DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 54 <-- 54 --> PDF |
m teija zâ upravitelje magazina. Zatim ima sporazumno sa General- Comandom ustanoviti cijene za hrastovinu i druge vrsti drveća, nastojati da se načine drvni magazini u SenjuBagu, o kojima se treba prije sačiniti troškovnik i to u okviru doznačene svote od 10.000 for. Kasnije, kad bude utrška iz prodanih drva, mogu se magazini povećati. Ces. kr. dvorsko ratno vijeće je tu odluku 14. XII. 1765. dostavilo i karlovačkom zapovjedajućem Generalu barunu pl. Bečku, te ga pozvalo, da u njemu sadržano što na njega spada provede i ob učinjenom izvijesti.* (Svršit će se). Može li šumsko drveće primati atmosferski dušik? Sve bilje treba za svoj razvoj znatnu količinu dušika, koga prima korjenjem iz zemlje. Nu imade i bilina, koje mogu primati sav dušik - koji trebaju za izgradnju svoga tijela - iz uzduha. Dovoljno je, da spomenem naše mahunarke (Leguminose), za koje znamo, da primaju uz pomoć bakterija koje žive na korjenu sav dušik iz uzduha. Na korjenu mahunaraka imade sva sila sitnih malenih gomoljića (nabreklina) u kojima živi Bacillus radicicola (ili Rhizobium Leguminosarum); taj bacilus prima dušik iz uzduha, pretvara ga u organsku substancu, koju može mahunarka resorbirati i tako se hraniti. Winogradsky, Beyerinck i Stoklasa i drugi našli su kasnije u zemlji svu silu bakterija, koje mogu asimilirati uzdušni dušik. Djelovanjem ovih mikroorganizama može se u zemlji sakupiti izvjestna količina dušičnih spojeva, koja će dobro doći višem bilju za hranu. Na taj način može neplodna zemlja postati s vremenom plodna. Svaka je zemlja a osobito šumska — puna ovakovih mikroorganizama osobito : bakterija, plijesni i drugih nižih gljiva. Kamenski je opazio (g. 1881. Botan. Zeitung), da je korenje mnogoga šumskoga bilja opkoljeno gljivicama * Ovom članku priloženi nacrt spada k broju 3. Š. 1. o. g. |