DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 380 — pa je opazio, da se na korjenu stvaraju ovakove nabrekline a bilina, da dobro dalje uspijeva ma da nema u pijesku potrebnih dušičnih spojeva. Biline, koje nisu imale tih nabrelina na korjenu, nisu se mogle razvijati: Ovim i sličnim pokusima uspjelo je dokazati, da mogu johe i neko drugo drveće — osobito Eleagnus augustifolius — primati atmosferski dušik. Shibata je anatomski proučavao ove nabrekline na johama i došao do zaključka, da su to endotrofne mikorize. Nepobitno je dakle dokazano, da može naše šumsko grmlje i drveće primati indirektno dušik iz uzduha. Kod toga primanja imadu važnu ulogu mikroorganizmi humusa, pa je time i dokazana velika vrijednost humusa u šumskoj zemlji. Lijepo kaže profesor petrogradskog sveučilišta Dr. V. Paladin u svojoj „fiziologiji" : „Zemlja nije mrtva — ona je puna života. Svi mikrorganizmi zemlje traže velike količine hranivih tvari. Dodje li u tu zemlju koja zelena više bilina, to se ona mora boriti za hranu sa ostalim mikroorganizmima. Ta borba je to veća što će manje zelena bilina naći u humoznom tlu onih hraniva na koje je ona priučena u mineralnoj podlogi. Mikotrofne biline mogu - u toj borbi uslijed zajednice sa nekim drugim organiznima zemlje — bolje proći, nego biline bez mikoriza." Gospodarska važnost ovog skupljanja atmosferskog dušika po šumskom bilju malo je još u literaturi obradjena. Treba se ali samo podsjetiti, da na pr. joha nspijeva na lošim, vlažnim zemljištima, u kojima se na taj način sakuplja dušik. U Švicarskoj izvedeni su već pokusi sa johom (Alnus incana), te je ustanovljeno, da ona veoma povoljno djeluje na konifere, koje su u blizini ovih joha uzgajali. Nema sumnje, da će riješenje ovih fizioloških i bioloških problena biti od velike važnosti za šumarstvo. M. Urbani. |