučad. Miran po ćudi, ukočen po obliku, nu skrom do skrajnosti, nije pokojnik uticao u javni život. Ipak kao čovjek odličnoga značaja bio je poštivan i obljubljen ne samo u strukovnom krugu, nego i u svim slojevima društva po onima, sa kojima je dolazio u pobliži doticaj. / |